Orpheus

Zanima me ako je u zaglavlju nekog akta naveden akt višeg reda na kojeg se autor nižeg akta poziva, a koji se ne odnosi ili nije primjenjiv na taj akt nižeg reda, znači li to da akt nižeg reda automatski gubi legalnu snagu, ili ga se na sudu ili već gdje god može temeljem nekog drugog akta višeg reda proglasiti pravno valjanim i važećim.

Oni su radili svašta, nešto što je podložno kažnjavanju, a nešto što nije, recimo dali su mi otkaz jer im nisam dao podatke koje sam po AZOP-u dužan dati, ali ih nisam dužan dati ako se ne ispune svi uvjeti iz GDPR-a, e sad uobičajena procedura u tim slučajevima je da im AZOP naloži da ispune te uvjete, što mogu, ali meni to nije relevantno, nego da AZOP utvrdi da nisam bio dužan postupiti po njihovom nalogu. Hoće li AZOP to potvrditi ili se izuzeti od toga uz objašnjenje da se može proglasiti nadležnim samo za donošenjem pravorijeka u slučajevima kršenja GDPR-a koja se ne mogu ispraviti, ili samo za kršenja GDPR-a koja su i kažnjiva, a ne o obavezama ulagatelja prigovora prema instituciji koja uvjetuje nezakonit uvid u osobne podatke nezakonitim otkazom, vidjet ćemo. I to je zapravo suština i moj inicijalni prigovor, na to sam dodao još njih nekoliko, kako bi ih AZOP, ako bude radio po zakonu, još dodatno kaznio, i priložio mi tu odluku o kazni, a ja onda to priložio sudu, iako je druga uvažena forumašica pravnica gore napisala da to ne obvezuje sud. Nadalje, nije točno da sam ja taj koji treba išta dokazivati, jer u Zakonu o radu čl. 135., st. 3. se jasno navodi da u slučaju spora oko otkaza, ako je otkaz dao Poslodavac, teret dokazivanja zakonitosti istog leži na Poslodavcu. Naravno, ja im rado podastrem mali milijun dokaza, pored ovog, o nezakonitosti otkaza, pa onda oni neka dokazuju da su mi dali otkaz sukladno zakonu.

Radi se o mojoj tužbi za nezakonit otkaz zato jer nisam dao osobne podatke koje po GDPR-u nisam dužan dati. A nezakonit je i po nizu drugih osnova. Jesam li Vam sad pomogao da Vam bude malo jasnije o čemu se radi? Ona je svakako predstavnik suda, to što ga Vi u uobičajenoj terminologiji zovete samo "sudac" ne znači da ona nije predstavnik suda. Ona je baš zato što je predstavnica suda koja u ime RH odlučuje o mojoj pravnoj stvari ovlaštena i dužna suditi u okviru tužbenog zahtjeva za kojega je nadležna, taj dio ste dobro napisali, iako ne znam čemu, a još manje ovo da bi trebala suditi po željama stranaka, druga stvar je što se moja želja kao stranke poklapa s njezinom zakonskom obavezom, pa Vas je možda to zbunilo.

Oprostite, ali imam dojam da niste dovoljno pažljivo pratili tijek rasprave. Upravo o tome se i radi, da me sutkinja uputila na AZOP zato jer se ona kao predstavnik suda ne želi time baviti, nego me upućuje na predstavnike izvršne vlasti, i baš zato sam se i obratio AZOP-u, jer ona priznaje samo ono što AZOP odluči, potvrdi, kako god, a na sudu ne želi uopće ulaziti u neko područje (GDPR) za koje smatra da je u nadležnosti AZOP-a. Naravno da kad i ako budem imao "pravorijek" AZOP-a, da ću onda to moći priložiti kao dokaz mojim tvrdnjama, i zato sam na drugoj temi i postavio upit u vezi AZOP-a. Ajde sad što se tiče AZOP-a, izaći ću malo izvan okvira teme možda, ali kratko, problem s AZOP-om prvi je taj što se čeka (dok sudski proces traje i nikoga ne čeka, barem mislim da su mi tu ruke vezane), i što, kao što je čest slučaj i kod drugih državnih institucija, ne postoji mehanizam pomoću kojeg bih ih mogao "natjerati" da rade ili da rade brže. A zapravo možda i postoji, vidjet ćemo. Drugi problem koji bi mogao biti je taj što (mislim da je to taj članak kojeg sam već čitao, ispričavam se ako griješim) se na tom popisu nalaze isključivo privatni poslovni subjekti i sl., a ne druge državne institucije, odnosno druga tijela izvršne vlasti. Treći problem je što se radi i o "politički osjetljivoj stvari". A četvrti, ukoliko ne bi "presudili" sukladno dokazima, a to sam već doživio, i svakakve nebuloze (ne mogu se sjetiti "pristojnog" izraza) sam već čitao kad sam se po sličnom principu žalio tijelima kojima nije u interesu donositi pravorijeke protiv bliskih im tijela ili osoba, je taj što ne postoji (nadam se da u ovom slučaju postoji, ali ne vjerujem) mehanizam putem kojeg bih se mogao žaliti. Ali dobro, vidjet ćemo, možda me i ugodno iznenade.

Zanima me da li je donošenjem određenog zakona postalo pravno obvezno ono što se u tom zakonu navodi. I ne, nije tako glup upit kako se možda na prvu čini. E odlično, a sad ću ti reći nešto još "konkretnije", iako nećeš vjerojatno bit zadovoljan. Dakle, ovo gore se samo nadovezuje na "ono glavno", ovo gore sam zbilja ja mislio upotrijebiti, ali nakon, ponavljam, nakon što me je sutkinja prekinula kad sam naveo nešto iz GDPR-a, rekavši mi da se za to mogu obratiti AZOP-u. A što AZOP može, a sud ne? Pa AZOP-u se upravo prijavljuje kršenje GDPR-a, na što onda AZOP "ispituje stanje", tj. valjda i šalje neku inspekciju koja utvrđuje je li bilo kršenja GDPR-a, jer sam u prijavi AZOP-u naveo masu različitih elemenata kršenja (možda nisam ni trebao sve navodit, s obzirom na to koliko im treba da to ispitaju i odgovore). Normalno, smatram da sud treba odlučiti ovako kako vi kažete, tim više što je bilo doslovnog i očitog kršenja slova GDPR-a, međutim evo još samo trebam naći nekog tko bi to objasnio i sutkinji.

U RH se dvije godine masovno kršio Ustav i zakoni, tako da ništa ne piše u NN, zato mi to to i treba. I sutkinja prekršajnog suda mi je to na svoja usta rekla da se u doba pandemije koja je bila u cijelom svijetu ne treba pozivati na "te argumente" (na Ustav i zakone). I tako rade svi suci u praksi, znam. A ne? A meni je sutkinja kad sam otvorio pitanje kršenja GDPR-a rekla da to nema ništa sa sudom, nego da se za te stvari mogu obratiti AZOP-u.

Hvala, jesam i ne odgovaraju. Pretpostavljam da je to iz dva moguća razloga: naveo sam dosta činjenica koje bi vjerojatno trebalo ispitati (optimist sam u smislu da vjerujem da će se zbilja time i baviti), i drugi je taj da se radi o "politički osjetljivoj" stvari, i da po samoj prirodi stvari očekujem da Agencija kao ispostava izvršne vlasti neće biti sklona meni kao građaninu, nego izvršnoj vlasti, i da im se onda prirodno baš niti ne žuri da ovo riješe. Budem ih kontaktirao na neki drugi način, a onda ću vidjeti za ovu drugu opciju.

Zanima me vrijedi li neki zakon ili ne, pa je moj dojam da bi bilo normalno da u državi postoji neko tijelo koje mi može dati službeni odgovor na taj upit, a odvjetnik za tu namjenu nažalost nije dovoljno dobra opcija jer želim imati neki službeni dokument kako bih ga mogao upotrijebiti na sudu.

Zanima me nešto vezano za važenje jednog zakona, postavio sam upit Ministarstvu pravosuđa, a oni su ga proslijedili ministarstvu u čijoj nadležnosti bi spadao taj zakon, no nisam dobio nikakav odgovor, a Povjerenik za informiranje mi je među ostalim odgovorio: "lz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da Vaša obraćanja tijelu javne vlasti ne predstavljaju zahtjev za pristup informacijama u smislu članka 18. Zakona, koji se rješava način i u rokovima propisanim odredbama Zakona, jer se njime ne traže konkretne postojeće informacije u smislu Zakona, već je riječ o podnesku (upit, pritužba, predstavka, inicijativa) upućenom tijelima javne vlasti, koji se rješava po propisima iz njihovog djelokruga.". Dakle, koji su to propisi iz djelokruga javnih vlasti po kojima ja moram postaviti jednostavan upit, tj. kako i kome, a da bih na njega dobio odgovor? I postoji li uopće takva institucija u RH? Još jednom, radi se o pitanju vezanom za važenje jednog zakona. Hvala!

Ne znam za video snimanje, ali koliko mi je poznato, smijete snimati audiozapis i bez traženja ikakvog dopuštenja.

Pozdrav, Ima li netko možda kakvih informacija o tome je li se nešto promijenilo u ažurnosti AZOP-a, naime čekam odgovor "samo" evo još malo pa će biti dva mjeseca, ili nešto manje od toga, ako se uzmu u obzir i dodaci koje sam slao prošli mjesec. Koji pristup najbolje pali, pali li uopće išta...svaka provjerena infomacija mi može biti vrlo korisna.

Predsjednik suda se između ostalog uopće nije niti referirao na moje obrazloženje zahtjeva za izuzećem. Nije to to, postoje izvanredni pravni lijekovi, i to je bio moj upit u naslovu teme, želim iskoristiti svoje pravo na izvanredni pravni lijek.

A ima još jedna stvar kod toga, sad ste mi dali misliti. Taj "gospodin predsjednik suda" je komotno mogao i odbaciti zahtjev. Mogao je što je htio, jer je i napravio što mu se htjelo. Jer ako se netko uopće ne referira u odgovoru na sam argument iz zahtjeva, nego još napiše i niz drugih funkcionalno nepismenih antipravničkih i antipravnih izjava, onda je komotno mogao i odbiti, proglasit se nenadležnim (izmišljam), ili neku četvrtu opciju, ako postoji. A ako i ne postoji. Stvarno ne bih htio ići više u širinu, ali uvjeren sam da svi ili većina ovdje jaaako dobro zna gdje živimo i kakve se sve odluke pišu, i to od vrha pa prema dolje. Ne sve i ne uvijek, naravno, ali ovo stvarno nikog ne bi trebalo čuditi. Moguće da je neki predmet druge prirode, neki kakav se rutinski rješava i politički neosjetljiv da bi sve išlo normalno, ali eto nije.

Jesam, zabunom sam umjesto "odbio" napisao "odbacio". Kriv sam. I što sad da radim? Iza svega ostalog stojim, ali nisam smatrao potrebnim da pišem...jednostavno sam naveo konkretan argument, a gospodin predsjednik se nije na to uopće referirao, nego je navodio neke skroz desete stvari, neprobavljive, evo. Mogu sve to i navesti, ali me samo zanimalo u smislu izvanrednog pravnog lijeka ono najosnovnije jer nisam pravnik po struci, nemam iskustva u parničenju, i učinilo mi se najlakšim ovdje postavit upit.

Naveo sam točno onoliko koliko treba, iako sam mogao i znatno više, ali kako god. Sad sam provjerio, i zahtjev je odbijen, a ne odbačen.