Neupisano pravo služnosti

[Valkyrie]

Poštovani,

 

potreban mi je savjet u sljedećoj situaciji.

 

Opis:

 

Nedavno smo kupili nekretninu, bez ikakvog tereta odnosno upisanog prava služnosti. U naravi, to je dvojna kuća sa pripadajućim zemljištem. Povijesni prikaz u ZK nije iz nekog razloga bio dostupan (nije ni sada) no naknadno smo doznali da je to u prošlosti bila jedna kuća i jedna parcela te je u nekom trenutku odijeljena. Pojavili su se susjedi koji tvrde da tu imaju pravo prolaza (oni tu ne žive dolaze povremeno, no ima ih nekoliko suvlasnika), te da su oduvijek tuda prolazili. U to trenutno ne sumnjam, no zanimaju me sljedeći pravni koraci te neka objašnjenja ( planiramo tu nekretninu upogoniti u turističke svrhe, te nam najviše iz tog razloga ne odgovara prolazak kroz naše zemljište). Nekretnine su prikazane na priloženoj slici mi smo kupili nekretninu A.

Vidljivo je da se obje nekretnine nalaze direktno na javnom putu (cesti). Dodatno, nekretnina B ima i dio zemljišta širine 4m, koji je također vezan na javni put no strm je te se trenutno ne može koristiti kao prilaz, ima i par grmova posađenih prije 10ak godina. No, uz određene troškove može se prilagoditi.

 

Pitanja:

 

1. Da li u ovom slučaju vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige?

2. Koliko je bitna činjenica da obje nekretnine imaju izmedju same zgrade te javnog puta dio zemljišta, trenutno ograđen kao mali vrt, koji se može pretvoriti u parknig ukoliko je to potrebno? Odnosno, preformulirati ću pitanje - da li je igdje zakonski rečeno da svaka točka parcele mora imati pristup javnom putu? Npr. iza kuća se nalaze sjenici (gospodarski objekti) - da li oni po nekom zakonu ili nečemu moraju imati osiguran pristup cesti? Ili je zakonski dovoljno da se ispred kuće može osigurati parking? Naravno, ovo me zanima u odnosu na dosjelost te eventualno ukidanje iste

3. S obzirom da nekretnina B ima mogućnost uređenja pristupnog puta ostatku svog zemljišta (iako je zemljište kao što sam naveo direktno na javnoj cesti), da li je to dovoljno da se ospori bilo kakva služnost koja je možebitno nastala dosjelošću no nikada nije upisana u ZK? U slučaju da jest, čija bi bila dužnost snošenja troška prilagođavanja tog puta?

 

Od odvjetnika sam dobio oprečne informacije (npr da načelo pod 1. ne vrijedi, da se gleda činjenično stanje, te da bi za pod 3, ja morao snositi trošak uređenja, što mi nikako nije jasno ako nečija nekretnina već trpi, da još mora potrošiti novce da to prestane u korist nekog drugog)

 

Što se mene tiče, voljan bih bio podijeliti troškove uređenja tog pristupnog puta širine 4m (vjerojatno bi bilo moguće urediti 3m što je ako se ne varam zaknoski minimum) jer vjerujem da je to u svrhu njegovanja dobrosusjedskih odnosa fer.

 

Unaprijed zahvaljujem na savjetima.

 

 

 

 

uređeno: 28. listopad 2019. od Valkyrie
Dodao privitak

[Matrix]

, Valkyrie je napisao:

Od odvjetnika sam dobio oprečne informacije (npr da načelo pod 1. ne vrijedi, da se gleda činjenično stanje

Iz zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima

 

Iz navedenog čl. 230 ZV se vidi da zakonodavac naglasak daje na dobru vjeru, a to znači da pri upisu svog prava niste znali za postojanje služnosti, glede čega sam mišljenja da odvjetnik situaciju promatra upravo u ovom pravcu. 

[Valkyrie]

Hvala na odgovoru, svjestan sam ja dobre vjere i oprecnih stavova koje sudovi, pa i vrhovni zauzimaju.

 

Zna li netko odgovore na druga dva pitanja?