Dopunsko rjesenje o nasljeđivanju

[precjednik9]

Za naknadno pronađenu nekretninu nije pokrenuta nova ostavinska rasprava, te je Općinski sud izvan ročista 1997. godine donio Dopunsko rješenje o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine i dodijelio ga samo jednom zakonskom nasljedniku, izuzimajuci preostala dva. U obrazloženju Rješenja o nasljeđivanju nije razvidno temeljem čega je sud predmetnu nekretninu uručio u vlasništvo samo jednog nasljednika kada se ostali zakonski nasljednici nisu odrekli svoga vlasništva. U pravnoj pouci je napisano da protiv rjesenja nije dozvoljena zalba, te da je rjesenje pravomocno. 

Obzirom da je nastupila zastara, zanima da li postoji drugi pravni temelj s kojeg bi se Dopunsko rjesenje o nasljeđivanju moglo pobiti? Hvala na odgovoru. 

[Ruby_Danderfluff]

Nažalost, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju se ne može više pobijati. Jesu li se druga dva zakonska nasljednika odrekla nasljedstva po prvotnoj nekretnini?

[precjednik9]

Hvala veliko na odgovoru Ruby_Danderfluff.

Na ostavinskoj raspravi iza pokojnog oca, druga dva zakonska nasljednika su se po dogovoru odrekli svih nekretnina u korist trećeg nasljednika, osim jedne nekretnine za koju su prihvatile nasljedstvo. Isto tako, u rjesenju o nasljeđivanju navedeno je da ostavitelj nije ostavio oporuku.

U Dopunskom rješenju o nasljeđivanju po kojemu je naknadno pronađena imovina uručena samo jednom zakonskom nasljedniku, u obrazloženju stoji: Naknadno pronađena imovina sastoji se od nekretnine bliže opisane u izreci tako da je sud iste uručio u vlasništvo zakonskom nasljedniku ostavitelja, a sukladno rezultatom raspravljanja i rješenja o nasljeđivanju broj....donijeto 1997.godine. 

Po mom skromnom znanju, zar sud nije morao za naknadno pronađenu imovinu obavijestiti sve zakonske nasljednike i sazvati novu ostavinsku raspravu ( ili zatražiti nasljedničke izjave) obzirom da se u ostavinskoj raspravi iz 1997.godine dva nasljednika nisu odrekla sve imovine u korist jednog nasljednika? 

Hvala puno na odgovoru. 

 

uređeno: 20. veljača 2020. od precjednik9

[Ruby_Danderfluff]

Nije morao, jer se rješenje iz 1997. godine glede nasljedničkih izjava preslikava i glede nakadno pronađene imovine, pri čemu me samo zbunjuje da se prema važećim propisima ne može dati istovremeno odričuća i prihvaćajuća nasljednička izjava od strane jednog nasljednika.

[precjednik9]

Da, nisam bila dovoljno jasna. Na ostavinskoj raspravi se dva zakonska nasljednika odriču svega u korist trećeg, izuzev jedne nekretnine koju dijele na tri dijela ( uključujući i trećeg nasljednika). Dakle, treći nasljednik se nije odrekao ničega. 

Zar Sud nije trebao provesti ostavinsku raspravu u slučaju naknadno pronađene imovine upravo zato sto su se ranije ( na ostavinskoj raspravi) dva nasljednika odrekla nasljedstva tj. ustupili svoj dio trećem? 

 

[miroslav6]

Treba vidjeti sto tocno pise u prvom rjesenju o nasljedivanju, kakva je formulacija. Obicno ako se ne dijeli na iste dijelove pise "sporazumno je dogovoreno da A ide X-u, B ide Y-u, C ide Z-u". Po tome nitko ne bi mogao zakljuciti kome ide D ako se kasnije nade, nego bi trebalo pitati svakog sto zeli s tim.

Ako kod Vas pise da se "X odrice svega osim A" (makar postovana Ruby kaze da se ne mozete neceg odreci, a neceg ne) onda znaci da ste se odrekli i B i C i naknadno pronadenog D.

 

[Matrix]

prije 5 sati , precjednik9 je napisao:

sud iste uručio u vlasništvo zakonskom nasljedniku ostavitelja, a sukladno rezultatom raspravljanja i rješenja o nasljeđivanju broj....donijeto 1997.godine

Mišljenja sad da ovdje postoji propust suda, iz razloga što se izjava o odricanju ne može odnositi na naknadno pronađenu imovinu. 

 

prije 3 sati , miroslav6 je napisao:

Obicno ako se ne dijeli na iste dijelove pise "sporazumno je dogovoreno da A ide X-u, B ide Y-u, C ide Z-u". Po tome nitko ne bi mogao zakljuciti kome ide D ako se kasnije nade, nego bi trebalo pitati svakog sto zeli s tim.

Pod pretpostavkom da se u konkretnom slučaju radilo o nasljedničkom sporazumu, izdvajam odluku Županijskog suda u Varaždinu, Gž-1200/09-2, od 7. XII. 2009

"Ako je rješenje iza ostavitelja utemeljeno. na nasljedničkom sporazumu nasljednika, onda je 
sud dužan povodom prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine, ponovno provesti ostavinsku raspravu i tek nakon toga odlučiti o prijedlogu za njezino raspoređivanje."