epicentar objavljeno: 8. travanj 2020. Dijeli objavljeno: 8. travanj 2020. Poštovani, vjerujem da postoji dosta ovakvih slučajeva, no svejedno tražim jasni pravni pogled na slijedeće situacije: Ugovor o suradnji između dva d.o.o., gdje Doo A je nositelj posla kod nekog klijenta, karikirano: postavljanje odašiljača u telkomu., dok je d.o.o. B podizvođač , npr. vrši usluge zavarivanja, te šalje na teren svoje varioce da zavare odašiljač za posao koji je ugovorio doo - A. doo(B) šalje fakturu d.o.o(A), dok doo(A) šalje svoju fakturu telekomu. - nebitno što i kako. Sve super. U ugovoru između A i B stoji članak o tržišnom natjecanju: Tijekom trajanja ovog Ugovora niti godinu dana nakon njegova prestanka, bez obzira da li je do prestanka Ugovora došlo uslijed njegove konzumacije ili raskidom ili iz bilo kojeg drugog razloga, Izvršitelj(B) neće aktivno nuditi svoje usluge i ulaziti u tržišno natjecanje s Naručiteljem(A) kod klijenta Naručitelja kod kojeg je surađivao u svojstvu podizvođača u zadnjih godinu dana i to u periodu dok ne istekne godina dana od kada je prestao angažman Izvršitelja kod odnosnog klijenta Naručitelja. U protivnom Naručitelj može raskinuti ovaj Ugovor i/ili ima pravo na naknadu štete. Dakle, članak djeluje osiguravajući, no ne djeluje u balansu. Pitanja su slijedeća: valjanost tog članka u slučaju da: 1.) A raskida ugovor s B na način da želi mijenjati dogovorenu cijenu na niže i ucjenjuje raskidom ugovora (naravno usmeno) 2.) A raskida ugovor, ili ugovor završava, telekom nije zadovoljan uslugama A iz nekih drugih poslovnih razloga, nevezano za B. (npr. ucjenjuje telekom da kupi još neke opreme ili prekida suradnju) 3.) A raskida ugovor bez nekog razloga ili je ugovor i posao kod tog telekoma završio, a B ima mogućnosti odraditi i neke druge poslove i projekte kod istog klijenta. 4.) radnici (varioci iz firme B) angažirani su od firme C i između ostalog firma C šalje ih na poslove varenja šahtova za između ostalog i taj telekom. 5.) radnici iz firme B, rade druge poslove za telekom iz ovog slučaja, npr. servisiranje Klima uređaja za taj telekom. (znači posao i projekt koji nisu bili specifični za ovaj projekt iz ugovora - iako je općenito) Dakle, iz navedenog, jasna vam je situacija i ne treba skrivati modus operandi A, jer je to način na koji radi, nažalost oni koji su uhvaćeni u to da im poslovanje ovisi o kormilaru iz tvrtke A moraju razmisliti kako nastaviti suradnju ili rad ako pri tome nisu krivi za operacije A i raskide poslovanja, a recimo telekomi su zadovoljni njihovim radom. Post je malo duži, ali vjerujem da ima puno zainteresiranih. Koliko je taj članak pravno održiv? Treba li u slučaju takvog člana biti balans da i firma A pruža naknadu firmi B za vrijeme te zabrane ili je to jednostavno izmišljotina iz radnog prava koja je pravno neutemeljena na ovim situacijama 1 do 5. hvala. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
frenki zg odgovoreno: 9. travanj 2020. Dijeli odgovoreno: 9. travanj 2020. To je jednostavno Ugovor, koji prihvatite ili odbijete, ako prihvatite, svjesni ste činjenica iz potpisanog ugovora. Ali,, nigdje ne piše, da taj Ugovor veže, vašeg kuma - rođaka ili prijatelja koji ima firmu - a vi imate - ulaze - kontakte i sve ostalo od direktnog naručitelja - Borba za opstanak na tržištu. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
epicentar odgovoreno: 10. travanj 2020. Autor Dijeli odgovoreno: 10. travanj 2020. Dobro, ugovor može sadržavati i ništetne članke, sudeći po opisu zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, takve odredbe u ugovorima kriše dosta velik broj odredbi iz zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Pogotovu ukoliko se uzima u obzir veličina i udio na tržištu ovakve firme kalibra A. Jasno mi je da uvijek može neka firma D raditi s direktnim naručiteljem, ali to nije poanta. Borba može biti poštena i nepoštena, ucijenjivanje bilo izvođača ili krajnjeg kupca je prilično nepoštena borba. Volio bih da se očituje netko tko ima više iskustva s ovakvim slučajevima ili barem uputi na pravu adresu. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
frenki zg odgovoreno: 21. travanj 2020. Dijeli odgovoreno: 21. travanj 2020. , epicentar je napisao: Dobro, ugovor može sadržavati i ništetne članke, Potpisom takvog ugovora - bez prisile - ne proizvodi Ništetnost istog. - Ugovor ste pročitali i sapotpisom istog pristali na sve što u ugovoru piše - Ne možete potpisati ugovor - a kasnije se pozivati na ništetnost istog - ako vam ugovor ne odgovara - ne potpisujete ga. drot13 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
epicentar odgovoreno: 22. travanj 2020. Autor Dijeli odgovoreno: 22. travanj 2020. (uređeno) , frenki zg je napisao: Potpisom takvog ugovora - bez prisile - ne proizvodi Ništetnost istog. - Ugovor ste pročitali i sapotpisom istog pristali na sve što u ugovoru piše - Ne možete potpisati ugovor - a kasnije se pozivati na ništetnost istog - ako vam ugovor ne odgovara - ne potpisujete ga. Nisam baš siguran u to, postoje situacije gdje je agencija za zaštitu tržišnog natjecanja naložila takvim tvrtkama u položaju uklanjanje svih takvih nepoštenih stavki iz ugovora (plus plaćanje kazni), tako da volio bih čuti još koje mišljenje prije nego se obratim agenciji. Isto tako ništetnost se danas donosi na sudovima npr. za CHF iako su sve stranke potpisale i ugovore i anekse. Ovdje se radi o nepoštivanju jedne strane odredbi ugovora i ucjena van tog ugovora. Nisam pravnik, ali eto ima još primjera gdje se potpisani ugovori ne klešu u kamenu. http://klinika.pravo.unizg.hr/content/nistetnost-pravnih-poslova ili skraćeno.. Članak 323. ZOO jasno kaže da u slučaju ništetnosti ugovora, svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve što je primila temeljem takvog ugovora ili (ako to nije moguće ili se narav ispunjenog protivi vraćanju) dati odgovarajuću naknadu u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Također osoba koja je kriva za sklapanje ništetnog ugovora odgovorna je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora, ako ovaj nije znao ili nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. uređeno: 22. travanj 2020. od epicentar Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.