Jump to content
herostrat

Prodaja zemljišta - Hrvatske ceste

Preporučene objave

Molio bih mišljenje za slijedeću situaciju:

Katastarska čestica predstavlja javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta. Ova katastarska čestica predstavlja glavnu prometnicu. Međutim, ona je u naravi puno šira od same, izgrađene ceste (na nekim mjestima i do 20-ak metara). Na samom rubu ove katastarske čestica (ali unutar nje) prije 40-ak godina izgrađeno je nekoliko garaža koje se nalaze u usku, lokalnu cestu koja ide paralelno sa ovom glavnom prometnicom. Naravno, garaže se izgrađene "na divlje" jer nisu ni mogle biti legalno izgrađene na zemljištu Hrvatskih cesta. Sada su garaže u briljantnom postupku legalizirane. Vlasnik je sve napravio da se, prije 10-ak godina ove garaže nađu u građevinskom području. Ono što slijedi je parcelacija i gradnja stambenih građevina na postojećim garažama. Jedina prepreka je (ako jest) vlasništvo. Moje pitanje glasi: Smiju li Hrvatske ceste prodati ovoj dio katastarske čestice na kojoj se sad nalaze garaže? Koliko me pamćenje sjeća, nekada su Hrvatske ceste mogle samo dati koncesiju ali danas više ne znam kakva je situacija. Može li se, na neki način (kao što je to slučaj kod JLS) ukinuti status "javnog dobra u općoj uporabi" i prodati ovaj dio kat. čestice koja nije neophodna za eventualno širenje glavne prometnice? Ako da, mora li to onda biti ponuđeno svima pod istim uvjetima ili samo ovim nelegalnim graditeljima?

Hvala.

Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 2 sati , herostrat je napisao:

Može li se, na neki način (kao što je to slučaj kod JLS) ukinuti status "javnog dobra u općoj uporabi"

U zakonu o cestama se već dugo nije ništa mijenjalo pa tako je bilo moguće i još uvijek je da se može, kad je prestala potreba korištenja dijela javne ceste, ukinuti status javnog dobra no u tome slučaju to ne mogu prodavati HC jer taj dio ukidanjem statusa ostaje u vlasništvu RH. Prema tome a sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom taj bi dio eventualno mogla otuđiti ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom po pravilima čl.39, 40 i 41 navedenoga zakona.  

Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Spitfire je napisao:

U zakonu o cestama se već dugo nije ništa mijenjalo pa tako je bilo moguće i još uvijek je da se može, kad je prestala potreba korištenja dijela javne ceste, ukinuti status javnog dobra no u tome slučaju to ne mogu prodavati HC jer taj dio ukidanjem statusa ostaje u vlasništvu RH. Prema tome a sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom taj bi dio eventualno mogla otuđiti ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom po pravilima čl.39, 40 i 41 navedenoga zakona.  

Slažem se ali to onda dalje vodi do još jedne u nizu šizofrenih situacija do koje je došlo zbog legalizacije. Primjerice, zakonski nema razlike josam li napravio nelegalnu građevinu na tvom zemljištu illi na zemljištu koje predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Dakle, u prvom slučaju iako bi se takva građevina mogla legalizirati, mislim da nikad nad njom ne bi mogao steći vlasništvo jer je očito riječ o čistom lopovluku. U drugom slučaju, eto...Ministarstvo državne imovine predaje imovinu svih nas čovjeku koji je uzurpirao spomenuto zemljište. Dakle, prvi put je nagrađen kad je građevina legalizirana na tuđem zemljištu a onda ga se dodatno nagrađuje da to zemljište i otkupi jer kao...što ćemo sad kad je situacija takva kakva jest.

Gadljivo.

 

Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Svaćam što želite reći no upravo najveći problem ZOPNIZ je taj što se rješenjem ne dira u vlasništvo ali samim ZVDSP-om se i u tome prvom slučaju zakonski moglo steći vlasništvo. Što se tiče drugog slučaja ako je napravljeno kako navedoh iznad ni tu nema nešto sporno, no ako nije složio bih se sa zadnjom rječju. 

Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio aagnezov
      Lijep pozdrav,
       
      zamolila bih Vas za pravni savjet vezano uz jdoo.
       
      Radi se o slijedećoj situaciji.
       
      XY jdoo (uslužna djelatnost, restoran, 9 godina poslovanja) htio bi mom suprugu prodati 50% udjela poslovanja. Dakle da uđu 50/50 u posao.
      Zanima me da li bi suprug trebao otvoriti vlastiti jdoo kako bi se kupilo tih 50% udjela ili je moguće samo upisati se u vlasničku strukturu?
      Problem su naravno postojeća dugovanja XY jdoo. Kako napraviti kupoprodaju poslovnog udjela, a da se pri tome ne preuzme i 50% dugova? Kako bi trebao izgledati taj proces kupoprodaje?
       
       
      Hvala Vam unaprijed, 
    • objavio Toni Milutin
      Poštovani,
      Na forumu sam pronašao neke teme vezane za dropshipping model poslovanja, ali blago rečeno to su sve bila pitanja u vezi preprodaje opće dostupnih proizvoda i pristup "kako legalno prevariti državu".
      Moja situacija je drugačija.
      Prije godinu dana patentirao sam nešto i proširio patent na svijet. Respektabilna firma u Kini s kojom sam sklopio NDA proizvela je uzorke mog patenta i sad je blizu finalnog funkcionalnog proizvoda. Želim otvoriti svoju doo firmu i web shop preko kojeg bi pobudio svoj patentom zaštićeni proizvod cijelom svijetu. Ja bi platio  1000 komada firmi u Kini, a onda nakon zaprimljene narudžbe na mojoj stranici i plaćanja od strane kupca oni bi moj uređaj proizveli i direktno poslali kupcu bilo gdje u svijetu. Kupac bi bio obaviješten da u cijenu nisu uključeni porez i carina. A poštarinu sam bira, ako hoće brže da plati troškove DHLa. Rekli su mi da ću teško naći računovođu koji se razumije u ovo. I dali moram ići u sustav PDV-a? Zaposlio bi se u svojoj firmi na pola radnog vremena i plaćao oko 2800kn mjesečno na doprinose i HGK. 
      Odgađao sam ovo sve do danas jer nemam rješeno stambeno pitanje. Ne znam na koju adresu prijaviti firmu ako nemam stalnu adresu.
      Ako može netko savjetovati, bio bih zahvalan. S tim da naglašavam, nikakve muljaže i prevare ne dolaze u obzir. Sve mora biti 100% legalno i prema državi korektno .
    • objavio drazenSulimanec
      Poštovanje Brat i ja dogovorili smo ustupanje suvlasničkog djela no vjerojatno treba platiti porez prometa na nekretnine stoga Pitanje je dali je potreban vještak o utvrđenju tržišne cijene Nekretnine ili moguće postaviti neki iznos proizvoljni kako bi forma bila zadovoljena. Hvala
    • objavio PunoUpitnikaIznadGlave
      Postovani, 
      Imam nekoliko pitanja kojima odgovore danima trazim na forumima i ne mogu naci nigdje, ispricavam se ako ponavljam vec prije otvorenu temu, posto je doista ne mogu naci.
      Doista bi mi bilo od velike pomoci ako netko zna sa sigurnoscu/polusigurnoscu odgovor ili gdje mozemo naci odgovore? Posto ocito ne trazimo dovoljno dobro.
      Zanime me, kakav je proces prodaje j.d.o.o. -a te moze li isti biti prodan osobi koja je pod ovrhom?
      Posto znam da kada sam otvarala j.d.o.o., ja nisam smjela biti pod ovrhom, ako se dobro sjecam uopce vise, doista vise nisam sigurna.
      Znaci, situacija je takva da j.d.o.o. trenutno ima nekih 30.000,00HRK duga poreza, koji ce biti rjeseni ovim tempom kroz dva mjeseca; osim toga imamo potencijalnu osobu koja bi preuzela vlasnistvo u cijelosti (ja sam jedini clan uprave drustva), no navedeni je pod ovrhom. Zanima me slijedece: moze li j.d.o.o. biti poklonjen/prodan dok jos ima dugovanje ili moram sacekati dva mjeseca da to rijesim i moze li uopce osoba pod ovrhom preuzeti vlasnistvo i direktorsko mjesto?
      Unaprijed svima hvala na odgovorima, doista ce nam puno pomoci!
      Lijep pozdrav!
    • objavio Mineane
      Pozdrav,
       
      Na netu i u FB grupama vrti se jedan podulji tekst, navodno napisan od sudskog vještaka za financije, koji osporava prijenos tražbina/dugova s banaka na agencije za naplatu (EOS, B2, SVEA, itd.). 
      To sam malo istraživao, jer tekst ima smisla, dok nisam našao na jednu Odluku HNB-a koja je relevantna za tu stvar. Na kraju, izgleda da je autor previdio ključan detalj, odnosno članak te Odluke.
       
      Pitam kao laik, ako ima netko stručan za tumačenje čl. 2. st. 1. Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: Odluka), a koji se odnosi na ugovore o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: UKPKI):

      "1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."


      Je li ovo znači "doslovno baš svaki ugovor", posebice ugovor o cesiji/ustupu potraživanja (ili možda ugovor o kupoprodaji motornog vozila, nekretnine, oranice, itd.)? Pa se onda ubaci i malo kredita kao bonus.    
      Ili ipak znači "svaki UKPKI", odnosno svaki ugovor barem takvog ili sličnog naziva?
      Možda treba ovu odredbu osporavati, ako da -- gdje i kako?
       
      Izvor: https://www.hnb.hr/documents/20182/525937/h-odluka-kupoprodaja-plasmana-ki_npt.pdf/e0446f94-7dd0-4a5f-8ca5-99d46406cda8
       
      ---- 
       
      Malo za relaksaciju u subotu prijepodne, da se ovome da lakša i vedrija nota, ako je moguće.
       
      Laički, što se tiče mog pitanja o vrsti ugovora o kupoprodaji plasmana, ako je riječ o tome da "doslovno baš svaki ugovor" koji zadovoljava ostale uvjete iz spomenute Odluke može biti valjan UKPKI, onda su krediti dani ljudima od krvi i mesa ovdje tek roba.

      Npr. neko trgovačko društvo dođe otvoriti žiro-račun u banku, a oni mu u okviru ugovora o žiro-računu -- nakon uobičajenih odredbi koje uređuju taj odnos, a recimo zato što su svoje poslovanje prenijeli njima iz druge banke -- dodaju i bonus: ustup nenaplaćenog dospjelog potraživanja od osobe XY temeljem danog kredita toj osobi XY u iznosu od ABC kuna.

      Ovo je, naravno, ekstremni primjer, ali sasvim moguć, ako su drugi uvjeti iz Odluke zadovoljeni. Nešto kao da sklopim ugovor o pretplati za mobitel u telekomu, pa mi u okviru tog ugovora prodaju i telefon za 1 kunu, iako mu je tržišna vrijednost značajno veća. Možda sada telekomi mogu nuditi i potraživanja po danim kreditima umjesto telefona, kao bonus u okviru svojih ugovora o pretplati?
  • Online korisnici



×
×
  • Napravi novi...