Jump to content
precjednik9

Dopunsko rjesenje o nasljeđivanju

Preporučene objave

Za naknadno pronađenu nekretninu nije pokrenuta nova ostavinska rasprava, te je Općinski sud izvan ročista 1997. godine donio Dopunsko rješenje o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine i dodijelio ga samo jednom zakonskom nasljedniku, izuzimajuci preostala dva. U obrazloženju Rješenja o nasljeđivanju nije razvidno temeljem čega je sud predmetnu nekretninu uručio u vlasništvo samo jednog nasljednika kada se ostali zakonski nasljednici nisu odrekli svoga vlasništva. U pravnoj pouci je napisano da protiv rjesenja nije dozvoljena zalba, te da je rjesenje pravomocno. 

Obzirom da je nastupila zastara, zanima da li postoji drugi pravni temelj s kojeg bi se Dopunsko rjesenje o nasljeđivanju moglo pobiti? Hvala na odgovoru. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala veliko na odgovoru Ruby_Danderfluff.

Na ostavinskoj raspravi iza pokojnog oca, druga dva zakonska nasljednika su se po dogovoru odrekli svih nekretnina u korist trećeg nasljednika, osim jedne nekretnine za koju su prihvatile nasljedstvo. Isto tako, u rjesenju o nasljeđivanju navedeno je da ostavitelj nije ostavio oporuku.

U Dopunskom rješenju o nasljeđivanju po kojemu je naknadno pronađena imovina uručena samo jednom zakonskom nasljedniku, u obrazloženju stoji: Naknadno pronađena imovina sastoji se od nekretnine bliže opisane u izreci tako da je sud iste uručio u vlasništvo zakonskom nasljedniku ostavitelja, a sukladno rezultatom raspravljanja i rješenja o nasljeđivanju broj....donijeto 1997.godine. 

Po mom skromnom znanju, zar sud nije morao za naknadno pronađenu imovinu obavijestiti sve zakonske nasljednike i sazvati novu ostavinsku raspravu ( ili zatražiti nasljedničke izjave) obzirom da se u ostavinskoj raspravi iz 1997.godine dva nasljednika nisu odrekla sve imovine u korist jednog nasljednika? 

Hvala puno na odgovoru. 

 

Uređeno od precjednik9

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nije morao, jer se rješenje iz 1997. godine glede nasljedničkih izjava preslikava i glede nakadno pronađene imovine, pri čemu me samo zbunjuje da se prema važećim propisima ne može dati istovremeno odričuća i prihvaćajuća nasljednička izjava od strane jednog nasljednika.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Da, nisam bila dovoljno jasna. Na ostavinskoj raspravi se dva zakonska nasljednika odriču svega u korist trećeg, izuzev jedne nekretnine koju dijele na tri dijela ( uključujući i trećeg nasljednika). Dakle, treći nasljednik se nije odrekao ničega. 

Zar Sud nije trebao provesti ostavinsku raspravu u slučaju naknadno pronađene imovine upravo zato sto su se ranije ( na ostavinskoj raspravi) dva nasljednika odrekla nasljedstva tj. ustupili svoj dio trećem? 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Treba vidjeti sto tocno pise u prvom rjesenju o nasljedivanju, kakva je formulacija. Obicno ako se ne dijeli na iste dijelove pise "sporazumno je dogovoreno da A ide X-u, B ide Y-u, C ide Z-u". Po tome nitko ne bi mogao zakljuciti kome ide D ako se kasnije nade, nego bi trebalo pitati svakog sto zeli s tim.

Ako kod Vas pise da se "X odrice svega osim A" (makar postovana Ruby kaze da se ne mozete neceg odreci, a neceg ne) onda znaci da ste se odrekli i B i C i naknadno pronadenog D.

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 5 sati , precjednik9 je napisao:

sud iste uručio u vlasništvo zakonskom nasljedniku ostavitelja, a sukladno rezultatom raspravljanja i rješenja o nasljeđivanju broj....donijeto 1997.godine

Mišljenja sad da ovdje postoji propust suda, iz razloga što se izjava o odricanju ne može odnositi na naknadno pronađenu imovinu. 

 

prije 3 sati , miroslav6 je napisao:

Obicno ako se ne dijeli na iste dijelove pise "sporazumno je dogovoreno da A ide X-u, B ide Y-u, C ide Z-u". Po tome nitko ne bi mogao zakljuciti kome ide D ako se kasnije nade, nego bi trebalo pitati svakog sto zeli s tim.

Pod pretpostavkom da se u konkretnom slučaju radilo o nasljedničkom sporazumu, izdvajam odluku Županijskog suda u Varaždinu, Gž-1200/09-2, od 7. XII. 2009

"Ako je rješenje iza ostavitelja utemeljeno. na nasljedničkom sporazumu nasljednika, onda je 
sud dužan povodom prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine, ponovno provesti ostavinsku raspravu i tek nakon toga odlučiti o prijedlogu za njezino raspoređivanje."

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.




×
×
  • Napravi novi...