Jump to content

Preporučene objave

Molim odgovor na slijedeću situaciju:

imam stambeni i gotovinski kredit po kojima je osiguranje hipoteka na nekretnini; obzirom da je za gotovinski kredit bilo dovoljno pokriće 15% od iznosa kredita, ispada da hipoteka iznosi nešto više od vrijednosti stana; krediti su u urednoj otplati putem administrativne zabrane na plaći. Prema trenutno važećem ovršnom zakonu, na plaći nema prostora za novu ovrhu (koja je izgledna po jednom drugom kreditu, druge banke) jer ću otvorit zaštićeni račun,  nit na nekretnini jer zalog već postoji postoji u korist banke za spomenuti stambeni i gotovinski kredit, čiji neotplaćeni dio glavnice premašuje vrijednost stana u kojem živim.  Pokretninu nemam. Što u takvoj situaciji ?  Da li se ovrhovoditelj ipak može namiriti i na koji način.

Hvala

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ukoliko taj vjerovnik pokrene ovršni postupak, on je taj koji bira predmet i sredstvo ovrhe. To mogu biti novčana sredstva, plaća, auto, pokretnine, pa i nekretnine. To što je na nekretnini upisano založno pravo, nije zapreka za pokretanja ovršnog postupka na njoj, jer se u tom slučaju prvo namiruju prvi založni vjerovnici, a tek onda ostali i to isključivo redom kako su zabilježeni u teretnom listu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dobar dan, 

ali na plaći zakonski nema prostora (pozivam se na zaštićeni dio primanja izuzet od ovrhe), a založni dužnik 1. reda nema interes namirit se iz nekretnine kad se njegovi krediti uredno podmiruju (oni s početka mog upita). 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

To što nemate prostora za ovrhu na novčanim sredstvima i na plaći je razlog zbog kojega taj drugi ovrhovoditelj može pokušati pokrenuti ovrhu na nekretnini (ako udovoljava uvjetima propisanim Ovršnim zakonom), a prvog založnog vjerovnika baš nitko ne pita, da li ima interesa ili ne, jer se u slučaju prodaje nekretnine on prvi namiruje iz dobivene cijene.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ali dug prema 1. založnom dužniku (i zasad jedinom)  je veći od vrijednosti nekretnine (jer nije bio uvjet 1 : 1 omjer kredita i vrijednosti);  

po tome potencijalni ovrhovoditelj ništa ne dobiva od prodaje nekretnine

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

To on ne može znati iz stanje u zk i u konačnici nije ih briga, jer cijelo vrijeme kamate na njihov dug idu i uz to naprave Vam nove, dodatne troškove ovršnog postupka na nekretnini. A kako banke u pravilu ovlaste odvjetnika ili odvjetnička društva s ciljem namirenja duga, tako su oni opet na dobitku u smislu troškova za pružene usluge. Ne kažem da će odmah pokušati naplatu ovrhom na nekretnini, ali hoće s vremenom ukoliko se ne budu mogli namiriti na niti jedan drugi način. I trenutno je na snazi odgoda provedbe ovakvih ovršnih postupaka zbog virusa. U svakom slučaju pogledajte čl. 80. b. Ovršnog zakona vezano za ispunjenje uvjeta za pokretanje ovršnog postupka na nekretnini. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.




×
×
  • Napravi novi...