Koolguy objavljeno: 16. lipanj 2020. Dijeli objavljeno: 16. lipanj 2020. (uređeno) Na zemljisnoj cestici u mojem vlasnistvu (potvrdjeno sudskom presudom) netko je posadio neku gradjevinu. Vec spomenutom sudskom presudom, ZS je odbio predati u posjed recenu gradjevinu jer da ona lebdi na mojoj zemlji. Doslovce sud kaze da je ta gradjevina "individualna stvar" te da ne cini trajnu povezanost sa zemljistem. Osoba je normalno iskoristila mogucnost legalizacije posto je ocito da je gradio na tudjem bez dozvole ili znanja vlasnika. Sad je lebdeca gradjevina legalizirana ali ju nije moguce upisati u katastru (bez dozvole vlasnika zemljista tj. mene) Utuzio sam ga da mi naknadi korist koju uziva zauzimajuci dio mog zemljista. Sve je jasno navedeno u cl 1120 zoo. Medjutim sutkinja (zavrsen prvi stupanj postupka) u presudi navodi kao razlog za odbijanje ovo: "... u konkretnom slučaju nije dokazano da bi u utuženom razdoblju tužitelj ostvarivao bilo kakav prihod iznajmljivanjem ili davanjem u zakup sporne površine, niti da je korist ostvario tuženik, valjalo je u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja." Vjestaci su pokazali da postoji korist koju je on ostvario i dalje ostvaruje, ali za sutkinju to nista ne znaci jer kako vidite ona bi prihvatila tuzbu da je on nekoj trecoj osobi iznajmio pa naplacivao... uređeno: 16. lipanj 2020. od Borbena7 Nepotrebno komentiranje, neprimjereno izražavanje i osobni podatak Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 29. srpanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. srpanj 2020. Čl. 1120. je po mom mišljenju jasan i trebate pisati žalbu - korist je ostvarena već upotrebom tuđe stvari, bez obzira na postojanje štete. To jeste li Vi od tog prostora mogli ostvarivati korist ili to niste htjeli, činjenica da je da taj prostor niste mogli koristiti jer je na njemu tuđa stvar i on je koristi. Postoji sudska praksa koja potvrđuje Vaše stajalište. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ponton odgovoreno: 29. srpanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. srpanj 2020. Možete li navesti primjere iz sudske prakse, za navedeno? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 30. srpanj 2020. Dijeli odgovoreno: 30. srpanj 2020. Predlažem da odete na web-stranicu Vrhovnog suda i da radite pretraživanje po pravnim propisima, odnosno navedenom članku, odluka u kojima se spominje čl. 1120. ZOO-a ima 218.403, tako da ćete sigurno naći nekoliko koje Vam idu u prilog. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ponton odgovoreno: 7. kolovoz 2020. Dijeli odgovoreno: 7. kolovoz 2020. Mene navedena tema koristi od posjedovanja zemljišta isto interesira, pogotovo kada drugi koriste tuđe zemljište, i po nekim presudama čitajući e-oglasnu ploču, nije trebalo tužiti prema čl. 1120 ZOO, nego je trebalo primijeniti, čl. 165. st. 1 ZV, da se nadoknade sve koristi, koje je kao nepošteni posjednik imao za vrijeme posjedovanja. U obrazloženju presuda piše, da se ne primjenjuje čl. 1120. ZOO, jer ta odredba se primjenjuje samo kada, kada korisnik stvari nije u mogućnosti vratiti tu stvar, i tu je potrebno primijeniti odredbe ZV o obvezama posjednik tuđe stvari, a i VSRH ima takvu praksu i to u odlukama Rev-195/11-2od 21.12014, Rev--160/15-3 od 10.5.2016, i to može biti razlog što je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, krivo postavljena tužba. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Koolguy odgovoreno: 9. kolovoz 2020. Autor Dijeli odgovoreno: 9. kolovoz 2020. (uređeno) Hvala svima na odgovorima. Novak: unatoc mojoj informatickoj pismenosti nisam uspio locirati Rev-195/11-2od 21.12014, Rev--160/15-3 od 10.5.2016. Razlog jasno uzasno kompliciran i neupotrebljiv nacin trazenja sudske prakse na VS nacin. Tuzbu u ovom slucaju sastavio je odvjetnik. Nije tocno da je krivo postavljena tuzba. Iz prakse prema VS RH izlazi ovako. Evo prema sugestiji Moderatora: "Neosnovane su i tvrdnje tužitelja da je tužiteljica trebala dokazivati da bi iznajmljivala 1/2 dijela predmetnog stana s obzirom da se ne radi o naknadi štete vec o stjecanju bez osnove uporabom tude stvari u svoju korist u smislu odredbe cl. 1120. ZOO-a, a u kojoj situaciji je tuženica samo trebala dokazati da je tužitelj koristio njezinu stvar, što je tuženica neprijeporno i dokazala." (Broj: Rev 719/2016-2) U mom slucaju nije sporno da je tuzenik koristio moju stvar. Odnosno dio zemljista. Prije ce biti da se radi o sudu gdje se ne zna tko pije a tko placa, odnosno ja uvijek placam. Radi se u stvari o tome da je sutkinja XXXXX. Njeni XXXX potezu se po sudovima vec 13-tu godinu. Ona je naime (temeljem tuzbe iz 2007) odlucila (2009) ne predati mi u posjed strukture, gradjevine, zgrade, garaze, spremista koje su razni padobranci izgradili (i to su priznali) na predmetnoj cestici prije nego mi je vracena (zakon o naknadi 1997) u vlasnistvo. Dakle iskoristili su nebrigu ondasnjeg vlasnika - Republike Hrvatske . Prva njena presuda temelji se na izmisljotini da je to zemljiste zapravo bilo u vlasnistvu grada. XXXXXXX. Zemljisne knjige nisu vise vazne. Ni katastar. Nista - onako je kao si je sutkinja zamislila. U svakom slucaju spomenuta pomocna zgrada stoji na mom zemljistu i zauzima jedan dio. Ima toga jos, ali (druga) sutkinja nije ni pokrenula proces. Tuzba tamo lezi vec 7 godina... Ovo je tek manji dio price, odnosno romana koji bi mogao napisati o hr pravosudju. Usput: da li ste znali da je u RH moguce legalizirati i lebdece gradjevine? Sudskom presudom sve ostale gradjevine, 6 komada proglasene su za lebdece (sijecanj 2013) i nakon toga su u kratkom roku legalizirane! Samo u RH uređeno: 11. kolovoz 2020. od Ruby_Danderfluff uvredljiv sadržaj Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 11. kolovoz 2020. Dijeli odgovoreno: 11. kolovoz 2020. , ponton je napisao: Mene navedena tema koristi od posjedovanja zemljišta isto interesira, pogotovo kada drugi koriste tuđe zemljište, i po nekim presudama čitajući e-oglasnu ploču, nije trebalo tužiti prema čl. 1120 ZOO, nego je trebalo primijeniti, čl. 165. st. 1 ZV, da se nadoknade sve koristi, koje je kao nepošteni posjednik imao za vrijeme posjedovanja. U obrazloženju presuda piše, da se ne primjenjuje čl. 1120. ZOO, jer ta odredba se primjenjuje samo kada, kada korisnik stvari nije u mogućnosti vratiti tu stvar, i tu je potrebno primijeniti odredbe ZV o obvezama posjednik tuđe stvari, a i VSRH ima takvu praksu i to u odlukama Rev-195/11-2od 21.12014, Rev--160/15-3 od 10.5.2016, i to može biti razlog što je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, krivo postavljena tužba. U sudovanju vrijede dva načela - iuris novit curia (sud poznaje pravo) i ona da sud nije vezan pravnom osnovom zahtjeva koji navode stranke. U konkretnom slučaju, da je sud smatrao da je trebao primijeniti čl. 165. ZV-a, a ne 1120. ZOO-a, on bi to i naveo u obrazloženju presude, ali ne bi zbog toga trebao odbiti presudu. U konačnici, čl. 165. ZV-a i čl. 1120. ZOO-a se nadopunjuju, ne isključuju se u primjeni. I meni je poznato da sudovi s tog područja odbijaju ovakve zahtjeve, i to većinom stoga jer smatraju da tužitelj nije dokazao da je tuženik stekao nekakvu korist, odnosno da nije dokazao da je tuženik zapravo i koristio dio nekretnine koji mu ne pripada (npr. i dalje je ostao na svom katu, nije se širio na dio nekretnine koji je prema dogovoru pripadao tužitelju itd.) no sve to ovisi o konkretnim činjenicama spora, a ne pravnim kvalifikacijama. @Koolguy imate odvjetnika, žalite se, spis sigurno neće doći županijskom sudu s tog područja, a onda nećete moći prigovarati pristranosti suca. Dio upisa koji se odnosi na to sam Vam revidirala, to nije razina komunikacije koja se tolerira na ovom forumu. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Koolguy odgovoreno: 26. siječanj 2021. Autor Dijeli odgovoreno: 26. siječanj 2021. U svakom slucaju Ruby hvala na tvojim prilozima i hvala na ispravcima mojih komunikacija. Zalba je podnesena od strane odvjetnika, u roku. Sad jos pricekati par godina pa cemo vidjeti pravorijek. Upravo se navrsava 24 godine od pocetka ovog procesa (od dana donosenja zakona o dekonfiskaciji). Hvala jos jednom. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.