Jump to content

Nasljeđivanje


pavo_novi

Preporučene objave

POštovani - Molim vas za malo pomoći.

Nasljedstvo i ostavina još nisu pokrenuti.

Može li se nasljednik prije pokretanja ostavine ( ili u toku - prije pravomoćnosti )  - odreći nasljedničkom ( ili kakvom drugom )  izjavom,  svog nasljedstva, za korist treće osobe  ( s kojom nije ništa u rodu )

_

Pročitao sam zakon o nasljeđivanju i nije jasno da li "Ustupanje nasljednog dijela " trećoj osobi ( *bez rodne povezanosti ) - ima za nasljednika iste pravne učinke kao i kada se "Odrekne nasljesdstva".

Poznato je da nasljednik odgovara za dugove -  ukoliko se ne odrekne nasljedstva. Što se dešava kada svoje nasljedstvo ustupi u cijelosti ( 1/1 ) ? Da li je i dalje odgovoran za dugove ?

Prema zakonu, za dugove se odgovara do visine naslijeđene imovine. Znači da bi učinak po pitanju dugova bio jednak.

_

Koliko shvaćam - Ustupanje ( *ali ne i odricanje ) se može obaviti između nasljednika i treće osoba koja nije nasljednik - i koje nisu u rodu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 20 sati , pavo_novi je napisao:

Može li se nasljednik prije pokretanja ostavine ( ili u toku - prije pravomoćnosti )  - odreći nasljedničkom ( ili kakvom drugom )  izjavom,  svog nasljedstva, za korist treće osobe  ( s kojom nije ništa u rodu )

Po zakonu nije moguće.

prije 20 sati , pavo_novi je napisao:

Što se dešava kada svoje nasljedstvo ustupi u cijelosti ( 1/1 ) ? Da li je i dalje odgovoran za dugove ?

Da. Ne odgovara samo ako se odrekne svog nasljednog dijela.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

znači ako je npr dvoje nasljednika na oporuci i jedan kaže da prihvaća, a drugi da ne, kako onda sad ovaj koji je odbio prihvatiti se nasljedstva, može biti i onaj kojem se može ustupiti nasljedstvo ?
( teoretski zvuči moguće )
-

Da li to ima smisla samo ako je sunasljednik netko tko nije na oporuci ( i nije u nužnom dijelu - npr dalja rodbina ) , pa je nasljednik samo ako ne postoji niko drugi ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Upravo sad, pavo_novi je napisao:

mislim da postoji, ostavinska još nije pokrenuta, ne znam ništa sa 100 %sigurnošću

Ukoliko Vas javni bilježnik pozove na preuzimanja svog nasljednog dijela, tada Vi možete prihvatiti taj svoj dio, možete ga i odbiti prihvatiti ili ga možete ustupiti u korist drugih osoba koje su zajedno s Vama pozvani na preuzimanje svog nasljednog dijela (sunasljednici).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , pavo_novi je napisao:

jedan kaže da prihvaća, a drugi da ne, kako onda sad ovaj koji je odbio prihvatiti se nasljedstva, može biti i onaj kojem se može ustupiti nasljedstvo

Na sporno pitanje odgovor daje Vrhovni sud u predmetu Rev 25/94, od 17. I. 1996., gdje je između ostalog zauzet sljedeći stav:

" Odricanje od nasljedstva nije zapreka za prihvaćanje imovine koju nasljedniku koji se odrekao nasljedstva ustupi jedan od sunasljednika" 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat, Matrix je napisao:

Na sporno pitanje odgovor daje Vrhovni sud u predmetu Rev 25/94, od 17. I. 1996., gdje je između ostalog zauzet sljedeći stav:

" Odricanje od nasljedstva nije zapreka za prihvaćanje imovine koju nasljedniku koji se odrekao nasljedstva ustupi jedan od sunasljednika" 

 

 

hvala Matrix ;)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da li bi neko mogao protumačiti možda ,a  vezano za  moje prethodno pitanje - prijenos ostavinske imovine na treću osobu koja nije nasljednik
--
u člaku 145 Zakona o Nasljeđivanju i točku koja se na to odnosi  (4)
--
Koliko vidim po tom članku ispada da jest moguće prenijeti trećim licima, dio ostavinske mase.

Šta je to onda ?
Piše ustupanje ?

( dvojbe na tu temu su dane ovdje  )

-

Članak 145.


(1) Svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednika.

(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadležnog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili

- potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 13 sati , pavo_novi je napisao:

Šta je to onda ?

Prije svega treba riješiti određene stvari:

 

prije 13 sati , pavo_novi je napisao:

Članak 145.


(1) Svaki nasljednik može prije diobe

Ako je nasljedno pravo steklo nekoliko osoba kao sunasljednici, sve su one zajedno stekle svaku pojedinu stvar koja ulazi u sastav ostavine, dakle radi se o nasljedničkoj zajednici, kao obliku zajedničkog vlasništva (čl. 141. Zakona o nasljeđivanju), u kojoj nije određena veličina udjela, no odrediva je diobom koja u smislu Zakona o nasljeđivanju predstavlja transformaciju zajedničkog vlasništva u suvlasništvo. 

prije 13 sati , pavo_novi je napisao:

Članak 145

(1).........

(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

Pravni učinak ugovora ovisi o tome prenosi li se udio u nasljedničkoj zajednici nekome od sunasljednika – zajedničara ili nekome trećemu, pa ako je suugovornik sunasljednik zajedničar tada ugovor o ustupanju nasljednoga dijela odmah proizvodi pravne učinke i nasljedni dio odmah prelazi na sunasljednika – zajedničara, no ako je suugovornik neka treća osoba, tada ugovor o ustupanju nasljednoga dijela proizvodi pravne učinke samo u pogledu obveze koju je sunasljednik – zajedničar dužan ispuniti trećoj osobi nakon što dođe do diobe nasljedničke zajednice, odnosno nakon što ona preraste u zajednicu suvlasničkoga tipa, a ta treća osoba koja je suugovornik samo ima pravo zahtijevati prijenos toga nasljedničkog udjela koji je bio predmet ugovora nakon diobe nasljedničke zajednice, ovo iz razloga što ne može neka treća osoba biti subjekt nasljedničke zajednice ako nije jedan od ostaviteljevih nasljednika.

 

prije 13 sati , pavo_novi je napisao:

Koliko vidim po tom članku ispada da jest moguće prenijeti trećim licima, dio ostavinske mase.

Da, nakon provedenog ostavinskog postupka  ( općenito o pravu vlasnika da raspolaže svojom imovinom) , a ugovor o prijenosu samo obvezuje nasljednika da će to učiniti. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat, Matrix je napisao:

Da, nakon provedenog ostavinskog postupka  ( općenito o pravu vlasnika da raspolaže svojom imovinom) , a ugovor o prijenosu samo obvezuje nasljednika da će to učiniti. 

Znaci li to da je nasljednik odgovoran za dugove, a ne onaj kome se nakon diobe prenese nasljedstvo? Barem meni to tako zvuci, jer ovo mi izgleda kao da nasljednik svoje nasljedstvo koje prihvati dalje proda, daruje ili slicno. A s druge strane mi nije jasno zasto onda ta tocka uopce postoji u zakonu? Ocito neznam sto je tocno ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik? Kako potpisati ugovor o prijenosu nasljedstva kad to nasljedstvo prije ostavinske nije u nasljednikovom vlasnistvu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zakon je nejasan i neprecizan, pojmovi slični, a različiti,
a čini mi se da je par članaka čak i direktno suprotstavljeno. 
-

Članak 102.

Ništav je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostav­­lja svoju ostavinu ili ­­njezin dio.

--

VS

Članak 145.

(4) Ugovor nas­­ljednika s osobom koja nije nas­­ljednik o ustupa­­nju nas­­ljednog dijela samo obvezuje nas­­ljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; ­­njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat , pavo_novi je napisao:

Članak 102.

 

Ništav je ugovor

Ugovor o nasljeđivanju

 

prije 1 sat , pavo_novi je napisao:

kojim netko

Osoba koja ugovorom određuje da će imovinu nakon njegove smrti nasljediti njegov suugovornik ili treća osoba. 

 

prije 2 sati , miroslav6 je napisao:

Ocito neznam sto je tocno ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik

Faktički ga dođe kao predugovor kod kupoprodaje ( obveza na sklapanje osnovnog ugovora) 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • drot13 je promijenio naziv u Nasljeđivanje
prije 3 sati , Matrix je napisao:

Faktički ga dođe kao predugovor kod kupoprodaje ( obveza na sklapanje osnovnog ugovora) 

Ok, tako nesto sam i pretpostavio da bi jedino bilo moguce, ali zasto to uopce stoji u zakonu o nasljedivanju?

Jer u takvom predugovoru onda pise da kupac prodaje npr. nekretninu koju ce dobiti u nasljedstvo i da je kupovina moguca tek nakon ostavinske rasprave, bla bla pa da se ne shvati krivo da kupac ima prava kao nasljednik?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Još neke nedoumice mi se vrzmaju po glavi .

Npr.

1)

Da li je dug - koji se nije znao na ostavinskoj raspravi - koji će kasnije biti prebačen na nasljednika - faktički trebao ići pod "naknadno pronađenu imovinu"

--

Kod naknadno pronađene imovine koja nije bila u ostavinskoj masi - iznova se otvara novi ostavinski postupak. Kod dugova to izgleda nije slučaj, ali čisto pitam da  provjerim.

2)

Da li neko ko dokaže da je platio nešto u ime pokojnika ( njegov neki dug, račun, sprovod, itd ) poslije ili prije smrti ( vjerujem da je to svejedno jel prije ili poslije )

tj. kraće rečeno, da ima potraživanje prema pokojniku ( ili nasljedniku )

ulazi u nasljedničku zajednicu ( prije diobe ) ?

Npr. Neko može biti dužan ogroman iznos nekome, i njegova ostavina je recimo taman dostatna za to.

Na ostavinskoj raspravi pojavljuje se i taj vjerovnik, ali nije naveden kao nasljednik.

Na ostavinskoj raspravi "nasljednička zajednica" se između sebe dogovara, kome što ide. Ukoliko je taj vjerovnik u toj zajednici, onda bi se svi mogli dogovoriti da sve ide tom vjerovniku npr.

Ili dio.

uređeno: od pavo_novi
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 10 sati , pavo_novi je napisao:

Da li je dug - koji se nije znao na ostavinskoj raspravi - koji će kasnije biti prebačen na nasljednika - faktički trebao ići pod "naknadno pronađenu imovinu"

Dugovi ne ulaze u ostavinsko rjesenje, dug jednostavno moraju nasljednici solidarno podmiriti u omjerima koje su nasljedili, ali maksimalno do iznosa nasljedene imovine.

prije 10 sati , pavo_novi je napisao:

Na ostavinskoj raspravi pojavljuje se i taj vjerovnik, ali nije naveden kao nasljednik.

Ako vjerovnik nije nasljednik, on nema bas nesto previse traziti na ostavinskoj, moze recimo kao zainteresirana strana javnog biljeznika traziti rjesenje o nasljedivanju kad sve zavrsi, da zna od koga da trazi za povrat duga.

prije 10 sati , pavo_novi je napisao:

Neko može biti dužan ogroman iznos nekome, i njegova ostavina je recimo taman dostatna za to.

Ako imate saznanja o tome da je dug u razini ostavine, Vama osobno je bolje da se odreknete nasljedstva, jer mozda dug za koji znate nije jedini, na kraju cete kao nasljednik platiti i ostavinsko rjesenje i jos cete morati vratiti dug, na kraju necete imati od toga nikakve koristi, nego samo troskove i izgubljeno vrijeme.

Jedino ako vjerovniku zelite pomoci da sto prije dobije povrat duga, onda uzmite svoj dio u nasljede i odmah nakon pravomocnosti rjesenja mu dajte svoje nasljedstvo za podmirenje duga ako se on s tim slaze. Imajte na umu da vjerovnik ne mora uzeti bas to nasljedstvo, nego moze ovrhom traziti i neku drugu nekretninu u Vasem vlasnistvu, ako ima vece sanse da naplati cijeli dug, kao i ovrha po racunima, direktno na placu ili bilo koji drugi tip naplate dugovanja.

Nije jos u cijeloj temi bas ni jasno jeste li Vi nasljednik ili vjerovnik, lakse bi bilo da ukratko objasnite cijelu situaciju u kojoj se nalazite jer smo kroz temu prosli vec nekoliko clanaka zakona, a izgleda da jos postoje neke nejasnoce koje ce se tesko pojasniti ako drugi clanovi foruma ne razumiju o cemu se radi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 12 sati , pavo_novi je napisao:

Na ostavinskoj raspravi pojavljuje se i taj vjerovnik, ali nije naveden kao nasljednik.

Vjerovnik ostavitelja ne može biti stranka u ostavinskom postupku ako isti nije nasljednik ili zapisovnik ili druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz ostavine, no prema odredbama čl. 140 Zakona o nasljeđivanju, ima samo pravo da u roku od 3 mjeseca od otvaranja nasljedstva zahtijeva da se ostavina izdvoji iz imovine nasljednika, i to samo ako učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogao namiriti svoju tražbinu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija