Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja - uvjet

[andrijabandrija]

Prema čl. 66 OZ

Citiraj

Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud.

Što u kontekstu ovog članka znači "ako provedba ovrhe nije započela", odnosno koja je to radnja nakon koje odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja više nije moguća?

Ova formulacija je malo čudna jer mi se čini da, tehnički gledano, provedba ovrhe kreće već s činom upisa zabilježbe ovrhe u zemljišne knjige, što je u pravilu odmah poslije rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. To bi u praksi značilo da je ovrha na prijedlog ovrhovoditelja moguća samo prije stavljanja zabilježbe ovrhe.

Moju sumnju potvrdjuje i komentar HUAN-a u izvješću savjetovanja o novom OZ.

Citiraj

"Ovom odredbom ostaje isto definirana odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja, odnosno da na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud pa se predlaže istu izmijeniti kada je predmet ovrhe nekretnina. Naime, ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom (čl. 88 OZ.-a). Iz navedenog proizlazi da se ovrha na prijedlog ovrhovoditelja nikada ne bi mogla odgoditi kada je predmet ovrhe nekretnina, a sve iz razloga što je prva ovršna radnja kojom započine provedba ovrhe zabilježba te ovrhe u zemljišnim knjigama. Citiranu odredbu valjalo bi eventualno tumačiti na način da se ovrha na prijedlog ovrhovoditelja može odgoditi jednom ako provedba ovrhe nije započela, dok bi se mogla odgoditi više puta ako je provedba započela. Kada trenutno ne bismo tako tumačili tu zakonsku odredbu, ista bi bila neprimjenjiva. Životno je i logično da ovrhovoditelj može i smije disponirati svojim zahtjevima, a pogotovo kada ona ne diraju u prava trećih osoba i idu u korist ovršeniku. Naime, ovršni postupak u kojem je predmet ovrhe nekretnina nerijetko je najtegobniji po ovršenika pa svakako treba voditi računa o dostojanstvu istog i pokušati mirnim putem riješiti nastalu situaciju. Slijedom navedenog, čudi odredba trenutno važećeg zakona kojim se na prijedlog ovrhovoditelja zapravo ne može odgoditi ovrha na nekretnini. Mišljenja smo kako bi svaki pokušaj izvansudskog rješenja spora bio od iznimne koristi za ovršenika, neovisno je li provedba te ovrhe započela. Često se danas u praksi događa da novi ovrhovoditelj stupa u postupak umjesto starog i želi s ovršenikom dogovoriti jednokratnu ili obročnu otplatu, a da pritom ne izgubi mogućnost nastavka te ovrhe ako ovršenik ne bude kooperativan. I tu se javlja situacija da će, ako dođe do obustave predmetne ovrhe, troškove eventualnog ponovnog pokretanja ovrhe opet snositi ovršenik. Osim zaštite ovršenika i namirenja ovrhovoditelja, valja paziti da se ne dira u prava trećih. Budući da založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar isti nisu potpuno namireni, do tog dana moglo bi se disponirati i prijedlogom za odgodu ovrhe. Naš prijedlog izmjene odredbe čl. 70. OZ-a je sljedeći: „Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu do pravomoćnosti rješenja o dosudi, i to za vrijeme koje odredi sud.“."

Zna li itko kako se ovaj članak u praksi tumači?

uređeno: 3. ožujak 2020. od andrijabandrija

[Borbena7]

Prije 25 minuta, andrijabandrija je napisao:

Što u kontekstu ovog članka znači "ako provedba ovrhe nije započela", odnosno koja je to radnja nakon koje odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja više nije moguća?

Ne gleda se tako kruto na ovu zakonsku odredbu. U pravilu možete pokušati s odgodom sve dok se ne utvrdi vrijednost nekretnine, mada nekad i kasnije, sve to ovisi od postupka do postupka, jer je svaki specifičan i ponekad odgoda uistinu ima svrhe.