Jump to content

Dioba zemljišta sa preminulim suvlasnikom


Borelo

Preporučene objave

Nakon očeve smrti u ostavinskom postupku dobio sam neurbanizirano zemljište,na kojem sam vlasnik 1/2 sa čovjekom koji je preminuo,nema OIBa,neznam dali uopće ima nasljednika. Pošto se radi o 3 kat.čestice koja su jedna do druge,mene zanima kako bi se to moglo podijeliti? Ja zemlju ne obrađujem ali bih htio prodat svoj udio. Dali moram angažirat odvjetnika ili mogu sam predati nekakav prijedlog na sudu?

Hvala,LP

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , Borelo je napisao:

Pošto se radi o 3 kat.čestice koja su jedna do druge,mene zanima kako bi se to moglo podijeliti?

Prije svega je potrebno da se provede ostavinski postupak iza umrlog suvlasnika, ovo iz razloga što u bilo kojem postupku kojeg bi pokrenuli sa ciljem diobe suvlasništva, umrla osoba ne bi mogla biti stranka u postupku. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Razvrgnuće suvlasništva na nekretnini civilnom diobom

Pravo je svakoga suvlasnika da zatraži razvrgnuće suvlasništva na stvari, pa tako i suvlasništva nad nekretninom. Ako između suvlasnika ne postoji valjan sporazum o razvrgnuću ili se razvrgnuće ne može ostvariti na način koji je sporazumom određen, svaki od suvlasnika može se obratiti sudu s prijedlogom za razvrgnuće suvlasništva.

Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva svaki od suvlasnika može podnijeti u svako doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih suvlasnika odnosno u nevrijeme. O prigovoru ostalih suvlasnika da se ne može zahtijevati razvrgnuće, odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

U pravilu sud o razvrgnuću odlučuje u izvanparničnom postupku, međutim, ako je između suvlasnika sporno vlasništvo nad predmetom diobe ili omjer suvlasničkih dijelova, sud će obustaviti izvanparnični postupak i stranku s njezinim zahtjevom uputiti u parnicu. U parničnom postupku koji će se provoditi prema odredbama Zakona o parničnom postupku odlučiti će se i o zahtjevu za razvrgnuće suvlasništva.

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisani su načini i pravila razvrgnuća suvlasništva, dok se kao procesna pravila još uvijek koriste pravila Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine i supsidijarno pravila Zakona o parničnom postupku.

U članku 50. stavku 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da će sud djeljive stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Međutim, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, sud će odrediti civilnu diobu nekretnine odnosno odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine. Zajedno s nalazom i mišljenjem, sudski vještak napravit će i procjenu vrijednosti nekretnine. Procijenjena vrijednost bit će osnova za određivanje minimalne i početne kupoprodajne cijene nekretnine u budućem postupku javne dražbe.

Procjenu vrijednosti sudski vještak donosi na temelju namjene zemljišta ili zemljišta s građevinom, općeg stanja nekretnine, njezine starosti, položaja u prostoru, trenutnim cijenama na tržištu nekretnina i drugih faktora. Na nalaz, mišljenje i procjenu vrijednosti vještaka suvlasnici mogu uložiti primjedbe, na koje se vještak mora očitovati pisano na posebnom ročištu koje će biti sazvano radi obrazloženja i mogućih nadopuna nalaza i mišljenja. Kada sve pretpostavke budu ispunjene, sud će donijeti rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom. Troškove postupka suvlasnici snose u jednakim omjerima osim ako sporazumom o troškovima među njima nije drugačije određeno.

Nekretnina će biti prodana usmenom javnom dražbom prema pravilima Ovršnog zakona. Javna dražba bit će održana na posebnom ročištu na kojem mogu sudjelovati i suvlasnici i drugi stvarnopravni ovlaštenici.

Na prvom ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti nekretnine, dok na drugom ročištu koje je ujedno i posljednje, nekretnina ne može biti prodana ispod jedne trećine njezine utvrđene vrijednosti. Od prvog do drugog ročišta mora proći najmanje trideset dana. Licitirati mogu i suvlasnici predmetne nekretnine te mogu postati samostalni vlasnici ako daju najvišu ponudu. Ako suvlasnik bude najbolji ponuditelj, iznos njegove ponude bit će umanjen u omjeru njegovog suvlasničkog dijela.

Nakon prodaje sud donosi rješenje kojim dosuđuje nekretninu najboljem ponuditelju i u kojem mu se određuje rok za isplatu kupoprodajne cijene. Nakon uplate iznosa i podijele suvlasnicima, sud donosi rješenje na temelju kojeg se novi vlasnik upisuje u zemljišnu knjigu.

U slučaju da nekretnina ne bude prodana nakon dva ročišta, postupak se obustavlja. Nemogućnost civilne diobe nekretnine ne sprječava suvlasnike da ponovno pokrenu postupak za razvrgnuće suvlasništva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija