Jump to content
Kekec127

Teret dokazivanja za klevetu!

Preporučene objave

, Kekec127 je napisao:

Da li je moguce tuzitelja u postupku za klevetu koji je vec ispitan u svojstvu svjedoka ponovo ispitati u svojstvu svjedoka na neke okolnosti o kojima se vec ocitovao, a za koje se ispostavilo da bi bilo potrebno dodatno razjasniti!

Okrivljenik to može predložiti, a o tome hoće li se tužitelj dodatno saslušati, odlučit će uređujući sudac.

, Kekec127 je napisao:

Da li neovlasteno bavljenje psihoterapijom spada pod clanak 184. KZ o nadriljecnistvu?

Po meni da, tko nema propisanu stručnu spremu, a bavi se liječenjem ili pružanjem medicinske pomoći, no to je vrlo teško dokazati ako se to kod te osobe drugačije zove. Sudska praksa ovdje mi nije poznata.

, Kekec127 je napisao:

U kaznenom postupku, da li se dokazi predlazu na pocetku rocista, ili se mogu predloziti u svakom trenutku na pojedinom rocistu?

Mogu se predložiti već u odgovoru na optužnicu, ako se radi o kaznenom postupku koji se provodi po službenoj dužnosti, pa je čak moguće da obrana provodi sama svoje izvide i priloži iskaze svjedoka itd., ali ako nešto postane sporno u tijeku postupka, nema zapreke da se i u tijeku postupka predlože novi dokazi. Međutim, na svakom pojedinom ročištu, dokazi se obično predlažu na početku.

, Kekec127 je napisao:

U postupku za klevetu, da li je teret dokazivanja na strani tuzitelja ili okrivljenog? Da li se u osudujucoj presudi za klevetu uvijek izrice i novcana kazna ili tuzitelj mora pokrenuti poseban postupak za naknadu novcane stete?

Teret dokazivanja je na strani tužitelja. Novčana kazna je kazna, ona ide u državni proračun. Šteta koju je tužitelj pretrpio zbog povrede časti i ugleda pripada njemu zbog povrede časti i ugleda. Sud može odlučiti o naknadi štete u tijeku kaznenog postupka po privatnoj tužbi, ali češće će tužitelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja naknade štete.

, Kekec127 je napisao:

Da li je netko imao iskustvo gdje je preuzeo kazneni progon, pa je isti odobren i u konacnici potvrdena optuznica?

Postoje takvi slučajevi, iako su rijetki, jer ako državno odvjetništvo sa cijelim represivnim aparatom iza sebe nije ustanovilo postojanje osnovane sumnje da je netko počinio kazneno djelo, onda je teško zamislivo da bi to mogao ustanoviti privatni oštećenik kao tužitelj. No ovdje će se češće dogoditi situacija da optužno vijeće potvrdi optužnicu, a onda uređujući sudac, kojemu i jest zadatak raspravljati o krivnji, oslobodi okrivljenika.

Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 4 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Okrivljenik to može predložiti, a o tome hoće li se tužitelj dodatno saslušati, odlučit će uređujući sudac.

Po meni da, tko nema propisanu stručnu spremu, a bavi se liječenjem ili pružanjem medicinske pomoći, no to je vrlo teško dokazati ako se to kod te osobe drugačije zove. Sudska praksa ovdje mi nije poznata.

Mogu se predložiti već u odgovoru na optužnicu, ako se radi o kaznenom postupku koji se provodi po službenoj dužnosti, pa je čak moguće da obrana provodi sama svoje izvide i priloži iskaze svjedoka itd., ali ako nešto postane sporno u tijeku postupka, nema zapreke da se i u tijeku postupka predlože novi dokazi. Međutim, na svakom pojedinom ročištu, dokazi se obično predlažu na početku.

Teret dokazivanja je na strani tužitelja. Novčana kazna je kazna, ona ide u državni proračun. Šteta koju je tužitelj pretrpio zbog povrede časti i ugleda pripada njemu zbog povrede časti i ugleda. Sud može odlučiti o naknadi štete u tijeku kaznenog postupka po privatnoj tužbi, ali češće će tužitelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja naknade štete.

Postoje takvi slučajevi, iako su rijetki, jer ako državno odvjetništvo sa cijelim represivnim aparatom iza sebe nije ustanovilo postojanje osnovane sumnje da je netko počinio kazneno djelo, onda je teško zamislivo da bi to mogao ustanoviti privatni oštećenik kao tužitelj. No ovdje će se češće dogoditi situacija da optužno vijeće potvrdi optužnicu, a onda uređujući sudac, kojemu i jest zadatak raspravljati o krivnji, oslobodi okrivljenika.

DO je u konkretnom slucaju potpuno promasilo postojanje osnovane sumnje, djelomicno iz razloga sto su neke spoznaje dosle na vidjelo nakon ulaganja kaznene prijave, u kojoj mozda nije najbolje bilo razjasnjeno koje cinjenice tvore osnovanu sumnju, tako da je ostecenik predlozio sucu istrage provodenje iste, i takoreci napisao novu verziju kaznene prijave.

Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Postoje tri vrste tužitelja u kaznenom postupku:

1. državni odvjetnik

2. oštećenik kao tužitelj

3. privatni tužitelj.

1. i 2. se pojavljuju u postupcima za koje se kazneni progon provodi po službenoj dužnosti, a 3. u postupcima koji se progone po privatnoj tužbi.  Kleveta se progoni po privatnoj tužbi i DO nije uopće trebao donositi rješenje o odbačaju kaznene prijave, već eventualno obavijest da se to kazneno djelo progoni po privatnoj tužbi i onda biste mogli podnijeti privatnu tužbu, a ne preuzeti kazneni progon. Je li tu bilo i nekih drugih djela koja se progone po službenoj dužnosti?

Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.




×
×
  • Napravi novi...