Jump to content
Liam2

Stjecanje prava vlasništva

Preporučene objave

L.P.

Zanima me dali mogu doci u vlasnistvo nekretnine nad kojom se provodi ovrha zabiljezena u zk izvadku u kojoj ja živim sam već 6 godina a neprekidno 30 godina - neznam gleda li se to kao posjed i/ili kakav posjed.

Predmetna nekretnina je u vlasništvu roditelja i odbijen je prijedlog darovanja iste.

U cilju mi je samo prebaciti vlasništvo a ne i micati već upisane ovrhe.

Molim savjet postoji li ikakav način?

Hvala. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio nkavcic
      Poštovanje svima,

      Imam jedan upit kao uslugu gospodinu koji nije baš ''vješt'' u služenju računalom.

      Naime, njegova situacija je slijedeća:

      2016. godine sklopio je ugovor o kupoprodaji nekretnine tj. spremišnog prostora ukupne veličine 5m2 koji se nalazi u suterenu stambene zgrade u Puli.

      Ugovor je napisan ručno, potpisan od prodavatelja, kupca i jednog svjedoka (žene dotičnog gospodina od koje se razveo prije godinu dana), ali nije ovjeren/solemniziran kod javnog bilježnika niti je izvršena promjena vlasništva u zemljišnim knjigama.

      Gospođa koja je bila vlasnica tog spremišnog prostora, nedavno je preminula a kako nije imala nasljednike, njezin stan skupa sa spornim spremišnim prostorom pripao je gradu Puli.

      S obzirom da se u puno gradova pa tako i u gradu Puli kad je u pitanju stariji dio grada u zemljišnim knjigama nalazi kaos, sporno je uopće kome taj spremišni prostor pripada (gradu, stanu preminule gospođe tj. bivše vlasnice ili nekoj trećoj zainteresiranoj strani koja se za sada nije očitovala).

      Moje pitanje glasi:

      S obzirom da je grad Pula zatražio da se taj prostor oslobodi od stvari gospodina i da je gospodin uložio prigovor u pisarnici grada Pule te dobio potvrdu o uloženom prigovoru, koji bi bili njegovi slijedeći koraci tj. ima li ikakve šanse da ostane vlasnik tog prostora ili da mu se vrati uplaćeni novac?


      Unaprijed zahvaljujem na pomoći!



       
    • objavio DrAnte
      Kad se dogodi kliziste tada se kuca najcesce srusi. Ali ima slucajeva kad se ne srusi. Recimo da je montazna kuca od drva, metalne konstrukcije ili betona s puno armature. Onda se moze desiti da kuca otklize nizbrdo, a da se ne srusi, nego se premjesti nekoliko metara, tocno na susjedovu parcelu.
      Tko je tada vlasnik kuce? Je li vlasnik prvi susjed koji je tu kucu sagradio, a u vrijeme gradnje je gradio na svojoj parceli ili je vlasnik kuce drugi susjed na cijoj parceli se sada ta kuca nalazi?
    • objavio mirela84
      Lijepi pozdrav svim članovima!
      Novi sam član i voljela bih čuti konstruktivne odgovore i vaša iskustva ,savjete.
      Vlasnica sam stana u zgradi koju je gradilo Ministarstvo branitelja namjenjenu obiteljima invalida i obiteljima poginulih branitelja.
      U vlasništvu sam od 2001g,moja majka je bila suvlasnik stana te je svoj dio darovala meni(imam darovni ugovor,sprovedena je uknjižba vlasništva).
      Sticajem okolnosti primorana sam potražiti drugi dom zbog proširenja obitelji te mi je potrebno više prostora najviše zbog djece,a i suprug i ja već duže vremena želimo  prijeći u kuću.
      Imamo kupca za stan koji je ostavio kaparu te počinjemo i mi i on rješavati pripremnu papirologiju.
      Stoga:
      -koju papirologiju moram pripremiti osim one koju trenutno posjedujem(upis vlasništva,ugovor o kupoprodaji,tlocrt,ugovor o darovanju nekretnine,evidencije upravitelja zgrade)
      Kupac nije tražio energetski certifikat.
      Stoga:
      -ako je majka darovala nekretninu,nikada nije živjela u njoj i nije bila nikada upisana na ovoj adresi,pretpostavljam da nema prepreke pri prodaji ako sam upisana 1/1 kao vlasnik?
       Trenutno smo u potrazi za kućom u gradu koji je nekad bio pod posebnom državnom skrbi i cijene nekretnina su u našem gradu  pale drastično .
      Mnogo je nekretnina čiji su vlasnici u inozemstvu,najviše Srbija a zatim zemlje EU..
      Te nekretnine nam cjenovno odgovaraju kao i nekretnine koje su bile dio obnove.
      Stoga:
      -na što paziti kod kupnje nekretnine vlasnika koji je vani a prodaje privatno?
      Nisam sigurna da li su te kuće prošle legalizaciju.
      Moraju li posjedovati uporabnu dozvolu kao dokaz da su legalizirane?
      -ako su to nekretnine koje prodaje Agencija,da li je to donekle garancija da je papirologija uredna?
      -može li vlasnik pristati na manju cijenu iako je na agenciji cijena viša?
      Na kraju-pitanje upisa vlasništva.
      Pošto sam stan prilikom udaje donijela u brak,a suprug je suvlasnik već jedne kuće s roditeljima,nismo još razgovarali kako ćemo upisati vlasništvo.
      Da li ja mogu biti vlasnik,a on suvlasnik ili možemo upisati vlasništvo na oboje ?
      Ili ako se ikada desi situacija razvoda: na koji način se mogu dokazati da sam  bračni drug koji je uložio većinski dio novaca od prodaje naslijeđenog/darovanog stana(80%) i pravno (ako bi došlo do problema s podjelom imovine) i utječe li to na proces podjele imovine?
       
      Hvala na odgovorima!
       
    • objavio Koolguy
      Imam neobičnu pravnu situaciju glede dosjelosti vezano za pretjerano trajanje postupka denacionalizacije. Radi se o čestici neupitno u mojem vlasništvu - vraćena mi je u vlasništvo i posjed još 2006. godine. Prije toga, još od 1993. godine ustanovljeno je vlasništvo RH i to temeljem privatizacije budući da tvrtka koja je tu česticu 'koristila' nije istu upisala u temeljni kapital. Ovo utvrđenje odradilo se naknadno (Naknadnim zapisnikom 2006. godine). Problem se sastoji u tome što je jedan od susjeda, ne pitajući nikoga (jer tako se to radilo u doba bezvlašća) na mojoj čestici sagradio nešto. To nešto najviše sliči na baraku (drvena građa), zauzima punih 20 kvadrata.
      Odmah nakon pravomoćnosti rješenja o povratu, pokušao sam s dotičnom osobom postići sporazum, obraćao se tri puta pismeno (preporučenim pismima). Osoba je bila i ostala posve nekomunikativna. 2008-me godine krenuo sam sa tužbom za predaju u posjed. Sve je odradila odvjetnica, postupak je završen presudom zbog izostanka te je određeno da mi dotična osoba ima predati to 'nešto' u posjed. Nakon svega se ispostavilo da se radilo o pogrešnoj legitimaciji, naime odvjetnica je za tuženika navela ime njegove supruge, koja se nakon jaaako dugo vremena i još jedne tužbe (za sticanje bez osnove) pojavila na sudu (izvanraspravno) i iskazala da su ona i suprug rastavljeni, ali da i dalje žive zajedno na istoj adresi itd. Tom prilikom je prstom uprla izravno u (bivšeg ?) supruga jer da je on izgradio i da je jedini korisnik te barake.
      Tako je taj slučaj okončan pa je započeo novi, ovaj put sa (valjda) ispravnom legitimacijom. I dalje je dotični izbjegavao sud, no ne zadugo. Konačno se pojavio i odvjetnik (nakon 5 godina !) koji ga zastupa pa se dalje može govoriti o redovnom postupku. On je tuženik u postupku u kojem ja tražim da mi nadoknadi korist koju je imao od mog zemljišta. Tužba je podnesena 2014. godine. O tome već izrađeno vještačenje i postupak pomalo napreduje. Da bi spriječio postupanje prema njemu, on putem odvjetnika pokreće vlasničku tužbu za priznanje prava vlasništva (barake i dijela zemljišta) i to ove godine. Prema mojoj evidenciji, tu baraku je sagradio otprilike 2004, dok u tužbi navodi da on tamo ima baraku jos negdje iz 1991. Još navodi da je tu građevinu legalizirao. To je točno, ali nepotpuno. Naime, ja sam u svojstvu tražitelja (dakle još prije vraćanja u vlasništvo), još 2005-te godine podnio prijavu građevinskoj inspekciji jer se očito radilo o bespravnoj gradnji. Nakon osam i pol godina na čestici se konačno ukazala inspektorica, utvrdila da se radi o bespravnoj gradnji (2013. godine) i odredila da se građevina mora ukloniti. Da bi spriječio rušenje pokrenuo je postupak legalizacije jer mu je došlo kao kec na desetku. Rješenjem iz 2016. godine legalizacija mu je odobrena, ja, iako sam bio stranka u postupku, mogao sam samo gledati što se radi sa mojim vlasništvom. 
      Sad nakon ovako detaljnog uvoda slijedi moj problem: očito da njegov stav da je stvar dosjela nema uporišta u činjenicama. Naime čak i da je baraku postavio 1991 na (sada mojem) zemljištu opet nije mogao steći dosjelost, budući je zemljište od 1993-2006 bilo u vlasništvu RH, dok poslije 2006 postoje brojni moji postupci kojim ga obavještavam da se ta baraka nalazi na mojoj zemlji i da tražim povrat u posjed. Najzadnji takav korak je tužba (za korist koju je stekao) iz 2014. godine u kojoj je on ispravno legitimiran i kad je od suda dobio tekst tužbe, dakle opet se nije ispunilo 10 godina potrebnih za dosjelost. U tužbi on navodi da nije imao pojma da se nalazi na mojem zemljištu (!) da ga nikad nitko nije kontaktirao (iako živi u istom stanu sa bivšom ženom), iako je dobio rješenje o uklanjanju (2013) pored ostalih događanja. Mene osobno najviše smeta činjenica da bi se u dosjelost moglo uračunati i vrijeme kad ja kao budući vlasnik nisam bio u mogućnosti pokretati postupak za predaju u posjed - a to RH nikad ne čini. Oni su jako darežljivi kad je u pitanju tuđe vlasništvo.
      U zakonu je napisano da samo vlasnik stvari može tražiti predaju u posjed, kako sam ja dakle mogao prije 2006 zaštititi moje vlasništvo? Pitanje: postoji li sudska praksa (svejedno VS RH ili US RH) koja regulira pitanje dosjelosti u takvim slučajevima - kad je postupak povrata u tijeku pa budući vlasnik uopće ne može apsolutno ništa poduzeti da zaustavi uzurpatore dok RH na sve to gleda jako blagonaklono. Ima li netko ideju ?
  • Online korisnici



×
×
  • Napravi novi...