Jump to content
mkey

Ovrha za javnu uslugu prikupljanja mješovitog komunalnog otpada

Preporučene objave

Poštovani.

Pred kakvih 18 mjeseci krenuo sam u otvoreni okršaj s komunalcem u svezi računa za Uslugu. Iako je novi Cjenik stupio na snagu od 7/18 trebalo je više mjeseci da novi računi počnu pristizati povodom čega sam u 11/18 uputio komunalcu prigovor u kojem sam prilično detaljno razložio razloge prigovora i pritom se pozvao na odgovarajuće članke ZOGO koje su, po mom sudu, oni prekršili svojim odlukama.

Pozvao sam se u prigovoru na:

  1. ZOGO čl. 30, st. 6, t. 3 (proizvođač otpada dužan snositi troškove proporcionalno proizvedenoj količini) i "načelo onečiščivać plaća"
  2. ZOGO, čl. 33. st. 3 (davatelj usluge dužan voditi evidenciju od svakog pojedinog korisnika)
  3. Naplatu "hladnog pogona" prema broju ukućana umjesto proporcionalno količini MKO
  4. Nepostojanje prikladne stimulacije odgovornog ponašanja korisnika (pri čemu sam se pozvao na ZOGO, čl. 7, st. 1)
  5. Iznio sam računicu po kojoj izlazi da i minimalnim odvajanjem otpada volumen otpada koji jedna tročlana obitelj može prikupiti je barem 3 puta manja od Cjenikom propisanog minimuma
  6. Nespominjanje bio razradivog otpada igdje u Cjeniku
  7. Tretiranje stanara višestambenih zgrada kao građana drugog reda koji prema Cjeniku niti nemaju varijabilni dio cijene (iako u mom kraju, zbog nepostojeće evidencije nitko nije imao varijabilni dio cijene do ljeta 2019)

Odgovor na prigovor je bio sljedeći

  1. Ignorirano
  2. Ignorirano odnosno priznaju da ne vode evidenciju
  3. Ignorirano
  4. Ignorirano
  5. Ignorirano
  6. Ovdje sam dobio jedan jako zanimljiv parcijalni odgovor u kojem je rečeno kako je "posebnom" odlukom MZOE po ZOGO, čl. 11, st.6 omogućena odgoda prikupljanja bio otpada od 5 godina. Tek sam zaobilazno uspio dobiti primjerak te "posebne" odluke, takve dokumente je dosta teško iskopati. Valjda je normalno da birokrati mogu samovoljno zaobići demokratski proces u ovoj nesretnoj državi i pritom dobro prikriti trag takvim "posebnim" odlukama.
  7. Odgovor je bio klasični ping pong, poručili su mi da kada omogućimo mjesto oko zgrade nepristupačano (tehnički neizvedivo i skroz nepotrebno) trećim osobama (kako bi mu djelatnici komunalca samo trebali pristupiti?) da ćemo moći zadužiti odvojen spremnik odgovarajućeg volumena (koji bi opet bio 120L jer manje spremnike jednostavno nisu niti nabavljali)

Da skratim priču, preko godinu dana kasnije dolazi ovrha za 17 neplaćenih računa. Napominjem da svo vrijeme uredno odvajam otpad. Čak odvajam i BKO frakciju koju oni ne žele skupljati odvojeno a ja ju nemam gdje kompostirati, što bih drage volje činio. Iako kompostiranjem iznos računa se ne bi nikako promijenio jer to Cjenikom jednostavno nije predviđeno.

Pripremam prigovor na rješenje o ovrsi i molim vas naputke i savjete. Pozivam se na:

  1. ZZP, čl. 15, st. 3 koji kaže kako se ovrha ne smije pokrenuti dok traje izvansudski spor. U mojim očima, kako nisam dobio kompletan odgovor na prigovor, spor je i dalje otvoren. Ovo mogu, naravno, okačit mačku o rep. Dobra stara šutnja administracije.
  2. ZOGO, čl. 33, st. 3 (evidencija) - na prvih 10 računa komunalac jasno napominje kako ne vode evidenciju (Do početka primjene digitalnog sustava evidencije broja pražnjenja spremnika obračun cijene se vrši na temelju pružene minimalne javne usluge pražnjenja spremnika 4 puta mjesečno.) Od 11tog računa izostavljaju tu napomenu ali nama se na računima i tako ništa ne mijenja jer je iznos fiksan. Pozivam se na ZOO, članak 322, stavak 1 i tražim da se te zakonski neutemeljene tražbine proglase ništetnima.
  3. Tražim evidenciju za preostala obračunska razdoblja i tvrdim da je nemaju. Iako pritom termin "evidencija" je vrlo rastezljiv i može se dosta olako shvatiti u okvirima ovakvih nesretnih zakonskih odrebi. Primjerice, oni mogu predočiti excel tablicu u kojoj je izlist datuma kada su praznili kontejnere ispred moje zgrade (99% slučajeva utorak) gdje stoji 120 LIT mog "rezerviranog" volumena kojeg sam ja popunio s max 30 LIT stvarnog otpada jer više jednostavno nismo u stanju proizvesti.
  4. Tvrdim kako cjenik nije u skladu sa ZOGO jer za stanare višestambenih zgrada ne sadrži varijabilni dio (forumula: HLADNI POGON + CIJENA PO STANARU x BROJ STANARA). Priitom se pozivam se na Ustav RH, čl. 14, st. 1. jer tvrdim da ovakva odluka komunalca djeluje disktriminirajuće.
  5. 4 tražbine imaju dospijeće do 24.12.2018. i ranije, dok je datum na ovršnom rješenju 10.01.2020. zbog čega se pozivam na ZOO, čl. 232, st. 1 o zastari od godinu dana.
  6. Prilažem neslužbenu evidenciju koju vodim od 12/18 o količini predanog BKO i MKO. Da, odvajam otpad i prije nego ga odložim u kontejner izvažem ga i zablježim u tablicu skupa s datumom i vremenom odlaganja. Ti podaci kazuju da je u mom tročlanom kućanstvu u datom periodu od 400 dana nastalo kakvih 40.56 kg MKO+BKO mjesečno. Ako pomnožimo s vrlo darežljivih 4 LIT/KG dobivamo 148 L mjesečno dok je prisilni zakupljeni volumen 480 LIT mjesečno. S ovih 4 LIT/KG ja sam iznimno darežljiv, jer po mojoj evidenciji odlažem jednu vrećicu od 8 LIT svaka 3 dana u prosjeku tako da je puno realniji iznos od 80-100 LIT mjesečno. Čak i kada nafriziram brojeve u njihovu korist ne mogu doći ni blizu njihovim procjenama.

Ako ste izdržali do ovdje, čestitke i hvala :) Ovo je do sada bila jedna duga, grbava ali i jako poučna borba.

Moja konkretna pitanja:

  1. Je li prigovor koji se upućuje na rješenje o ovrsi više formalnog karaktera te u pravilu razultira parnicom zbog spora oko platnog naloga?
  2. Može li se ovisno o zaključku na uloženi prigovor limitirati moj manevarski prostor za daljnju parnicu? Primjerice, ukoliko dobijem zaključak koji, slično kao odgovor komunalca, ignorira većinu ili dio točaka prigovora.
  3. Može li se naknadno u parnici iznositi daljnja argumentacija koja nije inicijalno iznesena u prigovoru?
  4. Nastavno na 3. trebam li poslati detaljniji prigovor koji će poslužiti kao osnova za daljnji spor? Mislim da bi takav cjeloviti prigovor mogao nekome poslužiti i kao diplomski rad :D
  5. S obzirom da su računi naslovljeni na moju majku, trebam li punomoć za daljnji postupak ili mogu normalno predstavljati nju odnosno obitelj u daljnjem sporu?

Sve u svemu, najviše me muči to što se ova materija sastoji od više instanci. S jedne strane, ZOGO je razuman zakon koji iznosi razumna načela i malo tko savjestan se, po meni, s time ne može složiti. Zakon je tako napisam da sam uvjeren da je složen pod pritiskom EK. Naravno da taj zakon ima svojih rupa (već spomenuti čl. 11. st. 6 koji omogućuje neizabranom birokratu da krši zakon svojevoljno; čl. 29. st. 10 koji omogućuje da de facto diktator propisuje što god ga je volja) ali ako ignoriramo podzakonske akte (uredbe, odluke) najštetniji dio zakona po meni jeste i ostaje čl. 30. st. 9 koji upravo kriminalno izjednačava masu preuzetog otpada s volumenom spremnika i brojem odvoza.

S novom uredbom dolazi jedna dobrodošla promjena u čl. 4, st. 6 koji kaže kako se korisnika ne može prisilitu na spremnik određenog volumena, ali naravno cementira se status "hladnog pogona", koji je vrišteći protivan ZOGO i načelu "onečiščivać plaća".

Meni je jasno da ova pitanja nisu za instancu kao što je to općinskli sud na kojem bi, koliko razumijem, parnica za spor oko platnog naloga trebala završiti. Treba li onda te stavke uopće i navoditi u prigovoru? Htio bih s jedne strane napisati što cjelovitiji prigovor, ali želim pritom biti svjestan instance kojoj se obraćam odnosno ne limitirati si na neki nesmotren način manevarski prostor.

Hvala još jednom na vašem vremenu.

Uređeno od mkey

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Možda da samo kratko napomenem i ovo: ja ozbiljo shvaćam svoje obaveze (čak i kada mi dođe račun za vodu na kojem je manje od 25% iznosa potrošena voda, dakle negdje na razini PDVa) i podmirujem ih u normalnim okvirima.

Do sada sam imao iskustva s tri ovrhe, uključujući ovu. Za jednu sam si realno sam kriv, za drugu me razvaljao vodovod i sada ova gospoda misle da su došla na red i da mogu raditi što ih je volja. Ali toliko su me dobro motivirali da sam stvarno spreman ići do kraja. Samo se želim maksimalno informirati o tome u što se upuštam prije nego se nađem ondje.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 3 minuta, mkey je napisao:

Je li prigovor koji se upućuje na rješenje o ovrsi više formalnog karaktera te u pravilu razultira parnicom zbog spora oko platnog naloga?

I je i nije, ako je kvalitetan, ovrhovoditelj zna povući ovršni prijedlog i na taj način se postupak obustavlja već u ovoj fazi tj. bez parnice.

Prije 4 minuta, mkey je napisao:

Može li se ovisno o zaključku na uloženi prigovor limitirati moj manevarski prostor za daljnju parnicu? Primjerice, ukoliko dobijem zaključak koji, slično kao odgovor komunalca, ignorira većinu ili dio točaka prigovora.

Ne postoji zaključak u ovakvim postupcima.

Prije 5 minuta, mkey je napisao:

Može li se naknadno u parnici iznositi daljnja argumentacija koja nije inicijalno iznesena u prigovoru?

Može, ali se prigovorom pozovite na to što osporavate, a u parnici dokazujte.

Prije 6 minuta, mkey je napisao:

Nastavno na 3. trebam li poslati detaljniji prigovor koji će poslužiti kao osnova za daljnji spor?

Mislim da je to poželjno, jer se u slučaju kvalitetnog prigovora može ranije okončati cijeli postupak.

Prije 8 minuta, mkey je napisao:

S obzirom da su računi naslovljeni na moju majku, trebam li punomoć za daljnji postupak ili mogu normalno predstavljati nju odnosno obitelj u daljnjem sporu?

Neka ona potpiše prigovor, a ako bude uslijedio daljnji sudski postupak, možete je zastupati Vi kao srodnik po krvi u pravoj liniji.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru.

Prije 4 minuta, Borbena7 je napisao:

I je i nije, ako je kvalitetan, ovrhovoditelj zna povući ovršni prijedlog i na taj način se postupak obustavlja već u ovoj fazi tj. bez parnice.

Mislim da to ovdje sigurno neće biti slučaj jer je ta materija toliko nemušta da bi njihovo povlačenje bilo ravno povlačenju jedne od suprotstavljenih strana na Maginotovoj liniji u jeku WW2. Da imaju obraza ne bi niti radili ovakve stvari, za njih tu ne može biti negativnog ishoda i samim time nemaju interesa odustati.

Prije 7 minuta, Borbena7 je napisao:

Ne postoji zaključak u ovakvim postupcima.

Tu vidno dolazi do izražaja moje nepoznavanje ove materije. Što se točno događa u trenutku kada sud opozove ovršno rješenje?

Koliko sam shvatio, kod ovršnih rješenja na temelju vjerodostojne isprave ulaganje prigovora obustavlja ovršni proces do dovršetka postupka na sudu. Je li to točno?

Također me zanima točnija definicija "vjerodostojne isprave". Ukoliko smatram, a smatram, da izdani račun nije u skladu sa zakonom, je li ispravo pozvati se na ZOO, članak 322, stavak 1?

Možete li me uputiti na neki dokumentirani primjer sličnog procesa? Dakle, ovrha, prigovor na istu i zapisnik s rezultantne parnice.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat, mkey je napisao:

Što se točno događa u trenutku kada sud opozove ovršno rješenje?

Koliko sam shvatio, kod ovršnih rješenja na temelju vjerodostojne isprave ulaganje prigovora obustavlja ovršni proces do dovršetka postupka na sudu. Je li to točno?

Da. Po prigovoru javni bilježnik spis šalje na sud, a potom sud prigovor dostavlja na odgovor drugoj strani i u pravilu javnobilježničko rješenje stavlja izvan snage i upućuje Vas u parnicu povodom prigovora.

prije 1 sat, mkey je napisao:

Također me zanima točnija definicija "vjerodostojne isprave".

Pogledajte čl. 31. Ovršnog zakona.

prije 1 sat, mkey je napisao:

Ukoliko smatram, a smatram, da izdani račun nije u skladu sa zakonom, je li ispravo pozvati se na ZOO, članak 322, stavak 1?

Možete, ali u parnici to trebate i dokazati.

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na pojašnjenjima.

Čitao sam već članak 31. Mom mozgu stavak 4 tog članka kao da služi tome da odškrine vrata izbjegavanju zastare ali moram se onda i zapitati koja bi bila poanta izdavanja računa bez valutacije.

Logička progresija me navodi da razmišljam o tome što instinktivno znam da nije u redu a to je naplaćivanje paušala. Logično je da pokušaj naplate dobra ili usluge koji nije isporučen nije zakonit, ali koji bi bio najbolji/dobar način za pozvati se na to? Ne uspijevam naći toliko eksplicitan članak u ZOO.

Iako, dobrim dijelom mi je i jasno da tražim vjerojatno nemoguće s obzirom da "javna" usluga spada pod parafiskalni namet.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Da, nažalost, obično su ugovori o isporuci javnih usluga formulirani kao odluke davatelja javnih usluga po principu uzmi-ili-ostavi, a to stoga što obveza na pristanak na isporuku javne usluge proizlazi iz nekog zakona (npr. Zakon o energiji ili Zakon o komunalnom gospodarstvu, ili Zakon o održivom gospodarenju otpadom i sl.) Slijedom navedenoga sve što se primjenjuje na tipično dobrovoljne ugovore koji su regulirani Zakonom o obveznim odnosima, ne odnosi na pružatelje javnih usluga. No ni oni, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, ne smiju pružati uslugu koja je ispod kvalitete pružanja usluge ispod razine pravila struke (čl. 28. Zakona o zaštiti potrošača). Ne znam pomaže li to išta.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na pojašnjenju.

Isto tako kako njihove "ovlasti" slijede iz zakona tako i ograničenja tih ovlasti slijede iz zakona a njihove "odluke" su ništa nego podzakonski akti koji ne smiju proširivati odredbe zakona. I to je sve na što se pozivam.

Kako ja gledam na stvari, ako su odnosi naročito obavezni, dakle propisani zakonom, onda bi ZOO trebao igrati značajno bitniju ulogu s obzirom da je odnos koji se po sili zakona ne može raskinuti (u slučaju komunalija. bez da se vezanu nekretninu ustupi nekome drugome, bilo u vlasništvo ili na korištenje). Ipak je tu najbitnije, ako je ikako moguće, ne završiti u njihovom registru, jer koliko ja vidim ne trse se previše da "ulove" one koji se šlepaju.

Vaša sugestija je na mjestu, trebam bolje pogledati ZPP i možda na taj način malo bolje zaokružiti cjelinu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Eto još jednog pitanja, ne znam kako to pronaći u zakonu a nailazim na dosta kontrdiktornih infromacija.

Rok od 8 dana za podnošenje prigovora teče od dana preuzimanja rješenja ili od idućeg dana? Uključuju li tih 8 dana i neradne dane?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Članak 140.a ZOGO:

(1) Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona obavlja nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), osim u dijelu koji uređuje cijenu obvezne minimalne javne usluge i ugovornu kaznu za što nadzor zakonitosti obavlja Ministarstvo.

Molim vas za komentar na ova dva pitanja:

  1. Na mala vrata je uveden izraz "obvezna minimalna javna usluga". Taj izraz se ne spominje nigdje drugdje u zakonu. Što u okvirima zakona znači izraz koji nije u istome definiran? Ima li on ikakvo pravno značenje odnosno težinu?
  2. Kakvo pravo ima ministarstvo da ocjenjuje zakonitost neke odredbe zakona ili podzakonskog akta? Odakle proizlazi to pravo?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 12 sati , mkey je napisao:

Rok od 8 dana za podnošenje prigovora teče od dana preuzimanja rješenja ili od idućeg dana? Uključuju li tih 8 dana i neradne dane?

Rok teče prvi idući dan od preuzimanja i u rok se računaju neradni dan, kao i blagdani. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Borbena7, hvala na odgovoru.

Čini se kako se ustavni sud slaže s brojnim mojim konstatacijama. Biti će ovo krvav pos'o :)

https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C12584FF0042E6FD/$FILE/U-II-2492-2017 i dr.pdf

U navedenim se predmetima prigovori predlagatelja u određenim dijelovima sadržajno podudaraju te predlagatelji u bitnome iznose prigovore da odredbe Uredbe:50/17 nisu u suglasnosti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine" broj 57/12., 120/12., 16/17., 14/19. i 98/19.; u daljnjem tekstu: ZOGO) i Zakonom o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14. i 110/15.). Navode da Uredba:50/17 zadire u područje regulirano člancima 30. i 33. ZOGO-a te da se mijenja smisao zakona i uvodi "cijena obvezne minimalne javne usluge" tj. fiksne mjesečne naknade (paušala), koja je neovisna o količini stvarno preuzetog otpada (čime je omogućena naplata bez pružene usluge). Ističu da Vlada Republike Hrvatske nije imala zakonsko ovlaštenje za donošenje dijela odredbi iz navedene Uredbe:50/17, posebno članak 4. stavak 1. točke 7. Uredbe:50/17 (koja propisuje obveznu minimalnu javnu uslugu). Smatraju da se time odstupa od načela ZOGO-a koji propisuje da se javna usluga mora obračunati prema količini stvarno preuzetog otpada ("koje ima u vidu i EU Direktiva o otpadu"), te da propisivanjem paušala u ukupnoj cijeni javne usluge nije ostvarenonačelo"onečišćivač plaća" niti je ostvareno stimulativno smanjenje miješanog komunalnog otpada. Također smatraju spornim i propisivanje ugovorne kazne (iz članka 3. stavka 1.točke 21., članka 4. stavka 5. i članka 20. stavka 2.) kao dijela ukupne cijene javne usluge kao nezakonito i suprotno ZOGO-u. Također smatraju spornim i odredbe o Izjavi (ugovoruizmeđu davatelja usluge i korisnika javne usluge), odredbe o određivanju udjela korisnika koji koriste zajednički spremnik, kao i odredbe o solidarnoj odgovornosti korisnika usluge.
 
Zbog opširnosti i brojnosti prigovora u odnosu na pojedine odredbe Uredbe:50/17-84/19 koje se u navedenim predmetima osporavaju (o kojima će Ustavni sud naknadno meritorno odlučiti) te zbog činjenice da je Ustavni sud donio rješenje kojim privremeno obustavlja od izvršenja sve opće i pojedinačne akte i radnje koje se poduzimaju na temelju Uredbe:84/19, u nastavku se citiraju samo osporene odredbe Uredbe:84/19.
 
Sažeto, predlagatelji i podnositelji zahtjeva smatraju da osporene odredbe Uredbe:50/17-84/19 ozbiljno dovode u pitanje cjelokupni "komunalni sustav i standard", te da je Vlada donoseći osporene odredbe Uredbe:50/17-84/19 te uvodeći pojmove i kategorije korisnika koji nisu predviđeni ZOGO-om, prekoračila ovlaštenje za donošenje Uredbe:50/17-84/19, koje joj daje ZOGO (na temelju članka 29. stavka 10. ZOGO-a).
 
Iako  većina  predlagatelja  i  podnositelji  zahtjeva  osporavaju  Uredbu:50/17-84/19  u  cjelini,  ističu  da  je  Uredbom:84/19  dodatno  narušen  sustav  funkcioniranja gospodarenja  komunalnim  otpadom  te da  je  posebice  dodatno  otežan  položaj  korisnika navedene javne usluge.
 
Kao  glavne  prigovore  ističu  da  je  Uredbom:84/19  "suprotno  odredbama  ZOGO-a prepušteno određivanje naknade za minimalnu javnu uslugu predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave" te da je nadalje propisana "obvezna minimalna usluga za korisnike javne usluge", koji se razvrstavaju u kategorije korisnika "kućanstvo" i korisnika "koji nisu kućanstvo", a što nije predviđeno i propisano ZOGO-om.
 
Smatraju da su navedene dvije kategorije stavljene u nejednake položaje, s obzirom na  to  da  je  Uredbom:84/19  propisana  jedinstvena  cijena  obvezne  minimalne  javne  usluge  na  području  pružanja  usluge  za  pojedine  skupine  (kategoriju  kućanstvo i kategoriju korisnika koji nije kućanstvo unutar iste potkategorije), a u koje skupine su razvrstani subjekti bez kriterija. Navode da na taj način korisnici  koji  stvaraju  manje  otpada  sudjeluju  u  podmirivanju  troškova  sustava  u  jednakom  iznosu  kao  i  korisnici  koji  stvaraju  znatno  više  otpada,  te  se  time  dovode  u  nepovoljniji  položaj. Također navode  da  je  određivanje  "potkategorija"  neprovedivo  u  praksi  "jer  su  u  različite potkategorije razvrstani isti poslovni subjekti s obzirom na različite kriterije".
 
Ističu da Uredba:84/19 nije u suglasnosti sa ZOGO-om, s obzirom na to da propisuje da  jedinica  lokalne  samouprave  (u  Odluci  koju  mora  donijeti  na  temelju  Uredbe)  za  svaku  potkategoriju  korisnika  određuje  način  izračuna  cijene  obvezne  minimalne javne usluge koja se plaća neovisno o korištenju javne usluge, kao i ugovornu kaznu -  najviši  iznos  ugovorne  kazne  do  iznosa  godišnje  cijene  obvezne  minimalne  javne  usluge  za  pojedinu  kategoriju  korisnika,  koja  također mora  biti  sadržana  u  odluci jedinice   lokalne   samouprave.   Posebice,   navedeno   smatraju   u   nesuglasnosti   s   člankom 30. stavkom 6. točkom 3. ZOGO-a,  koji  propisuje  da  je  "korisnik  usluge  dužan snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg  je  predao  davatelju  usluge",  kao  i  s člankom  33.  stavkom  2.  ZOGO-a  koji  propisuje  da  je  "davatelj usluge dužan korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge ... razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju...".
 
OCJENA USTAVNOG SUDA 
 
Iz  brojnih  argumenata  koje  navode  predlagatelji  i  podnositelji  zahtjeva,  a  koji  su sažeto izneseni u prethodnim točkama, proizlazi da je Uredbom:84/19,  kojom  je  izmijenjena odnosno dopunjena Uredba:50/17, dodatno (nejednako i neravnomjerno) povećano  opterećenje fizičkih  i  pravnih  osobau  pogledu  nadoknade  troškova  zbrinjavanja i gospodarenja otpadom odnosno kojom su pooštrene sankcije u slučaju nepoštovanja  tog  povećanog  opterećenja.  Takva  tvrdnja  izaziva  sumnjuu  to  da uspostavljeni  model  zbrinjavanja  i  gospodarenja  otpada  nije  sposoban  ostvariti  svoj  temeljni cilj - zaštita okoliša, prirode i zdravlja kao ustavnih vrednota - bez ozbiljnih i nerazmjernih ograničenja prava i interesa fizičkih i pravnih osoba
 
Sagledavajući iznesene argumente, kako zasebno tako i skupno, kao cjelinu, Ustavni sud u ovom trenutku ocjenjuje da su ti argumentidostatni za zaključak da bi primjena Uredbe:84/19,  kojom  je  izmijenjena  odnosno  dopunjena  Uredba:50/17,  izazvala  štetneposljedice  kako  za  interese  građana  tako  i  za  razvoj  sustava  zbrinjavanja otpada, koji je od nepobitne važnosti za ispunjenje ustavne obveze osobite skrbi za zaštitu zdravlja ljudi, prirode i okoliša. Tim više što bi se protekom vremena ne samo povećavao mogući trošak naknade nastale štete odnosno povećao dodatni trošak eventualne  promjene  takvog  načina  gospodarenja  otpadom  već  bi  zbog  njegove potencijalne   nesposobnosti   za   ostvarenje   cilja   bila   nanesena   šteta   u   smislu   neispunjavanja  ustavne  obveze  osobite  skrbi  za  ustavnu  vrednotu  zaštitu  okoliša  (članak 69. Ustava).
 
Ustavni  sud  naglašava  važnost  vremenskog  aspekta  i  sa  sljedećeg  stajališta. Osporavana Uredba:50/17-84/19 jedan je od pravnih propisa kojima se implementira Direktiva2008/98/EZ  Europskog  parlamenta  i  Vijeća  od  19.  studenoga  2008.  o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva ("Službeni list Europske unije" broj  L  312/3,  22.  studenoga  2008.;  u  daljnjem  tekstu:  Direktiva).  Direktivom  su  propisani  ne  samo  ciljevi  u  pogledu  prikupljanja  i  gospodarenja  otpadom  koje  su države članice dužne ostvariti u konačnu svrhu zaštite okoliša već su propisani i rokovi u kojima su države članice dužne ostvariti  te  ciljeve.  Stoga  svako  dodatno  produljenje razdoblja uspostave  svrsishodnog  i  djelotvornog  načina  prikupljanja  i gospodarenja  otpadom  dovodi  u  pitanje  poštovanje  propisanih  rokova  i  time  stvara  rizik kažnjavanja (penaliziranja) Republike Hrvatske zbog nedostatne implementacije Direktive  (koji  će  se  kroz  penale  u  konačnici  opet  preliti  na  porezno  opterećenje fizičkih i pravnih osoba).
Uređeno od mkey

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

I kako će sada postupiti davatelj usluge, odnosno jedinica loakalne samouprave ako je uredba suspendirana? Hoće li i dalje naplaćivati višestruko više nego li ranije? Ili moraju vratiti na staru cijenu? 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Liburn, dok ljudi šutke plaćaju sigurno neće biti nikakvih promjena. Sve je to APP (ako prođe prođe) i očito dosta dobro prolazi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nisam od onih koji gledaju što drugi rade, zanima me pravna strana ove priče. Prva misao mi je bila da im jednostavno uplatim onoliko koliko sam plaćao prije poskupljenja koje iznosi 500-600%. Zatim sam pročitao ocjenu Ustavnog suda i vidio kako kažu da bi se protekom vremena " povećavao mogući trošak naknade nastale štete ". Ako je tako da netko nekome radi štetu, odnosno ako netko nekome ostaje dužan,  onda bolje da je to druga strana.

A druga informacija do koje sam došao je poskupljenje odvoza u Čazmi od prvog travnja

https://bjelovar.live/od-prvog-travnja-cazmanci-ce-odvoz-otpada-umjesto-46-mjesecno-placati-77-kuna/

no to vjerojatno nije vezano uz ocjenu, a i poskupljenje je manje izraženo. Ne bi toliko potezao pitanje poskupljenja, da nisam živio i radio u Njemačkoj. A tamo je moguće podignuti cijenu samo u etapama (mjesečno) unutar godine dana. I sigurno ne u toliko drastičnom iznosu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Pravna strana priče je da u našoj državi zakoni ne vrijede za sve jednako te ne postoji separacija vlasti.

Što se tiče argumenta za naknadu štete, ispada da bi onda bilo najpametnije platiti sve pa da kasnije šteta bude maksimalna. Ja sam se vodio logikom da u niti jednom trenutku svojim postupcima ne pristanem na njihovo postupanje.

Povećanje od 200-600% i jeste samo jedan korak u postepenom poskupljenju. Kada ulazna cijena na ŽCGO bude poduplana ili potrostručena, slijedi novi val poskupljenja. Netko će morati podmirivati odvoz baliranog otpada (u ovom slučaju u Tuzlu), Za sada to čini Fond (dakle, solidarno porezni obveznici) ali i ta priča mora doći svom kraju prije ili kasnije.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Vidi, vidi, kakav odvoz u Tuzlu, zar nismo mi ti koji smo u EU i slijedom toga dužni reciklirati u vlastitom dvorištu?

Logika koju si koristio je možda primjenjiva u tvojem slučaju, ali u mojem slučaju je Komunalno trgovačko društvo uredno objavilo Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, pozivajući se na Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017 - NN 84/2019).

Dakle, godinu dana unatrag, sve po zakonu. Sada su te uredbe suspendirane, ali nitko ne govori o tome što to u praksi znači. To je ta pravna strana priče koja me interesira.

Koliko sam razumio, do poskupljenja je došlo jer im inače prijete velike kazne, a koje se onda objedinjuju u penale koje HR plaća EU.

A to što se tiče maskimalne štete, pa to je praksa u SAD. Tamo podignu kolektivnu tužbu i traže odštetu. Ovdje bi to vjerojatno išlo pojedinačnim tužbama koje onda sud objedinjuje u jednu.

Uređeno od Liburn

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 7 sati , Liburn je napisao:

Sada su te uredbe suspendirane, ali nitko ne govori o tome što to u praksi znači

Znači da će se do konačne odluke Ustavnog suda odvoz otpada naplaćivati po starim cijenama.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat , Borbena7 je napisao:

Znači da će se do konačne odluke Ustavnog suda odvoz otpada naplaćivati po starim cijenama.

Ako je tako, što mi je činiti? Dobio sam uplatnicu po novoj cijeni, što me ne čudi jer lokalna uprava nije donijela odluku o vraćanju na staru cijenu, tako da se trgovačko društvo i dalje drži prethodno donešene odluke.

Uređeno od Liburn

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat , Liburn je napisao:

Ako je tako, što mi je činiti? 

Plaćajte po staroj cijeni.

prije 1 sat , Liburn je napisao:

Lokalna uprava nije donijela odluku o vraćanju na staru cijenu, tako da se trgovačko društvo i dalje drži prethodno donešene odluke.

Nisu ni bili dužni donijeti ovakvu odluku, ali su dužni poštovati postojeću odluku Ustavnog suda.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 30 minuta, Borbena7 je napisao:

Plaćajte po staroj cijeni.

Nisu ni bili dužni donijeti ovakvu odluku, ali su dužni poštovati postojeću odluku Ustavnog suda.

Slažem se, u gradu u kojem živim, odnosnu mjestu prebivališta, nisu podizali cijenu. A u gradu u kojem ne živim, odnosno nemam prijavljen boravak, sada plaćam 50% više u odnosu na grad u kojem živim. Situacija je pomalo komična.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 22 sati , Liburn je napisao:

Vidi, vidi, kakav odvoz u Tuzlu, zar nismo mi ti koji smo u EU i slijedom toga dužni reciklirati u vlastitom dvorištu?

ZOGO propisuje četiri načela kojih se treba pridržavati u gospodarenju otpadom, jedno od kojih je "načelo blizine". Niti jedno od preostalih načela nije ispoštovano pa je logično da se i "načelo blizine" gura u stranu.

 

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Logika koju si koristio je možda primjenjiva u tvojem slučaju, ali u mojem slučaju je Komunalno trgovačko društvo uredno objavilo Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, pozivajući se na Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017 - NN 84/2019).

Ne razumijem kako se moj slučaj razlikuje od tvojeg. ZOGO je temeljna pravna podloga. Odluke komunalaca nisu u skladu sa zakonom. Uredba nije u skladu sa zakonom. Stari obračun nje u skladu sa zakonom. Novi obračun nije u skladu sa zakonom.

 

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Dakle, godinu dana unatrag, sve po zakonu. Sada su te uredbe suspendirane, ali nitko ne govori o tome što to u praksi znači. To je ta pravna strana priče koja me interesira.

U praksi Hrvatska nije pravna država i provedba zakona se suspendira koliko nekome odgovara. Predviđen je rok za početak nečeg novog (obračuna) koji se uporno prolongira i kada novi obračun konačno dođe na red nije u skladu sa zakonom.

 

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Koliko sam razumio, do poskupljenja je došlo jer im inače prijete velike kazne, a koje se onda objedinjuju u penale koje HR plaća EU.

Odlaganje na klasičnom deponiju stoji 180-240 KN/tona. Odlaganje u ŽCGO je 470-540 KN/tona. Nisam siguran za točne iznose jer se svašta navodi, ali to je približno dva puta veći iznos. Kod formiranja te cijene, uzimali su zdravo za gotovo kako će prodavati SRF. Poslije se ispostavilo kako ga ne mogu prodati nego moraju skupo platiti kako bi ga netko uzeo. Tako Kaštijun plaća 1000-1500 KN/toni za "zbrinjavanj" otpada u Tuzli. Tu cijenu sada plaća Fond, ali naravno da Fond nema svoga novca, sve je to novac poreznih obveznika.

Ako pretpostavimo da izlazni otpad u postupku sušenja padne u volumenu 30%, realna ulazna cijena u ŽCGO u ovom trenutku bi bila cca 1200KN/tona. Što bi bio ekvivalent od 70-80 KN po osobi za "hladni pogon" + dodatak za proizvedeni otpad.

Što se tiče kazni, bit će tu svakakvih APP. Pulski komunalac je tako mojoj općini nedavno uručio kaznu od 50.000 KN jer malograđani ne odvajaju dovoljno. Što god ta metrika značila. Momentalno je taj predmet na sudu pa ćemo vidjeti kroz nekoliko godina kako je to završilo.

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 38 minuta, mkey je napisao:

Ne razumijem kako se moj slučaj razlikuje od tvojeg. ZOGO je temeljna pravna podloga. Odluke komunalaca nisu u skladu sa zakonom. Uredba nije u skladu sa zakonom. Stari obračun nje u skladu sa zakonom. Novi obračun nije u skladu sa zakonom.

Mislim da si htio reći da odluke lokalne uprave (grada, općine) nisu u skladu sa zakonom. Komunalac samo provodi odluke. Ali mislim da je stvar složenija. Odluka uprave je bila provedena prema (tada) važećem zakonu, odnosno uredbi, Danas to nije.

A ovo da komunalac uručuje kaznu općini, prvi put čujem. Po novom plaća se paušal, koji je ujedno predmet ustavne tužbe, pa je tako svejedno koliko je netko ovdvajao otpada ako se u obzir uzme još i zakup volumena. 

Uređeno od Liburn

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio upitnik12
      Pozdrav,
      Komznalno poduzeće zaduženo za odvoz otpada mi je prije nekog vremena poslalo dopis u vezi novog načina odvoza otpada. To je zbog novog zakona o gospodarenju otpadom i pripadajuće vladine uredbe.
      U samom dopisu, kojeg moram prihvatiti, kaže da će miješani komunalni otpad odvoziti jednom, dvaputa ili, iznimno, tri puta mjesečno, što je moguće odabrati te se sukladno tome mijenja cijena odvoza (1x, 2x odnosno 3x jedinične cijene).
      Nije mi jasno kako je to dopušteno budući da zakon/uredba nalaže odvoz minimalno jednom u dva tjedna. Jesam li u pravu što mislim da je ovakav odvoz ilegalan? Ako jesam, što mi je činiti po tom pitanju? 
    • objavio Zelic3
      Postovani,
      Imam jedan problem, bio sam vlasnik ugostiteljskog objekta u 2011.g, u 09mj.2011.g. dosao mi je racun za odvoz komunalnog otpada u iznosu od 3000kn. Isti nisam platio, jer sam tu sezonu skroz slabo radio, kasnije 100 nekih problema itd itd. Opomene nisu slali. Mislio sam nista od toga. I na kraju zaboravim na to. Da bi u 4mj.2016.g. na adresu dobio ovrsni prijedlog kod javnog biljeznika na navedeni iznos, pocevsi od 09mj 2011.g. pa do isplate, sukladno čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima. U to racunaju kamate, nastale troskove ovrhe, predvidive troskove, i ostalo. Izvidom na fini to je vise od 5000kn. I nakon toga moj racun >blokiran, do dana današnjeg. Moram napomenuti da ni u jednom slucajnu nisam priznao svoj dug, niti uplatio ikakav iznos, niti kontaktirao sa kumunalnom tvrtkom.
      Mene sada zanima dali ja ima  pravo pozvat se na zastaru, po zakonu o obveznim odnosima, jer je u istom propisano da zastara za odrzavanje cistoce čl.232. st.1. nastupa nakon 1 godine. Ili da se pozovem na obustavu ovrhe, temeljem čl.338 ovrsnog zakona. Nisam pravnik pa ne znam sto da napravim jer mi je racun blokiran, i ako mogu kome da posaljem taj zahtjev za "zastaru" ili "obustavu ovrhe". Dali komunalcu, javnom biljezniku, sudu, ili svima njima  
      Racun je iz 09.2011.g., a ovrha nastupila 07.2016.g, racun blokiran.
       
      Unaprijed se zahvaljujem i nadam odgovorima koji ce mi pomoc   
  • Online korisnici

    No members to show



×
×
  • Napravi novi...