Jump to content

korist

Korisnik
  • Broj objava

    14
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je korist objavio

  1. U zgradi je 10 stanova i 2 poslovna prostora. Poslovni prostori su miješano vlasništvo; dijelom privatno vlasništvo, dijelom vlasništvo RH. Ova dva poslovna prostora u principu potpisuju sve potpisne liste bez pogovora. Zanima me da li promjena predstavnika suvlasnika zgrade uključuje i kvadraturu poslovnih prostora ili samo površine stanova? Sadašnji predstavnik ima podršku suvlasnika stanova, ali ako netko prikupi potpise poslovnih prostora plus npr 2 stana, onda može promijeniti predstavnika suvlasnika. Kako se rješava taj problem?
  2. korist

    Razdjelnici

    Nedavno sam bio u HEP-u i saznao da predstavnici stanara određuju koeficijente za obračun energije za stanove koji nemaju razdjelnike. U mojoj zgradi je predstavnik stanara odredio koeficijent 2 što znači da kupac mora platiti dvostruku cijenu grijanja od stvarne. Molim da li je to točno i po kojem zakonu ili pravilniku je tako propisano? Na koji način se može promijeniti ovaj nepovoljan koeficijent?
  3. Nakon smrti mog oca provedena je ostavinska rasprava. Jedini nasljednici su moja mama i ja, nasljeđujemo svaka po pola. U ostavini je stan, zadnja mirovina i štedni račun u banci. Dobila sam račun javnog bilježnika samo na moje ime u ukupnoj svoti 433,69 E. Moja mama nikad nije radila i sad je naslijedila obiteljsku mirovinu pok. oca koja iznosi oko 400E. Kad bi ona platila pola tog računa, egzistencija bi joj bila ugrožena. Ja sam takoer u mirovini koja iznosi 750E i plaćanje ove naknade ugrozilo bi i moju egzistenciju. Bilježnička nagrada je 2500,00 kn + TROŠAK ( ? koji ? papir, struja ?? ) 98,10 kn + naknada za upis 20,00 kn + PROLAZNI IZNOS (što je to?) 20,00 kn i na sve to naravno PDV. Bilježnik mi je rekao da je 2500,00 tarifa za vrijednost ostavine preko 200.000,00 kn jer stan ima veću vrijednost od 200.000,00kn. Taj stan je dobiven besplatno u socijalizmu i kasnije otkupljen za 40-tak tisuća kuna. Zbog toga mislim da je NAGRADA pogrešno određena, jer Pravilnik o visini nagrade javnog bilježnika ne kaže da se radi o procijenjenoj vrijednosti, nego samo kaže 'vrijednost'. S obzirom da posjedujemo račun o otkupu stana, smatram da bi to trebao biti dokaz o 'vrijednosti' stana. Osim toga, tržišna vrijednost stana je praktički 0, jer se nalazi u neposrednoj blizini Jakuševca i kupaca nema. Mogu li poslati bilježniku prigovor na račun i što da napišem? Bilježnik mi je rekao da ja moram prvo platiti račun, pa će on onda pokrenuti postupak prijenosa vlasništva stana u gruntovnici. Zašto se mora unaprijed platiti usluga koja nije dobivena i što ako bilježnik ne pokrene postupak? Možemo li sami dati prijedlog za upis vlasništva i da li u tom slučaju moramo platiti bilježnikov račun? hvala, pozdrav
  4. Susjedova kuća izrađena je na međi s našom kućom. Njegova okapnica i dio krovišta strši u naše dvoriste. Njegova dva prozora gledaju u naše dvorište i imaju škure. On kaže da je prostor ispod njegovog krova njegov zbog toga što njegov krov strši u naš prostor, pa je time on stekao vlasništvo nad tim dijelom našeg dvorišta. Također kaže da je prostor u našem dvorištu koji mu treba za otvaranje škura njegov. Da li je to točno? Mi bismo se htjeli ograditi ali ne znamo na koji način jer su prozori na I i II katu. Imate li kakav savjet za nas?
  5. Kaj zbilja? kak to ide? donesem sudsku presudu u Finu i kako dokažem da nisu platili kamatu?
  6. Tužio sam svoju firmu (javna ustanova) za pogrešan obračun plaće i dobio spor. Firma mi je isplatila razliku plaće, ali ne i zatezne kamate. Napisao sam Zahtjev za zaštitu prava ravnatelju ustanove u listopadu prošle godine, ali nisam dobio odgovor niti isplatu. Šta mi savjetujete?
  7. korist

    prozor

    Poštovani Spitfire, puno Vam hvala na strpljenju i pomoći, međutim mislim da treba razgraničiti postupak obnove krova (o tome govori čl 41 i tu se zahtijeva 100% suglasnost koju btw nismo imali ali je obnova bila nužna zbog prijetnje propasti i moguće velike štete) od prava na izvođenje izvanrednih poslova sukladno čl 87 st 2 (po kojemu nije potreban 100% pristanak radova koji nisu financirani iz pričuve). Uz to, oprostite mi na upornosti, smatram da i čl 42 ide u moju korist i daje mi za pravo ugraditi prozor na šupi koja je nedvojbeno i nesporno u mom posjedu, jer ugradnja prozora ne ometa ni jednog suvlasnika ni u čemu, a ni Ured za zaštitu nema primjedbi. da li ovo što sam napisao ima smisla?
  8. korist

    prozor

    Kako je bilo moguće bez 'kvalificirane suglasnosti' izdati Rješenje i napraviti Projektnu dokumentaciju? nije mi to jasno. ili možda mislite na suglasnost za renoviranje krova? Za što točno je potrebna 'kvalificirana suglasnost' i da li pod time podrazumijevate 100% suglasnost? 100% suglasnost za popravak krova nismo imali. Ako me netko tuži, može li tražiti ponavljanje postupka i izradu nove dokumentacije i donošenje novog Rješenja? Da smo čekali 100% suglasnost, krov bi se raspao i došlo bi do propasti dijelova zgrade, a to ipak ZOV ne bi dozvolio.
  9. korist

    prozor

    Napisali ste: Ako se zainate pa takav zahtjev postave pred sudom (jer budimo realni, nitko se baš ne želi odreći nečega "njegovoga" ako baš ne mora pa mu takovi zahtjevi na jedno uho uđu a na drugo izađu) te isti ustvrdi da nije bilo potrebne suglasnosti, da. Čak bi u slučaju susjeda bilo dovoljno rješenje građ. inspekcije. Kod vas ne, jer inspektora neće zanimati suglasnot, samo je li to rađeno prema nekakovom aktu. Hvala, znači ipak je moj prozor "siguran" jer imamo Rješenje za sanaciju krova izdano od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode prema projektnoj dokumentaciji na kojoj je prozor ucrtan. Da li sam Vas dobro shvatio ili postoje dodatne skrivene opasnosti?
  10. korist

    prozor

    Ne mislim ništa, pitam. Moj susjed je temeljem tumačenja gornjih članaka ZOV-a sebi pripojio šupu u stan i naravno ugradio krovne prozore. Znači da to nije smio, da li vas dobro razumijem? Što se sada može učiniti, mora li on taj prostor vratiti u prvobitno stanje ako ostali stanari to zatraže? Ja sam samo u svojoj šupi ugradio prozor. Hoću li ga morati maknuti iako je prozor i u projektu krova i u rješenju za popravak krova? Naravno da ni moj prozor ni susjedova soba u šupi nikome ne smetaju niti ugrožavaju ičija vlasnička prava. Zgrada je stara 100 godina i bila je građena za rentanje i svaki stan je dobio na korištenje po dvije šupe. 1945 je zgrada nacionalizirana i šupe su ostale kao pripadak stana. 1991 su stanovi otkupljeni i šupe su ostale svakom stanu u posjedu. Nitko ne pravi pitanje oko toga koji stan koristi koju šupu jer se to zna i tako je određeno prilikom gradnje zgrade. O tome se može napraviti pismeni sporazum, ali i ne mora, čl 42 ne spominje pismeni sporazum. Nisam vas pitao za vlasništvo; znam da mi šupa ne može prijeći u vlasništvo samo tako, ali znam da može postati vlasništvo etažiranjem. Vlasništvo krova niti tražim niti mi treba. Kao posjednik tog određenog dijela nekretnine imam pravo provesti sebi svjetlo i zrak, jer mi to čl 82 daje za pravo. Da li se slažete? Promjene stanja Članak 82. (1) Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: - promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, - radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, - vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga članka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom. (3) Što je u stavku 1. ovoga članka određeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u slučaju prijenosa sporednih dijelova koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.
  11. korist

    prozor

    Članak 67. (3) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.
  12. korist

    prozor

    Mislim da je čl.41 nebitan za moje pitanje, već je Za moje bitan čl.42 ZOV: (1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. S obzirom da su šupe rezultat podjele posjeda, iz ovog članka proizlazi da posjednik šupe ima pravo izvršavati ovlasti vlasnika što sigurno uključuje pravo na uređenje, ugradnju prozora, pripajanje stanu, uvođenje grijanja, stavljanje izolacije itd jer time ne smeta druge suvlasnike u njihovom vlasništvu. Da li se slažete? Ako ne, što bi onda značio čl 42 ZOV-a? Za čl 41.t.1 i za čl.42 je donesena Odluka o ne davanju vjerodostojnog tumačenja članka 41. stavka 1. i članka 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 90/2010).
  13. korist

    prozor

    Ne mislim da se radilo o izvanrednom poslu iz čl.41 ZOV jer GSKG nije tražilo 100% potpisa niti smo 100% potpisa skupili. Krov nam je bio star 100 godina i dodatno je stradao u potresu. Za izmjenu krova smo imali 51% suglasnosti. Sve šupe u zgradi su u posjedu određenog suvlasnika stana, ni jedna nije u vlasništvu i dobro se zna koje je čija šupa i nitko naravno nema pravo ući ili na drugi način oštetiti tuđu šupu. Mislim da se u slučaju mojih prozora može primijeniti čl.42 ZOV jer su suvlasnici podijelili tavanski prostor za šupe jer se doslovno već 100 godina zna koje je čija šupa i što koji vlasnik u svojoj šupi smije činiti. Moj susjed je svoju šupu isto ugradio prozore, adaptirao u stambeni prostor i pripojio svom stanu bez pitanja ostalih suvlasnika i za taj dio plaća pričuvu. Drugi susjed je u šupu uveo struju i ugradio police. Treći susjed je daskama ogradio svoju šupu od ostalih. Četvrti susjed je u podrumu također uveo struju, opločao i ugradio prozore. Ja smatram da je sve to sasvim u redu jer smatram da su moji susjedi i ja u smislu čl.42 ZOV ovlašteni u svojoj šupi izvršavati sve ili neke vlasničke ovlasti, što sigurno uključuje ugradnju prozora vlastitim sredstvima, ali i pripajanje šupe stambenom prostoru, jer te radnje ne štete ni jednom suvlasniku niti ograničavaju ičija vlasnička prava.
  14. korist

    prozor

    Imam šupu u potkrovlju zgrade koju samostalno koristim kao istiniti, jedini i pošteni posjednik, jedino ja imam ključ i u koju sam o vlastitom trošku ugradio krovni prozor. Susjedi kažu da na to nisam imao pravo jer nisam tražio njihovu suglasnost. Smatraju da je riječ o poboljšici krova u smislu čl 87. ZOV-a za koju mora postojati suglasnost svih suvlasnika zgrade. Ja sam mišljenja da je riječ o poboljšici moje šupe u koju imam pravo ugraditi prozor. Također smatram da nisam trebao suglasnost suvlasnika jer sam vlastitim sredstvima ugradio prozor. Prozor ne ugrožava vlasnička prava ostalih suvlasnika, niti ikome na bilo koji način smeta. Moja šupa se nalazi neposredno uz moj stan i omeđena je s dva zida mog stana. Prozor je ugrađen u skladu s Projektom renovacije krova i Rješenjem gradskog zavoda za zaštitu spomenika tijekom izvođenja renovacije. Da li se ovdje radi o smetnji mog posjeda i trebam li reagirati i na koji način?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija