Darovni ugovor i pravo na nužni dio

[kleak]

Poštovani, 
nakon smrti majke, brat i ja smo se odrekli svog dijela kuće i zemljišta u korist tate. 
Naknadno, tata se je opet oženio te sa sadašnjom suprugom živi u kući koju je on stekao s našom mamom te je on upisan kao vlasnik svega.
Tata bi sad htio pola svoje nepokretne imovine meni i bratu darovati odmah kako bismo se upisali kao vlasnici, a druga polovica imovine pripala bi nam nakon njegove smrti. 
Na koji način, točnije kojim ugovorima to regulirati kako bismo mi bili jedini nasljednici te da njegova sadašnja supruga nema pravo tražiti svoj nužni dio (jer taj dio nisu stekli zajedno)?

Hvala Vam na odgovoru! 

[Borbena7]

Može Vam darovati sada dio, a za preostali dio možete sklopiti s ocem ugovor o doživotnom uzdržavanju.

[kleak]

Hvala Vam na brzom odgovoru! 

Na taj način ona nema pravo tražiti nužni dio ni u kojem slučaju nakon njegove smrti? 

[Borbena7]

U pravu svatko ima mogućnost postaviti zahtjev i tražiti nešto, ali je pitanje koliko će u tome uspjeti. Ovo što sam Vam navela je najsigurniji način za realizaciju Vaše volje. Predmetom ovog ugovora može biti i cjelokupna imovina tj. bez ovog prethodnog darovanja polovice.

[kleak]

Hvala Vam puno na odgovoru! 

Da, iščitavanjem zakona shvatila sam da bi ona imala pravo tražiti nužni dio kao njegova supruga, 
no nadam se da ako ikad do toga dođe da neće imati pravo, upravo iz razloga jer je cijela imovina stečena u braku s mamom.
 

uređeno: 7. kolovoz 2020. od kleak
ispravak

[Matrix]

prije 5 sati , Borbena7 je napisao:

za preostali dio možete sklopiti s ocem ugovor o doživotnom uzdržavanju

U konkretnoj situaciji treba biti krajnje oprezan po pitanju citiranog ugovora, obzirom da se iz opisanog činjeničnog stanja stječe dojam da je temeljna pobuda za sklapanje ugovora prikrata tuđih nasljednih prava i rješavanje      imovinsko pravnih odnosa. S tim u vezi podsjećam na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, zauzetog u odluci br. U-III-800/1999 od 13. ožujka 2001.

 "ako je ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen u svrhu izigravanja prava na nasljeđivanje ostalih zakonskih sunasljednika, a ne radi davanja uzdržavanja, i ako je u tu svrhu i izvršavan, takav bi ugovor trebalo proglasiti ništavim" 

Nadalje istićem odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1304/2008-2 od 3. veljače 2010.

"Prema utvrđenim odlučnim činjenicama, ovaj sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o prividnom (simuliranom) ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, a koji udovoljava svim pretpostavkama za valjanost darovnog ugovora koji zapravo pokriva sporni ugovor. Prema čl. 66. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96 i 91/96 – dalje: ZOO), prividan ugovor nema učinka među ugovornim strankama, ali ako prividan ugovor pokriva neki drugi ugovor, taj drugi važi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost"

Glede navedene odluke Vrhovnog suda proizilazi, ako bi u konkretnom slučaju ugovor o doživotnom uzdržavanju prikrivao u cijelosti ili
dijelom darovanje, tada bi se u cjelini ili odnosnim dijelom prosuđivao kao darovni ugovor,odnosno tada bi se moglo govoriti da je, ako su dva nasljednika (djeca) na takav način dobili sve nekretnine, a treći (supruga) ništa, došlo do povrijede prava na nužni dio u smislu čl. 77 Zakona o nasljeđivanju