Jump to content

Rad iz HR za Američku tvrtku


TkoTePita

Preporučene objave

Pozdrav,

Molio bih ako je moguće da netko s iskustvom o temi podijeli svoje mišljenje. Unaprijed hvala.

Naime, već dugi niz godina radim kao freelancer s klijentima iz cijeloga svijeta. Upravo sam u razgovoru s tvrtkom koja me želi zaposliti na puno radno vrijeme, te me pridružiti timu i dati equity. Uzbuđen sam pošto je za mene osobno ovo nešto što mijenja život na bolje. Pošto sam laik što se tiče poreza/prireza, prijava i sve što ide uz, volio bih ako možete podijeliti svoje vrijedno iskustvo, ili možda napisati kome da se obratim, možda neki link s detaljima. Recimo hipotetski da pričamo o mjesečnoj plaći od preko 50k kn.

Srdačno!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru.

Što se tiče equitiya to je ulazak u rizik koji se može i ne mora isplatiti nakon recimo dvije godine. Pretpostavljam da se i na njega mora platiti porez, samo što ne znam koliko, niti gdje potražiti da se informiram.

Ah, otvaranje firme je jedna od opcija, ali s time dolaze drugi veći problemi. Morao bih sebe staviti na plaću, ako želim izvaditi više novca moram ga pravdati ili platiti dodatni porez, te mislim da mi to nije isplativo.

Šteta što nema više odgovora od ljudi s iskustvom, naime, stojim na mjestu i ne znam gdje da se informiram.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, TkoTePita je napisao:

Hvala na odgovoru.

Što se tiče equitiya to je ulazak u rizik koji se može i ne mora isplatiti nakon recimo dvije godine. Pretpostavljam da se i na njega mora platiti porez, samo što ne znam koliko, niti gdje potražiti da se informiram.

Ah, otvaranje firme je jedna od opcija, ali s time dolaze drugi veći problemi. Morao bih sebe staviti na plaću, ako želim izvaditi više novca moram ga pravdati ili platiti dodatni porez, te mislim da mi to nije isplativo.

Šteta što nema više odgovora od ljudi s iskustvom, naime, stojim na mjestu i ne znam gdje da se informiram.

Zašto vam je equity ulazak u rizik, jeste li poslovne udjele platiti ili ste ih stekli bez naknade? Stjecanje poslovnih udjela bez naknade je u RH dohodak od kapitala u naravi, a ako se stekli uz naknadu, onda se gleda hoćete li ih otuđiti unutar roka od 2 godine. Equity odgovara pojmu kapitala kod nas, to su zapravo poslovni udjeli u neto imovini firme temeljem kojih se može isplatiti dobit imateljima poslovnih udjela. U slučaju isplate dobiti iz SAD, taj iznos će prvo oporezivati SAD, a na kraju i RH, po 12%. Napominjem da je potrebno vidjeti točne propise u SAD koji variraju u odnosu na države i federalne poreze, sustav je bitno drugačiji nego kod nas. 

Što se tiče dileme da li otvoriti firmu može se izračunati što je povoljnije. Hrvatska i SAD nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja niti ugovor o izbjegavanju dvostrukog plaćanja socijalnog osiguranja. To znači da ćete vi, primajući plaću iz SAD, plaćati poreze i doprinose na plaću i u RH i u SAD, uz mogućnost da vam se naknadno kroz godišnju poreznu prijavu prizna iznos uplaćenog poreza iz SAD, prema potvrdi IRS. Doprinosi, odnosno njihov ekvivalent u SAD će se u tom slučaju plaćati na dva mjesta. Drugim riječima, vjerojatno ćete zakonito 'izvući' više novca ako budete fakturirali uslugu u SAD iz svoje firme, jer plaćanje doprinosa i poreza u RH ne možete izbjeći. Recimo da fakturirate svaki mjesec 50 k kn firmi u SAD. Kao direktor firme imate mogućnost isplaćivati i minimalnu plaću od cca 5.500 kn mjesečno, a ako nemate drugih značajnijih rashoda, ostatak od cca 500 000 kn možete isplatiti kroz dobit, gdje porez na dohodak od kapitala iznosi 'samo' 12%. Teško da u dvostrukom tretmanu plaće u SAD i kod nas možete izvući više. 

Naravno, u vašem slučaju se isplati bolje potruditi, ovo je situacija koja zahtijeva više pažnje od površnih odgovora s foruma, pa pokušajte s nekim ovlaštenim poreznim savjetnikom koji ima znanja i iskustva u području dvostrukog oporezivanja, posebno na relaciji SAD - RH. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam puno na opširnom odgovoru i savjetima.

Što se tiče equitiya, rizik je pošto se ne može točno znati koliko će se dobiti kod exit strategije nakon nekih cirka 2 godine. Dakle, dobio sam dvije ponude od kojih je jedna malo manja plaća i equity, te druga veća plaća bez equitiya. U tom slučaju poslovne udjele sam stekao bez naknade. Da se razumijemo, moj equity je mizeran naspram ostalih foundera i contractora, ali mi to nije toliko bitno jer bih želio steći takvo iskustvo. Spadam u manje od pola% udjela, dakle, neka njihova kalkulacija je da bih mogao nakon dvije godine dobiti od $50k do $250k. Ukratko, oni su iz Silicijske doline, te konstantno otvaraju nove startupe koje prodaju kasnije, tako će biti i kod ovoga na kojem radim.

Eto, u takve stvari uopće nisam upućen, te nisam znao da moram platiti porez na obje strane. Otvaranje firme bih izgbjegao ako je moguće, pošto nakon dvije godine tko zna što će biti. Nažalost to je život nas freelancera, koliko pozitivinih stvari ima, toliko ima i negativnih.

Moje zanimanje spada u autorsko djelo, što ako recimo koristim taj način za plaćanje poreza? Da li je bitno koliki je iznos? Strah me pošto je iznos jako velik na mjesećnoj bazi, da će biti problema.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Klasična priča iz Silicijske doline. Ako se odlučite na manju plaću i equity, to je stjecanje udjela bez naknade i smatra se dohotkom u naravi iz inozemstva. Ukoliko dobijete taj equity i prodate ga po većoj cijeni u roku kraćem od dvije godine, to se smatra porezom na dohodak od kapitalne dobiti i oporezuje po 12% kod nas. 

Što se tiče plaćanje poreza na obje strane, već nekoliko godina je taj ugovor 'pred potpisivanjem', pa se možda u međuvremenu i potpiše. Po meni, veliki je grijeh naše vanjske politike da to nije uspjela učiniti do sada, ipak je SAD najjača ekonomija svijeta. 

Otvaranje i zatvaranje firme, te samo poslovanje nije tako strašno kompleksno kako se to kod nas popularno prikazuje, bitno je samo naći najpovoljniji poslovni model za ovaj pothvat. Nije ni zamišljeno da firma traje vječno. Konkretno, logično je da ćete vi kao osoba biti nositelj equitya, a ne firma. Firma bi eventualno služila kao optimalniji način oporezivanja brutto iznosa koji će vam biti isplaćen, barem dugoročno gledano. 

Autorsko djelo za vas nije dobra opcija dugoročno, odnosno 2 godine ili koliko već prognozirate da će startup trajati prije prodaje. Naime, već poslije nekoliko isplaćenih plaća ući ćete u sustav PDV-a (limit ukupno 300.000 kn)  i onda ste dužni voditi poslovne knjige kao samostalna djelatnost i biti u PDV-u, a sve to možete i kao firma i to nešto povoljnije.

Možete početi s autorskim iz inozemstva, ali morate paziti na limit. Isto tako postoji i opcija otvaranja paušalnog obrta koji je kratkoročno vjerojatno najpovoljniji oblik, ali i tu vrijedi da biste brzo 'probili' limit. Kada jednom pređete 300.000 kn brutto, onda je tretman sličan u svakoj opciji.

Pokušajte izvući osnovne podatke i napraviti orijentacijski izračun što vam je povoljnije dugoročno i kolika je razlika u pitanju, imam dojam da nije zanemariva. Treba ispitati opcije paušalnog obrta, autorskog honorara i firme. 

Kada je u pitanju SAD mnogi koriste legalne, ali 'sive' metode 'rotacije' kako bi postigli što bolju poreznu optimizaciju. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala još jednom na detaljnim informacijama.

Tako je, klasična priča iz Silicijske doline. Dakle, postoji i opcija da nastavimo raditi zajedno poslije ovog projekta na nekim novim drugim, ali to je neka dalja budućnost.

Naime, nemam ja recimo ništa protiv otvaranja firme, samo što me brinu dvije stvari, veliki porezi gdje država uzme skoro pola, te što to nije moj novac nego novac od firme, iako sam ja vlasnik. Recimo da hoću privatno renovirati kuću i promijeniti krov, morao bih dizati privatni kredit i plaćati kamate banci. A imam kapital koji sam stekao sam bez ikakve pomoći, pogotovo ne od države. Svjestan sam da ovo moje trabunjanje nema smisla, i da su zakoni takvi kakvi jesu.

Štoviše, ne bi ni to sve navedeno bio problem da osobno imam ambicije širiti firmu, zapošljavati radnike itd. Ali stvarno nemam. Cilj je na legalan način zadržati što više prihoda i platiti što manje poreza. Dobio sam već savjet za otvaranje paušalnog obrta, ali bojim se da ću brzo preći preko 300k kn godišnje. U ono što sam siguran da neću preći iznos od 600k kn.

Nekoliko pitanja:

1. Što se dogodi kada se pređe navedeni iznos?

2. Koliko teško je zatvoriti paušalni obrt ili firmu?

3. Što se dogodi s kapitalom koji je u firmi nakon zatvaranja?

 

prije 7 sati , Mario137 je napisao:

Pokušajte izvući osnovne podatke i napraviti orijentacijski izračun što vam je povoljnije dugoročno i kolika je razlika u pitanju, imam dojam da nije zanemariva.

Upravu ste, nije zanemariva i svakako bih volio napraviti izračun i usporediti između opcija, ali nažalost nisam u mogućnosti pošto jednostavno ne znam odakle da krenem.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 19 sati , TkoTePita je napisao:

Hvala još jednom na detaljnim informacijama.

Tako je, klasična priča iz Silicijske doline. Dakle, postoji i opcija da nastavimo raditi zajedno poslije ovog projekta na nekim novim drugim, ali to je neka dalja budućnost.

Naime, nemam ja recimo ništa protiv otvaranja firme, samo što me brinu dvije stvari, veliki porezi gdje država uzme skoro pola, te što to nije moj novac nego novac od firme, iako sam ja vlasnik. Recimo da hoću privatno renovirati kuću i promijeniti krov, morao bih dizati privatni kredit i plaćati kamate banci. A imam kapital koji sam stekao sam bez ikakve pomoći, pogotovo ne od države. Svjestan sam da ovo moje trabunjanje nema smisla, i da su zakoni takvi kakvi jesu.

Štoviše, ne bi ni to sve navedeno bio problem da osobno imam ambicije širiti firmu, zapošljavati radnike itd. Ali stvarno nemam. Cilj je na legalan način zadržati što više prihoda i platiti što manje poreza. Dobio sam već savjet za otvaranje paušalnog obrta, ali bojim se da ću brzo preći preko 300k kn godišnje. U ono što sam siguran da neću preći iznos od 600k kn.

Nekoliko pitanja:

1. Što se dogodi kada se pređe navedeni iznos?

2. Koliko teško je zatvoriti paušalni obrt ili firmu?

3. Što se dogodi s kapitalom koji je u firmi nakon zatvaranja?

 

Upravu ste, nije zanemariva i svakako bih volio napraviti izračun i usporediti između opcija, ali nažalost nisam u mogućnosti pošto jednostavno ne znam odakle da krenem.

 

Navodite sasvim razumne sumnje, pokušat ćemo malo detaljnije analizirati.

1. Kada se pređe 300 000 kn počinju problemi i prava porezna presija. Dat ću vam konkretne izračune, ali recimo za sada da to jednostavno nije dobra opcija, iako sam uvijek za to da sve svi porezi plate, ova opcija je zapravo prženje kapitala

2. Paušalni obrt se lako zatvara, u 1-2 radna dana i za par stotina kuna. Firma se nešto sporije i skuplje likvidira, ali to je olakšano novim izmjenama ZTD-a

3. Preostali kapital vraća se vlasniku firme. 

Konkretno, kako su vas već savjetovali, paušalni obrt je daleko najbolja opcija. Koliko znam, to je jedan od najpovoljnijih i najjednostavnijih oblika oporezivanja samostalnih djelatnosti van poreznih oaza. Recimo, ako ostvarujete tek nešto manje od 300 000 kn, ukupni porezi, doprinosi i ostali nameti vam dođu negdje oko 22 000 kn, što je efektivno oporezivanje od oko 7.3%. Nadam se da dobro računam napamet, radi se o cca 500 kn mjesečno poreza i 1250 kn doprinosa mjesečno, plus poneka parafiskalna  beznačajna sitnica. Od knjiga vodite samo KPR, a to je jednostavna tablica u excelu i podnosite samo 1 obrazac godišnje. 

I daleko najvažnije, novcem raspolažete odmah, da parafraziram, obrt - to ste vi. Nema podjele na imovinu firme i vašu kao kod drugih oblika. De facto, kada god naplatite nešto možete novac uzeti i trošiti.

Naravno, postoji ograničenje jer to sve vrijedi do 25000 kn mjesečno, odnosno 300000 kn godišnje. Taj limit ne smijete nikako preći. 

Dakle, paušalni obrt svakako, "samo" treba naći model kako tretirati razliku između cca 25000 kn i ostatka koji iznosi još toliko ili više. 

Za to postoji jako puno metoda koje se koriste u praksi i koje prolaze u praksi, radi se o nekoj vrsti zakonite porezne evazije odnosno rupa u zakonu i postupovnim poreznim odredbama. Konkretno, ne volim savjetovati takve stvari, ali ovdje zaista postoji nerazmjer između opcije objedinjenog vođenja firme ili fiziče osobe u sustavu PDV-a (prženje kapitala i bacanje novca) i ove druge opcije koja je izrazito povoljna, ali samo do 300 000 kn godišnje. 

Ne znam koliko možete razumjeti ovo moje "skakanje" između pojedinih vrsta poreznog planiranja, pa slobodno pitajte dalje. Jedna moja starija kolegica je govorila da čovjek i magarac (u ovom slučaju ja) znaju zajedno više nego samo čovjek :) pa ćemo valjda razmišljajući doći do nečega.

Mislim, vama bi se isplatilo da vam neki porezni savjetnik napravi sve opcije i kompletnu strategiju čak i da vam to papreno naplati, ali ne znam na koga bi vas uputio, jer će na kraju ispasti sa ste platili a da niste dobili što ste tražili. Porezni savjetnici vole dobro naplatiti samo svoje suhoparno mišljenje koje se sastoji ponajviše od citiranja zakona i mišljenja porezne uprave, krajnje općenito. Nisam baš viđao jasne elaborate sa brojevima, simulacijama, izračunima koji usput sadrže i porezne propise i njihova tumačenja. 

Na drugom forumu sam nedavno vidio da porezni savjetnik za odgovor na 2 elementarna pitanja o paušalnim obrtima traži cca 2000 kn, a osoba isto može naći na internetu za 5 min i u popularnom obliku i u samim zakonima. 

Što bi tek bilo sa poreznim i financijskim planiranjem za poslovni pothvat s kolegama iz Silicijske doline, neću ni razmišljati :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 2 minuta, Mario137 je napisao:

Navodite sasvim razumne sumnje, pokušat ćemo malo detaljnije analizirati.

1. Kada se pređe 300 000 kn počinju problemi i prava porezna presija. Dat ću vam konkretne izračune, ali recimo za sada da to jednostavno nije dobra opcija, iako sam uvijek za to da sve svi porezi plate, ova opcija je zapravo prženje kapitala

2. Paušalni obrt se lako zatvara, u 1-2 radna dana i za par stotina kuna. Firma se nešto sporije i skuplje likvidira, ali to je olakšano novim izmjenama ZTD-a

3. Preostali kapital vraća se vlasniku firme. 

Konkretno, kako su vas već savjetovali, paušalni obrt je daleko najbolja opcija. Koliko znam, to je jedan od najpovoljnijih i najjednostavnijih oblika oporezivanja samostalnih djelatnosti van poreznih oaza. Recimo, ako ostvarujete tek nešto manje od 300 000 kn, ukupni porezi, doprinosi i ostali nameti vam dođu negdje oko 22 000 kn, što je efektivno oporezivanje od oko 7.3%. Nadam se da dobro računam napamet, radi se o cca 500 kn mjesečno poreza i 1250 kn doprinosa mjesečno, plus poneka parafiskalna  beznačajna sitnica. Od knjiga vodite samo KPR, a to je jednostavna tablica u excelu i podnosite samo 1 obrazac godišnje. 

I daleko najvažnije, novcem raspolažete odmah, da parafraziram, obrt - to ste vi. Nema podjele na imovinu firme i vašu kao kod drugih oblika. De facto, kada god naplatite nešto možete novac uzeti i trošiti.

Naravno, postoji ograničenje jer to sve vrijedi do 25000 kn mjesečno, odnosno 300000 kn godišnje. Taj limit ne smijete nikako preći. 

Dakle, paušalni obrt svakako, "samo" treba naći model kako tretirati razliku između cca 25000 kn i ostatka koji iznosi još toliko ili više. 

Za to postoji jako puno metoda koje se koriste u praksi i koje prolaze u praksi, radi se o nekoj vrsti zakonite porezne evazije odnosno rupa u zakonu i postupovnim poreznim odredbama. Konkretno, ne volim savjetovati takve stvari, ali ovdje zaista postoji nerazmjer između opcije objedinjenog vođenja firme ili fiziče osobe u sustavu PDV-a (prženje kapitala i bacanje novca) i ove druge opcije koja je izrazito povoljna, ali samo do 300 000 kn godišnje. 

Ne znam koliko možete razumjeti ovo moje "skakanje" između pojedinih vrsta poreznog planiranja, pa slobodno pitajte dalje. Jedna moja starija kolegica je govorila da čovjek i magarac (u ovom slučaju ja) znaju zajedno više nego samo čovjek :) pa ćemo valjda razmišljajući doći do nečega.

Mislim, vama bi se isplatilo da vam neki porezni savjetnik napravi sve opcije i kompletnu strategiju čak i da vam to papreno naplati, ali ne znam na koga bi vas uputio, jer će na kraju ispasti sa ste platili a da niste dobili što ste tražili. Porezni savjetnici vole dobro naplatiti samo svoje suhoparno mišljenje koje se sastoji ponajviše od citiranja zakona i mišljenja porezne uprave, krajnje općenito. Nisam baš viđao jasne elaborate sa brojevima, simulacijama, izračunima koji usput sadrže i porezne propise i njihova tumačenja. 

Na drugom forumu sam nedavno vidio da porezni savjetnik za odgovor na 2 elementarna pitanja o paušalnim obrtima traži cca 2000 kn, a osoba isto može naći na internetu za 5 min i u popularnom obliku i u samim zakonima. 

Što bi tek bilo sa poreznim i financijskim planiranjem za poslovni pothvat s kolegama iz Silicijske doline, neću ni razmišljati :)

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mario, jako sam Vam zahvalan na vremenu koje izdvajate na anonimca (mene) preko interneta, te također na svim savjetima. Ne znam kako da Vam se odužim, ako mogu ikako, samo recite.

Dakle, jučer sam proveo cijeli dan na netu tražio, čitao i educirao se. Odmah sam prekrižio j.d.o.o. i d.o.o. jer u mome slučaju to nema smisla.

Zaista, u pravu ste, paušalni obrt je nešto što bih bez razmišljanja otvorio, te je idealno u mome slučaju. Savršeno za freelancere da se samozaposle. Kao što ste već napisali, vođenje knjiga je jednostavno i iz nekoliko članaka sam sve razumio. Bitno je da se zna u koji razred od njih 5 pripadam, te se lagano prema tome izračunaju nameti koji se recimo mogu svrstati u tri kategorije: mjesečni, kvartalni i godišnji. Ovo je idealno, davanja državi nisu velika, te ono najbitnije što ste naveli je da mogu koristiti novce kada god želim i koliko želim. Odgovaram svojom imovinom ako se nešto dogodi.

Pošto sada znam računicu do 300k kn, ono što mene sada zanima je:

  1. Koje su razlike kada se navedeni iznos prijeđe?
  2. Koliko dodatnih nameta moram plaćati kada prijeđem navedeni iznos?
  3. Da li je to samo dodatnih 25% PDVa pošto ulazim u sustav PDVa?
  4. Da li i dalje mogu koristiti prihod kako god želim?

Ako su te razlike recimo samo dodatnih 25% PDVa, mislim da bih na kraju krajeva i na to pristao. Naime, nigdje ne mogu pronaći što se dogodi i mijenja kada se prijeđe tih famoznih 300k kn.

Što se tiče 25000 kn mjesečno, koliko mogu vidjeti diskusije po forumima, da jedni kažu da to nema veze i da se ne gleda prosijek nego ukupno tih 300k kn u godini. Dok drugi kažu isto što i Vi, naime na ovu ću morati dobiti 100% odgovor.

 

Prije 31 minuta, Mario137 je napisao:

Za to postoji jako puno metoda koje se koriste u praksi i koje prolaze u praksi, radi se o nekoj vrsti zakonite porezne evazije odnosno rupa u zakonu i postupovnim poreznim odredbama. Konkretno, ne volim savjetovati takve stvari, ali ovdje zaista postoji nerazmjer između opcije objedinjenog vođenja firme ili fiziče osobe u sustavu PDV-a (prženje kapitala i bacanje novca) i ove druge opcije koja je izrazito povoljna, ali samo do 300 000 kn godišnje. 

Volio bih znati sve moguće opcije, pa ako nije problem slobodno podijelite savjete vezano i za tu temu. Ja ću svakako kada se educiram dovoljno i pokupim sve bitne informacije otići kod savjetnika, ali ne mogu kao laik, jer bi u tome slučaju ja bio magarac.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle, ne trošim puno vremena, pišem i računam iz glave, ne morate se zahvaljivati, moj benefit je što pokušavam održati oštar um kada su porezi u pitanju. Ne bavim se time već duže vrijeme, a nemam ambicije savjetovati ozbiljno i za novac. Bavim se drugim područjem financija i to mi je dovoljno. Doduše, kada bi se u RH zaista morao plaćati porez i ja bi onako u hodu usput mogao zaraditi 50k kn mjesečno kao vi, bez velikog truda, ali činjenica je da kod nas prolazi sve, pa malo koga zanimaju takvi savjeti.

Logično je da ste odbacili d.o.o. Naime, ako smo rekli da je ukupni državni ugriz kod paušala samo 7% kod firme je to oko 27% (i to kad doo nije u sustavu PDVa) u vašem slučaju i to uz izrazito nepovoljan cash flow. Kao što smo rekli, kod paušalnog obrta odmah imate u džepu 25k kn mjesečno, a u firmi ako želite porezno optimizirati biste imali samo minimalnu plaću i onda jednokratno godišnje isplatiti dobit.

1. Po novom zakonu, čim prijeđete 300 000 kn od sljedećeg mjeseca ste u PDV i vodite poslovne knjige. Dakle, imate primitke i izdatke, a razlika primitaka i izdataka je dohodak. Za razliku od paušala ovdje se do 30 k kn  mjesečno porez plaća po stopi od 24%, a za dio iznad po stopi 36%. Plus prirez.

2. Odgovorio sam uglavnom pod 1, razlika je, kao što vidite, velika. Pretpostavka je da nećete imati puno izdataka. Primitke otprilike znate ako znate koliku bi vam ponudili brutto plaću, a i rashode možete procijeniti (oprema, struja, voda, telefon, plaćeni doprinosi i sl). Ono što ostane vam je porezna osnovica.

3. Srećom, sam PDV po sebi kod vas spada pod izvozna oslobođenja, jer izvozite usluge u SAD. Pogledajte članak 17  stavak 1  o PDVu.  I pogledajte obrazac pdv vidjet ćete pod oslobođenjima izvozne isporuke. Da nije tako bila bi to ogromna stavka. Sustav PDV za vas znači da više niste paušal i da vodite poslovne knjige, te plaćate porez po ostvarenom dohotku, ali po višim stopama.

Napominjem da i ovdje imate pravo na tzv akontaciju dohotka, tj raspolažete s njima odmah, samo vam je sam obračun poreza i doprinosa nepovoljniji nego u paušalu. 

Što se tiče procjene kod paušala, to vrijedi samo za određivanje predujmova poreza na dohodak. U vašem slučaju to nema veze jer vi u pdv ulazite sigurno samo je pitanje da li nakon 5 ili 6 mjeseci.

Iskalkulirajte malo da vidimo gdje smo :)

uređeno: od Mario137
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iskalkulirajte :D rado bih, samo fali formula.

Šalu na stranu, moram priznati da Vaš zadnji komentar nisam u potpunosti razumio, a pročitao sam ga barem 5 puta.

Koliko sam shvatio, generalna razlika između p. obrta i obrta je samo kod plaćanja poreza, što u slučaju preko 300k kn iznosi znatno više nego u paušalnom, te nešto kompliciranijem vođenju knjiga. Mirovinsko, zdravstveno, komora, šume i turistička zajednica, to sve ostaje isto, ako sam dobro razumio. Također raspolaganje novcem je isto u oba slučaja.

 

Ovo je moja kalkulacija za najviši razred od 230 do 300 tisuća kuna.

Na 300 000 kn --- 5400 kn porez + 12% prirez tj. 648 kn + 14 760 kn doprinosi = 20 808 kn godišnje + članarine koje nisam uračunao, ali nisu one toliko velike.

 

Sada mene zanima kako izračunati ako recimo godišnji primitak bude od recimo 500k kn do 600k kn. Koje nove faktore moram uvrstiti u kalkulaciju i na što moram paziti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 18 sati , TkoTePita je napisao:

Ovo je moja kalkulacija za najviši razred od 230 do 300 tisuća kuna.

Na 300 000 kn --- 5400 kn porez + 12% prirez tj. 648 kn + 14 760 kn doprinosi = 20 808 kn godišnje + članarine koje nisam uračunao, ali nisu one toliko velike.

Točno!

prije 18 sati , TkoTePita je napisao:

Sada mene zanima kako izračunati ako recimo godišnji primitak bude od recimo 500k kn do 600k kn. Koje nove faktore moram uvrstiti u kalkulaciju i na što moram paziti?

Idemo po redu.  

1) Paušal - izračunato i jasno

2) Prelazak limita od 300 000 kn, samostalna djelatnost - poslovne knjige. 

Dakle, recimo da počinjete 1/1/2020 vi prvo otvorite paušalni obrt, recimo da fakturirate mjesečno 50.000,00 kn. Nakon 6 mj ste ostvarili 300 000 kn i po sili zakona  od 1/7/2020 ulazite u PDV i morate voditi poslovne knjige koje su propisane za obrte i druge samostalne djelatnosti po Zakonu o porezu na dohodak.

Dakle, vaš obrt ostaje i dalje otvoren, i dalje možete raspolagati s novcem odmah, ali se porezni tretman mijenja. U vašem slučaju ne plaćate PDV po izlaznim računima za usluge prema SAD, to je oslobođeno kao izvoz. Morate jedino staviti napomenu na račun 'PDV nije obračunat prema tom i tom članku Zakona'. Međutim, nema više paušala. Sada se vode primici i izdaci, bilo bi poželjno da to radi knjigovođa, koji osim toga mora redovno podnositi i PDV obrasce. 

Primici - izdaci = dohodak. 

Primici su poznati, cca 50 000 kn mjesečno. Izdaci su sve ono što potrošite u poslovne svrhe (doprinosi, računi za struju, telekomunikacije , plaćeni doprinosi) recimo da je to cca 5 000 kn mjesečno. 

Mjesečni dohodak iznosi 45 000 kn. Do 30 000 kn porezna stopa je 24%, a iznad je 36%, 

https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/MjesecnePorezneOsnoviceIStopeDohodak.aspx

dakle  7200+5400=12600 kn poreza. Plus (rekli ste) 12% prireza 1.512,00 kn. Ukupno porez i prirez 14.112,00 kn na mjesečnoj razini. Otprilike ovdje vam država 'jede' nekih 30% od ukupnih brutto primitaka. 

Pokušajte ovo i sami procijeniti (izdatke) i izračunati. 

Sve ovo ulazi u godišnju poreznu prijavu gdje mogu postojati još neke olakšice, počevši od osnovnog osobnog odbitka, pa uvećanja za uzdržavane članove, dana darovanja i slične stvari, ali generalno, to je to. Da kojim slučajem niste oslobođeni PDV-a bilo bi vam još 20-ak% nepovoljnije pa bi vam država odgrizla otprilike pola brutto primitka. 

Znači, to je ono što se događa sa razlikom, ulazi se u sustav vođenja poslovnih knjiga po zakonu o porezu na dohodak i do daljnjeg ostaje tako, onaj paušalni obrt ostaje u prošlosti. 

U praksi se pojavljuje kombinacija gdje obveznik otvara paušalni obrt i tu prima dio primitaka, a za drugi dio osnuje firmu, jer je to i u apsolutnom iznosu i u smislu raspolaganja s novcem ponajbolja kombinacija. Međutim, ovo se mora izvesti vrlo precizno da bi bilo 'neprobojno', inače bi se u teoriji moglo proglasiti prividnim pravnim poslom i agresivnim poreznim planiranjem. Naravno, u praksi se to rijetko događa, jer Porezna uprava nema previše znanja, kapaciteta i motiva za takve poslove. U vašem slučaju bi se moglo primijeniti, po mom mišljenju, bez ikakvog rizika, ukoliko poslodavac iz SAD surađuje i po meni, tu nema nikakve štete za proračun RH. 

 

 

 

 

uređeno: od Mario137
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Odlično objašnjeno!

Ako mogu sumirati napisano samo da vidimo zajedno da li sam dobro sve pohvatao.

 

Dakle, recimo da je:

50 000 kn primitak - 5 000 kn izdaci = 45 000 kn dohodak

Porez na dohodak do: 30 000 kn (24%) = 7 200 kn

Porez na dohodak preko: 15 000 kn (36%) = 5 400 kn

12 600 kn ukupni porez + 12% prirez = 14 112 kn na mjesec

 

Nekoliko dodatnih pitanja:

1. Što ako sve primitke preko 300k kn odradim preko ugovora o autorskom djelu?

2. Što sve mogu navesti pod izdatke ako uzmemo u obzir da radim iz osobne kuće na kojoj je registriran obrt?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 16 sati , TkoTePita je napisao:

Dakle, recimo da je:

50 000 kn primitak - 5 000 kn izdaci = 45 000 kn dohodak

Porez na dohodak do: 30 000 kn (24%) = 7 200 kn

Porez na dohodak preko: 15 000 kn (36%) = 5 400 kn

12 600 kn ukupni porez + 12% prirez = 14 112 kn na mjesec

Tako je. 

prije 16 sati , TkoTePita je napisao:

1. Što ako sve primitke preko 300k kn odradim preko ugovora o autorskom djelu?

Po meni, svi primici od samostalne djelatnosti vas kao osobe se zbrajaju kod ulaska u PDV. 

Pazite ovo: 

https://plaviured.hr/pausalni-obrt-ulazak-sustav-pdv-a/

Potrebno je obratiti pažnju na sljedeće – osim prometa paušalnog obrta, u navedeni iznos ubrajaju se i sljedeća primanja:

primanja po autorskom ugovoru,

primanja  po ugovoru o djelu,

primanja po osnovi iznajmljivanja privatnog smještaja.

Ukoliko prihod po sva tri oblika samostalnog prihoda prijeđe 300.000 kuna, paušalist je dužan obračunati PDV, ali i dalje ostaje u sustavu paušalnog oporezivanja.

Moram priznati da mi boldirani dio nije jasan. Iako je zaista moguće da netko ostane na obračunu autorskog honorara i samo dodaje PDV u obračun, nejasno je kako kolege misle da paušalni obrt može ostati. Naime, iz Pravilnika jasno proizlazi da je osnovni uvjet za paušalni obrt da obveznik nije u sustavu PDV-a. 

Članak 2.

(1) Obveznik poreza na dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu je fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona, u skladu s propisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz članka 29. stavka 3. Zakona te koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost i

2. da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

Za ovaj dio treba tražiti dodatno pojašnjenje od ovih koji su to pisali.

Što se izdataka tiče, pod njih idu apsolutno svi troškovi koje možete dovesti u izravnu vezu sa ostvarivanjem prihoda. 

Recimo, u vašoj djelatnosti bi za tu svrhu mogli proći kompjuteri, telekomunikacijski uređaji, softver, literatura, trošak struje, prostora i slično, a ne bi moglo ptoći npr da u te troškove stavite krumpir, pivo ili odjeću...

Da ilustriram, jednom je moja poznanica iz Porezne pregledavala knjige čovjeku koji je mesar. Stavio je u poslovne troškove kupnju kauča i fotelje. Njeno pitanje je glasilo: 'Jesi li ovo kupio kauč da ti krave sjede na njemu?' :)

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , Mario137 je napisao:

'Jesi li ovo kupio kauč da ti krave sjede na njemu?' :)

Haha, dobar :D

 

Ovo boldano zaista zvuči čudno. Pretpostavljam da ostaje na paušalu zato što p. obrt nije prešao limit, ali zajedno s ostalim stavkama je. Samo na šta se onda plaća PDV. Stvarno čudno.

Ukoliko druge koji čitaju zanima, pogriješio sam kod računice doprinosa, evo linka s točnim izračunima. Iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

 

Dakle, napravio sam nekoliko računica i za ne povjerovati je koliko na kraju ode državi ako odem preko limita. Čak bi bilo bolje da recimo uzmem mjesečnu plaću do 25k kn i sve ostalo da ode u veći equity. 

Evo za primjer recimo da u paušalu 300 000 kn i 500 000 kn u sustavu PDVa stvarno nema neku veliku razliku na kraju krajeva.

 

Sada se još trebam samo informirati za equity. Ako je 12% to je super prihvatljivo, ali vjerujem dok dođe do toga da će se vjerojatno zakon promijeniti. Nije mi samo jasno da li equity ide na obrt ili privatnim kanalima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 sati , TkoTePita je napisao:

Dakle, napravio sam nekoliko računica i za ne povjerovati je koliko na kraju ode državi ako odem preko limita. Čak bi bilo bolje da recimo uzmem mjesečnu plaću do 25k kn i sve ostalo da ode u veći equity. 

Evo za primjer recimo da u paušalu 300 000 kn i 500 000 kn u sustavu PDVa stvarno nema neku veliku razliku na kraju krajeva.

To je jedna od najvjerojatnijih opcija kako će sve na kraju ispasti. Pitanje je samo koliki rizik nosi equity, ali ako je to ekipa koji rutinski diže i prodaje startupe u takvom okružju kao što je Silicijska dolina, onda nije pitanje hoće li biti nešto od toga, nego samo koliko će biti. 

prije 17 sati , TkoTePita je napisao:

Sada se još trebam samo informirati za equity. Ako je 12% to je super prihvatljivo, ali vjerujem dok dođe do toga da će se vjerojatno zakon promijeniti. Nije mi samo jasno da li equity ide na obrt ili privatnim kanalima.

Možemo reći da equity ide privatnim kanalima, odnosno da se ne oporezuje kroz obrt - to je točnije reći. 

Idemo malo s tim dijelom. Recimo da idete na opciju da vam preko paušalnog obrta ide cca 25 k mjesečno, a ostatak ide tako da stječete poslovne udjele u firmi bez nakande. To je prvi korak, oporezivanje stjecanje tog udjela (equitya). Ne znam kakav je tu porez u SAD, ali u RH je to drugi dohodak iz inozemstva, a osnovica je nominalni iznos udjela koji stječete. 

https://www.rrif.hr/Porezni_tretman_dodjele_dionica_iz_inozemstva-3436-misljenje.html

Dakle, ravnajte se prema nominalnom udjelu - to je osnovica za obračun drugog dohotka iz inozemstva: 

http://www.ekonos.hr/porezi/drugi-dohodak-ostvaren-u-inozemstvu-i-dio/

Što se tiče oporezivanja po 12%, to je samo ako vam oni u te dvije godine ili koliko već startup traje za vas, budu isplaćivali dobit ili ako budete prodavali udjele prije isteka roka od dvije godine. 

Ukoliko ne bude isplate dobiti (a ne vjerujem da hoće, jer se to kod ovakvih pothvata ne radi), onda je samo bitno da poslovne udjele držite duže od 2 godine i kod prodaje ne plaćate nikakav porez u RH, a koliko se sjećam niti u SAD. Tu će vjerojatno kolege iz SAD isto čekati 2 godine, tako da vam to odgovara. 

prije 2 sati , TkoTePita je napisao:

Imam još jedno pitanjce.

Pošto je teško pronaći primjere računa za oba slučaja, koju valutu stavljam na račun? Naime, dogovoreno je sve u dolarima, a znamo da konverzija valute varira iz dana u dan.

Primate sve u dolarima na devizni žiro račun, ali primitak vam se u poslovnim knjigama obrta računa prema sredenjem tečaju HNB na dan isplate, odnosno tako ga banka preko središnjeg registra računa prikazuje Poreznoj upravi. Dakle, budite oprezni, pogledajte povijesno kretanje tečaja, uzmite u obzir da je predsjednik SAD Donald Trump (faktor nestabilnosti) i napravite dovoljno konzervativnu procjenu da slučajno ne probijete limit od 300k kn. Naravno, uvijek na zadnjem računu u godini možete fakturirati manje i time sve kompenzirati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...

Pozdrav,

Molio bih za još jednu potvrdu ako je moguće, unaprijed hvala.

Naime, na ovome linku piše:

Citiraj

Nakon ulaska u sustav PDV-a po sili zakona, obrtnik će sljedeću kalendarsku godinu biti obveznik PDV-a. Ako u toj godini ostvari primitke manje od 300.000kn, može tražiti povrat na paušalno oporezivanje.

Pošto sam u više navrata čuo (vjerojatno neinformirani ljudi pričaju) da kada se jednom uđe u sustav PDVa nema povratka na paušalni obračun, pa mene sada zanima što je točno, a što nije.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Ako ste ušli u sustav PDV-a po sili zakona jer ste prešli porezni prag, onda do 15.01. iduće godine nakon što ste ponovno ostvarili manje prihode, možete podnijeti zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. Ako ste u sustav PDV-a ušli dobrovoljno, tada je preduvjet i da ste tri godine u sustavu PDV-a.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija