Preuzimanje duga od B2 Kapital

[pike385]

Pozdrav,

imam sljedeću situaciju.

U hrvatskoj sam prije 4 godine osta bez posla te vise nisam mogao placati kredit u Privrednoj banci ( radilo se o refinanciranju kako bih sve dugove zatvorio) koji je iznosio oko 27000 eura.Naravno banka mi je nakon nekog vremena stornirala kredit te je sve završilo na FINI.Kako mi nisu mogli ništa od nikud skinuti ili uzeti, na kraju je firma B2 Kapital preuzela dugovanje.U međuvremenu ja sam odselio u Njemačku našao posao te sam u mogućnosti otplaćivati taj dug.Stupio sam s njima u kontakt i dogovorio da otplaćujem mjesečno određeni iznos ( 350 eura u ovom slučaju) , sami dugje zbog raznoraznih nameta ,kamata ,naknada koje uopce ne razumijm uvećan za par tisuca eura te trenutno iznosi 29 000 eura.

Moje pitanje je sljedeće;

Ja sam do sada uplatio oko 13 rata po 350 eura sto bi iznosilo oko 4550 eura.

Meni se dug prema njima ( to znam jer sam ih trazio da mi posalju izvadak sa uplatama i stanjem duga ) smanjio sve ukupno za 15000 kn odnosno otprilike 2000 eura.I koliko sam uspio skuziti oni meni svaki mjesec obracunavaju zateznu kamatu na ovaj iznos koji sam duzan.

Da li je to legalno i dali ima neki nacin da se to regulira jer na ovaj nacin ja sam zapravo duzan dvostruko vise novaca i cijeli cu zivot vracati taj iznos...vise pola uplacenih novaca je otislo u zatezne kamate.

Oni rade doslovno na principu kamatara.

 

Hvala

 

Ninoslav Nikolic

 

uređeno: 26. svibanj 2019. od pike385

[Borbena7]

Prema Zakonu o obveznim odnosima, ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.

[pike385]

Znači glavnica iznosi 29000 EUR npr. i ja naravno nemogu to platiti odjednom, pa sam se dogovorio s njima da placam u ratama. I sad po ispisu vidim da iako sam ja uplatio 4500 EUR , od glavnice je otplaceno ukupno 2000 EUR. I na ispisu uplata vidim da stoji stavka zatezna kamata.Sad mene zanima ako smo se dogovorili u ratama zasto mi i zateznu kamatu uzimaju ? i to je cak vise pola moje uplate svaki mjesec.

 

[Borbena7]

prije 1 sat, pike385 je napisao:

Sad mene zanima ako smo se dogovorili u ratama zasto mi i zateznu kamatu uzimaju ?

Pristanak na sporazumnu otplatu ne znači da su se oni odrekli prava na kamatu.

[gdlo]

Postovani,

Banka je prodala moj dug B2 Kapitalu bez moje suglasnosti! Zanima me da li je to legalno i da li postoje ikakve sanse za uspjeh u tuzbi? Radi se o nenamjenskom kreditu od 30.000 eur.koji je otplacen do pola.

 

Hvala!

[Borbena7]

Prije 5 minuta, gdlo je napisao:

Banka je prodala moj dug B2 Kapitalu bez moje suglasnosti! Zanima me da li je to legalno i da li postoje ikakve sanse za uspjeh u tuzbi? Radi se o nenamjenskom kreditu od 30.000 eur.koji je otplacen do pola.

Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika.

[Mineane]

Nisam ni pravnik ni odvjetnik, i ovo nije nikakav pravni savjet već pitanje koje ima veze s raznim agencijama. 

Malo sam ovo istraživao i čini se da je -- neovisno o (ne)vjerodostojnoj ispravi -- osnovni problem s agencijama
koje su "otkupile potraživanje" od banaka zapravo negdje drugdje. 

Pišem jednostavno koliko mogu, onako kako se meni čini, skupivši informacije iz raznih izvora, bez detaljnog
navođenja članaka, zakona i odluka (koji postoje, naravno), pa me zanima ako je netko došao do sličnih
zaključaka -- molim napišite ovdje ili porukom. 

(0) Recimo, banke (kreditne institucije) su trebale svoja značajna potraživanja "počistiti" iz bilanci, iz
raznoraznih razloga, ali prije svega radi profitabilnosti. Pa su to i napravile, otpisom potraživanja uz porezne
olakšice. Milijarde kuna su na taj način brisane iz bilanci banaka i to je sigurno "značajan iznos plasmana
kreditnih institucija". 

(1) Ovo brisanje ili otpis značajnih kreditnih plasmana (danih kredita) se, izgleda, moglo napraviti samo
temeljem "ugovora o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija" (UKPKI) i nikako drugačije, pa tako niti
ugovorom o ustupu ili cesiji potraživanja. Sadržaj tog UKPKI ugovora uključuje i strukturu duga, iznos za koji
je dug kupljen, itd. Taj UKPKI ugovor je uvjet koji je postavila HNB da se spriječi odljev novaca u inozemstvo
kroz nekontrolirane ugovore o ustupu ili cesiji potraživanja. 

(2) Koliko sam ja doznao, na ograničenom malom uzorku ispitanika, izgleda da agencije u pravilu nemaju takav
UKPKI ugovor, već se pozivaju na ugovor o cesiji ili ustupu potraživanja. No, čini se kako za dane kredite
(plasmani kreditnih institucija) to nije valjani pravni temelj. Bio bi valjan, da nije riječ o danom kreditu
nego o nečem drugom, recimo o dugovanju za neke naknade za vođenje računa i slično. Takve naknade su usluga
banke, a ne kreditni plasman odnosno kredit: zato se takvo potraživanje može prenijeti ugovorom o ustupu ili
cesiji, a nije potreban UKPKI.

(3) Zbog novosti uvedenih u Ovršnom zakonu iz 2017., čini se kako je moguće da se agencije za otkup potraživanja
upišu u FINA Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje bez da su priložili jedini relevantni dokument -- UKPKI, i
tako vam ovršuju novac s računa. 

(4) Također, izgleda kako promjene u Zakonu o kreditnim institucijama (banke i sl.) iz 2018. čine taj propis
kontradiktornim (npr. članak 150.) jer uvjet kupoprodaje plasmana kreditnih institucija, odnosno UKPKI,
isključuje cesiju ili ustup tražbine. Jednostavno: kupoprodaja = kupnja + prodaja. Cesija ili ustup je nešto
drugo i nije kupoprodaja. 

Eto, zanima me ako je netko došao do sličnih zaključaka -- molim napišite ovdje ili porukom. Pogotovo ako sam
nešto krivo protumačio ili negdje pogriješio. 

Ponavljam: nisam ni pravnik ni odvjetnik, i ovo nije nikakav pravni savjet nego pitanje.