Jump to content

Qwerty77

Korisnik
  • Broj objava

    7
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Pozdrav, Neku večer zatečen sam od strane policijskih službenika u posjedovanju nečega što je zabranjeno posjedovati. Priveden sam u postaju te mi je tamo uručena obavijest da će se protiv mene podnijeti optužni prijedlog. Nažalost, iz nekih osobnih razloga meni je neprihvatljivo da mi poziv na sud stigne na kućnu adresu gdje ju članovi obitelji mogu vidjeti. Inače radim u inozemstvu te sam trenutno u Hrvatskoj samo na godišnjem. Od kad sam se odselio, imam na MUP-u uredno prijavljeno boravište u inozemstvu, a prebivalište u Hrvatskoj. Policajac koji je pisao obavijest odbio je u nju unijeti moju adresu boravišta već je unio prebivalište. Odmah sljedećeg jutra otišao sam ponovno na policiju te odjavio prebivalište u Hrvatskoj i prijavio prebivalište u inozemstvu. Zatim sam otišao na sud prijaviti promjenu adrese za dostavu pismena, ali u prekršajnoj pisarnici rečeno mi je da predmet još nije stigao te se stoga ta adresa ne može promijeniti. Rekli su mi da se trebam vratiti jednom kad im stigne optužni prijedlog te onda javiti promjenu adrese. U policiji su mi rekli da se adresa u optužnom prijedlogu ne može promijeniti u odnosu na onu koja je u obavijesti, tj. na sud će biti poslan prijedlog s ovom adresom koju sam ja sad odjavio. Stoga me zanima koliko vremena inače prolazi od prekršaja i izdavanja obavijesti do slanja optužnog prijedloga? Ima li smisla da produljim godišnji da pričekam podnošenje tog prijedloga od policije sudu, ili se to neće dogoditi tako brzo?
  2. Pozdrav, Ima li netko kakav primjer/obrazac kako treba izgledati izvjesce o likvidaciji udruge te zavrsni racun koji se moraju predati nakon sto je nadlezno tijelo donijelo rjesenje o pokretanju likvidacijskog postupka udruge?
  3. Pozdrav Imam pitanje vezano uz korištenje akademskih naziva stečenih studijem u inozemstvu na hrvatskom jeziku. Recimo da netko u inozemstvu završi doktorat te time stekne titulu Ph.D. Na stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje navodi se pitanje "Je li u postupku priznavanja moguće steći akademski naziv odnosno titulu na hrvatskom jeziku?", a odgovor glasi: Nadalje, ako pogledamo Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, tamo piše: Zanima me slijedi li iz navedenoga da bi osoba koja je studirala u inozemstvu i stekla titulu Ph.D. trebala platiti kaznu od 300,00 do 15.000,00 kn ukoliko nakon povratka u Hrvatsku koristi titulu dr. sc.? Postoji li neki drugi način kako ta osoba može ozakoniti korištenje svojeg stečenog stupnja na način da koristi titulu dr. sc., a ne Ph.D.?
  4. Pozdrav, Imam neke probleme s mobilnim telefonom kupljenim prošlog ljeta, međutim, u međuvremenu sam se odselio u inozemstvo (u državu članicu EU) te me zanima postoji li mogućnost korištenja te garancije ovdje u inozemstvu. Mobilni telefon koji je kupljen bio je potpuno novi, kupljen u trgovini sa svim pripadajućim papirima.
  5. Ako znate, zanimalo bi me budu li takvi dogovori inače nekako formalizirani (npr. postoji li neki pisani sporazum između Hrvatske i Slovenije o pograničnim područjima gdje je uređeno, između ostaloga, i ovo pitanje) ili se radi o nekom neformalnom dogovoru?
  6. Pozdrav, Zanima me kako su pravno regulirane pogranične ceste koje višekratno (svakih par stotina metara) sijeku granicu te su malo u Hrvatskoj, a malo u nekoj od susjednih zemalja. Primjer (koji me na ovo i potaknuo) je cesta Grdanjci u hrvatskom naselju Grdanjci kod Žumberka. Kao što je vidljivo s donje slike, cesta na nekoliko mjesta (označeno strelicama) prelazi s hrvatske na slovensku stranu granice. Tamo nema nikakvih oznaka da se radi o graničnom prijelazu, nikakvih upozorenja, oznaka niti ičega. Isprva smo mislili da je na Google Mapsu krivo ucrtana granica, no tijekom istraživanja tog predjela našli smo uz samu cestu neki spomenik na slovenskom jeziku te smo zaključili da se zaista radi o Sloveniji - granica je potok Bregana, a cesta ide malo s jedne, malo s druge strane potoka. Interesira me kakva je pravna regulacija ovakvih cesta. Očito se u praksi tu tolerira prelazak granice bez ikakvih procedura, no zanima me radi li se samo o "gledanju kroz prste" ili postoji neka pravna osnova na temelju koje je slobodno koristiti ovakve ceste.
  7. Pozdrav, Pokušavao sam naći podatke o pravnim aspektima plovidbe motornim čamcima po rijekama i jezerima, međutim, koliko vidim, svi propisi se odnose ili na otvoreno more ili na unutarnja mora. Zanima me smije li se uopće voziti motornim čamcima po rijekama i jezerima u Hrvatskoj i ako da, kojim propisima je to regulirano? Tko je uopće nadležan za to s obzirom da ne postoji lučka kapetanija u npr. Zagrebu? Kad bih uzeo gumeni motorni čamac i njime se vozio po rijeci Krapini, bih li kršio neke propise i ako da, koje? A kad bih se vozio čamcem do Otoka ljubavi na Jarunu? Hvala.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija