Punomoć na novčana sredstva

[Snjezanaj]

Postovanje,

Trebam pravni savjet ili slicna iskustva. Naime radi se o slijedecem,

Moj otac je zeni sa kojom je kratko bio u vezi dao punomoc za upravljanjem financijama u sefu banke. Zena je bez njegova znanja digla sva sredstva i zlatninu iz trezora koja ne zeli vratiti. Napominjem da je to ucinjeno bez njegovog znanja i dozvole bez obzira na punomoc. Rijec je o vecoj svoti gotovine i obiteljskom nakitu.Sve je odneseno na prevaru. Identitet i adresa zene su poznati i dostupna je. Da li postoji neki pravni nacin kako bi se sredstva vratila natrag i da li je netko imao slicna iskustva.

Hvala

S

[Ruby_Danderfluff]

Treba je kazneno prijaviti općinskom državnom odvjetništvu njezinog mjesta prebivališta za pronevjeru, iako to nije izravni način da se sredstva vrate natrag, jer ih je ona možda založila ili potrošila, ali će barem na taj način biti moguće ostvariti od nje pravo na naknadu štete. Nadam se da postoje dokazi o tome koja je zlatnina bila u sefu.

[Snjezanaj]

Postovani,

Postoje slike zlatnine i snimka banke kako i kada uzima novac. 

Ali mene brine to sto punomoc postoji, odnosno vjerovatno nema neke pravne osnove za daljnje sudsko gonjenje.

Jesam li u pravu?

S

[Ruby_Danderfluff]

Punomoć je ustvari ugovor o nalogu. Nalogoprimac, odnosno punomoćnik mora u cijelosti postupati u ime i za račun, i sukladno uputi nalogodavca. On ne smije primljena sredstva zadržati za sebe, niti može s njima slobodno raspolagati, zar ne? Radnik je također u određenom smislu nalogoprimac poslodavca, pa ne smije novac koji je primio na radu zadržati za sebe, već ga mora proslijediti poslodavcu. Neću tvrditi da sam u pravu, ali ako punomoćnica nije imala dopuštenje niti nalog vlasnika računa da diže sredstva i slobodno raspolaže njima u svoju korist, onda je po mom mišljenju ta sredstva pronevjerila.

[G-man]

Iako shvaćam analogiju sa ugovorom o radu, ipak smatram da bi se u ovom slučaju prije radilo o prijevari i/ili zlouporabi osiguranja (čl. 236. i 240. KZ-a). Pronevjera je, po mom mišljenju, rezervirana isključivo za radno-pravne odnose, a ovdje to ne bi bio slučaj.

Svakako je prvi korak podnošenje kaznene prijave mjesno nadležnom općinskom DORH-u kako je Ruby savjetovala, uz detaljan opis predmeta (a oni će si sami posložiti daljnji tijek predmeta) i uz prilaganje dokaza o otuđenoj imovini (zlatnini i svoti novca). Prije same prijave, doduše, sugerirao bih (uz opoziv punomoći, kojeg je otac vjerujem već učinio) pisani poziv (poštom preporučeno s povratnicom) dotičnoj "dami" kojim joj se daje rok od 8 dana da vrati otuđeno uz jasan navod da ukoliko to ne učini, protiv nje bude podnesena kaznena prijava i tužba za naknadu štete. Ovo iz razloga jer DORH vrlo često kod ovakvih vrsta djela želi dokaz da se oštećenik pokušao namiriti drugim pravnim putem, ali nije uspio.

I kao što je rečeno, punomoć ne daje osobi kojoj je izdana neograničene ovlasti jer nalogoprimac odgovara nalogodavcu i ne smije mu načiniti štetu.

[Ruby_Danderfluff]

prije 1 sat , G-man je napisao:

Iako shvaćam analogiju sa ugovorom o radu, ipak smatram da bi se u ovom slučaju prije radilo o prijevari i/ili zlouporabi osiguranja (čl. 236. i 240. KZ-a). Pronevjera je, po mom mišljenju, rezervirana isključivo za radno-pravne odnose, a ovdje to ne bi bio slučaj.

Prihvaćam ispravku, jer sam pišući o pronevjeri, zapravo mislila na utaju u ovom konkretnom slučaju (tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni...)

[G-man]

Moguće, iako zavisi od toga kako bi se tumačila punomoć. Osobno bih radije išao na krađu, no DORH ionako nije vezan pravnim navodima prijave, tako da je bitno da se opiše sam događaj, a nakon toga će si oni posložiti za dalje.