Pješački prilaz i služnost puta

[drmrgood]

Poštovanje!

Situacija je slijedeća:

Imamo obiteljsku kuću a pokraj nas živi sestrična u svojoj kući. Da bi česticu podijelili odn. izvršili parcelizaciju mi smo im po zakonu dužni dati pristupni put odn. pješački prilaz. Napominjem da su oni oduvijek prema svojoj nekretnini išli dijagonalno preko cijelog našeg dvorišta. Međutim, sada bi mi htjeli da se to njihovo prolaženje izmjesti na rub našeg dvorišta što je moguće izvesti, ali uz jedan problem: na koridoru gdje bi bio pješački prilaz nalazi se stup od struje. Meni taj stup ne smeta, međutim smetao bi za taj budući put. Mene zanima slijedeće:

1. Koja je minimalna širina pješačkog prolaza koju sam ja dužan dati? Da li je to 1.5m (kako stoji u prostornom planu naše općine, gdje piše da je pješački prilaz minimalne širine 1.5m, kolni prilaz je 3m itd.) ili oni imaju pravo na više? Napominjem da njihova kuća nikada nije imala kolni prilaz.

2. Što se događa ako oni odbiju maknuti stup i traže neki drugi "koridor" za pješački prilaz?

3. Što se događa ako ja njima odbijam dati pristupni put i da li oni mogu steći to pravo dosjelošću? Recimo da me oni tuže, idemo na sud i sud im dodijeli nužni prilaz, da li će sud odrediti da je nužni prilaz onaj koji su oni godinama koristili (znači dijagonalno preko cijelog dvorišta) ili će sud odrediti onakav prilaz koji najmanje šteti mojoj nekretnini?

4. Da li je u praksi točan navod u zakonu koji kaže da se nužni prilaz ne može ostvariti preko ograđenog dvorišta?

P. S. ovo je sve jedna čestica, znači i moja i njihova kuća se nalaze na jednoj čestici čiji su suvlasnici moj otac i moj stric 1/2. Ali u praksi se zna šta je čije i na taj način se nekretnina koristi godinama, a stric je svoj dio ogradio ulaznim vratima i zidom.

Hvala puno na odgovorima!

 

[Spitfire]

, drmrgood je napisao:

1. Koja je minimalna širina pješačkog prolaza koju sam ja dužan dati? Da li je to 1.5m (kako stoji u prostornom planu naše općine, gdje piše da je pješački prilaz minimalne širine 1.5m, kolni prilaz je 3m itd.) ili oni imaju pravo na više? Napominjem da njihova kuća nikada nije imala kolni prilaz.

U bit se određuje prema potrebi, je li to samo pravo prolaza ili i provoza, no na temelju nekog propisa može se točno odrediti širina, a kako takovo što određuju PP da, moguće je prema PP.

, drmrgood je napisao:

2. Što se događa ako oni odbiju maknuti stup i traže neki drugi "koridor" za pješački prilaz?

3. Što se događa ako ja njima odbijam dati pristupni put i da li oni mogu steći to pravo dosjelošću? Recimo da me oni tuže, idemo na sud i sud im dodijeli nužni prilaz, da li će sud odrediti da je nužni prilaz onaj koji su oni godinama koristili (znači dijagonalno preko cijelog dvorišta) ili će sud odrediti onakav prilaz koji najmanje šteti mojoj nekretnini?

4. Da li je u praksi točan navod u zakonu koji kaže da se nužni prilaz ne može ostvariti preko ograđenog dvorišta?

Ako oni odbiju ponuđeno ili vi odbijete dato pravo služnosti, sama podjela će vjerovatno zapeti kroz primjedbe, prigovore i žalbe, što će u konačnici rezultirati da sud to odredi. U biti dosjelosti ovdje nema, jer navodite da se radi o jednoj čestici na kojoj se nalaze obje građevine što znaći da ste suvlasnici okućnice u svojim omjerima a koji nisu određeni točno tko koristi što, bez obzira na ograđivanje jer ni to nije određeno nekakovim međuvlasničkim ugovorom.

Shodno iznad navednome, točno je da Zakon o vlasništvu i drugim pravima propisuje da sud ne može osnovati nužni prolaz kroz ograđena kućna dvorišta ali ovdje je dvorište još uvijek formalno pravno zajedničko.

[drmrgood]

Hvala na odgovoru!

Da, nema smisla dosjelost jer se dosjelost na vlastitoj čestici niti ne može ostvariti.

[drmrgood]

prije 7 sati , Spitfire je napisao:

Ako oni odbiju ponuđeno ili vi odbijete dato pravo služnosti, sama podjela će vjerovatno zapeti kroz primjedbe, prigovore i žalbe, što će u konačnici rezultirati da sud to odredi. U biti dosjelosti ovdje nema, jer navodite da se radi o jednoj čestici na kojoj se nalaze obje građevine što znaći da ste suvlasnici okućnice u svojim omjerima a koji nisu određeni točno tko koristi što, bez obzira na ograđivanje jer ni to nije određeno nekakovim međuvlasničkim ugovorom.

Shodno iznad navednome, točno je da Zakon o vlasništvu i drugim pravima propisuje da sud ne može osnovati nužni prolaz kroz ograđena kućna dvorišta ali ovdje je dvorište još uvijek formalno pravno zajedničko.

Ok, vlasnici okućnice u odredjenim omjerima. To je u praksi neprovedivo,jer ne mogu ja imati pola njegovog dvorista niti on moga posto to nema smisla. Onda je po toj logici moj tata vlasnik pola njihove kuce kao i moj stric pola moje. To mozda je tako u teoriji i na papiru,ali je u praksi to neprovedivo.

[Spitfire]

Prije 35 minuta, drmrgood je napisao:

Onda je po toj logici moj tata vlasnik pola njihove kuce kao i moj stric pola moje.

 

, drmrgood je napisao:

ovo je sve jedna čestica, znači i moja i njihova kuća se nalaze na jednoj čestici čiji su suvlasnici moj otac i moj stric 1/2.

Nema to veze s logikom nego je, ako je ovo drugo citirano tako i ZK, pravno tako. Naravno da je u takovim slučajevima nešto podjeljeno između nekoga i gradio je svatko svoje. Naravno i da svatko smatra da je ono što je gradio njegovo, no postojali su propisi o gradnji i prostornom uređenju i prije pa da su se odmah podjelile čestice i gradilo prema istima ne bi ni vi sad imali ovakav problem. Što zbog indiferentnosti prema propisima prednika, a što i zbog onih koji su radili po urbanističkim uredima.   

[drmrgood]

Ja razumijem da je to pravno tako i tako stoji u ZK. Međutim, u praksi se to ne može izvesti.

[drmrgood]

Još jedno pitanje: Da li bi ovdje u slučaju da dođe do suda išla geometrijska dioba?

[Spitfire]

, drmrgood je napisao:

ovo je sve jedna čestica, znači i moja i njihova kuća se nalaze na jednoj čestici čiji su suvlasnici moj otac i moj stric 1/2.

 

prije 2 sati , drmrgood je napisao:

Da li bi ovdje u slučaju da dođe do suda išla geometrijska dioba?

U izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva vrlo vjerovatno da.

[drmrgood]

Hvala na odgovoru! Imam još jedno pitanje:

Prilikom posjete odvjetniku nakon što smo ga upoznali sa situacijom, reko nam je slijedeće:

"Vaš stric je samim činom postavljanja ulazne kapije na svoj dio dvorišta priznao da je svjestan i da zna što je čije na toj nekretnini odnosno koji je njegov dio a koji vaš. Samim time što se ogradio jasno pokazuje da zna što je čije na toj nekretnini"

Da li je ovo točno i da li to igra nekakvu ulogu kod izvanparničnog postupka i kod sudske presude?