Jump to content

što činiti?


anonimno

Preporučene objave

Pol. službenik sam 10 godina, prije 2 godine imala sam psihozu, od tada sam na bolovanju. Dijagnoza F29 u remisiji, liječnica skinula sve lijekove.Dosad nisam bila na nikakvoj MUP-ovoj komisiji,ali mi je psihologica (u kadrovskoj PU) rekla da ću vjerovatno ostati bez ovlaštenja, te da mogu dobiti profesionalnu mirovinu koja će iznositi oko 700 kn, te da će poslat zahtjev za komisiju. Zanima me da li ta novčana naknada ostaje ako nađem drugi posao? Uz to mi savjetuju da tužim MUP jer nisam imala prije nikakvih psihičkih problema, a uz to sam svake godine išla na psihofizički liječnički pregled u Zagreb. Liječnici nisu utvrdili točan razlog nastanka psihoze, pretpostavljaju zbog nedovoljnog spavanja. Nemam status branitelja.

Molim savjete Vas iskusnijih i pametnijih!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako ste radili noćne smjene ili vrlo stresan posao i poremetio Vam se bioritam uslijed prekomjernih radnih sati možete tužiti MUP čak i za ozljedu na radu (morati ćete dokazati da je to uslijed navedenih razloga). Ako uspijete to povoljno riješiti onda se mijenja cijela priča. Onda možete otići u profesionalnu mirovinu možda i pod uvjetom da Vam u rješenju piše da postoji mogućnost profesionalne rehabilitacije i obavljanja drugog posla s time da možete dobijati plaću ali i umanjenu mirovinu.

 

Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

 

Jedno vrijeme dok ste na bolovanju(ako to potraje),ako se utvrdi ozljeda na radu dobivat ćete 100% plaćeno bolovanje ali ne kao HRVI već mislim da to može biti do 44oo kuna (zaboravio sam točno te cenzuse, ali toliko je otprilike).

 

Ozljedom na radu smatra se svaka:

1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,

2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,

3) ozljeda nanesena na način kada osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.

 

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se zakonom.

a) Profesionalna rehabilitacija

Članak 39.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz članka 10. stavka 1., članka 11. i 13. i osigurana osoba iz članka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu.

(3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Članak 40.

(1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema članku 39. ovoga Zakona dužan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz članka 11. i 13. i osobama iz članka 18. do 20. ovoga Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.

(2) Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplaćuje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz članka 11. i 13. i osobe iz članka 18. do 20. ovoga Zakona troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod.

Članak 41.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navršene 50. godine života, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom.

(2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten, odnosno upućen nakon završene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor.

Članak 42.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima stručnu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži isti stupanj stručne spreme. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niži stupanj stručne spreme.

Članak 43.

Osigurana osoba iz članka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Članak 44.

(1) Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem.

(2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne može obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga članka Zavod zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida.

(3) Zavod ima pravo i dužnost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga članka provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim ugovorom.

Članak 45.

(1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.

(2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.

(3) Poticaj za pregled invalida rada u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka može dati i poslodavac.

Članak 46.

Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne može služiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz.

Članak 47.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za rad.

(2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad.

(3) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.

Članak 48.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža.

(2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.

Članak 49.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće iz članka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plaće, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.

Članak 50.

Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija, invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod općim aktom.

Članak 51.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:

1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju,

2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.

b) Invalidska mirovina

Članak 52.

(1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz članka 10., 11. i 13. do 17. ovoga Zakona na temelju invalidnosti iz članka 34. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 12. na temelju invalidnosti iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

(2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to:

1) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,

2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

(3) Kao radni vijek, u smislu stavka 1. ovoga članka, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. godine života.

(4) Razdoblje radnog vijeka iz stavka 3. ovoga članka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

1) proveo na odsluženju vojnog roka,

2) bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

(5) Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

c) Zajedničke odredbe

Članak 53.

Osiguranik, odnosno osigurana osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne može na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu.

Članak 54.

(1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

(3) Osiguraniku kod kojega je utvrđena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu iz članka 34. ovoga Zakona, a koji je primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno.

(4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću.

(5) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrđene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina isplaćuje se, uz primjenu članka 80. stavak 1. točka 5. ovoga Zakona, od dana utvrđene invalidnosti.

(6) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrđene invalidnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina se isplaćuje, uz primjenu članka 80. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, od prvoga idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.

(7) Osiguranik iz članka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen, obveza uplate dospjelih doprinosa.

(8) Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen prema kaznenom zakonodavstvu za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomoćnom.

(9) Ako u slučaju iz stavka 8. ovoga članka postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

Članak 55.

(1) Prava stečena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo određeno.

(2) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stječe se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti.

(3) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja o prestanku prava.

5. Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Članak 56.

(1) Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost.

(2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(3) Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju se zakonom.

Članak 57.

Ako osiguranik, za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na naknadu prema drugim propisima, može koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru.

 

I na kraju ne vjerujem da bi Vam mirovina bila tako niska (700 kuna).

 

Gledajte da dokažete da se radi o ozljedi na radu (ako je to istina).

 

_________

;-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

700 kuna !? Ne vjerujem ni ja, barem još 1000 kn.

 

Mislim, govorim da je bolest nastupila kao ozljeda na rdau - tijekom službe, odnosno da je posljedica obavljanja služebe. To če utvrditi MUP-ova zdravstvena komisija u Šarengradskoj. Oni će to tamo utvrditi, da li je to oboljelje nastalo tijekom obavljanja službe ili ne.

 

Inače mislim da se za prijevremenu invalidsku mirovinu mora imati najmanje 10 godina efektivnog radnog staža u MUP-u, kao OSO.

 

:-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je napisao:

Pol. službenik sam 10 godina, prije 2 godine imala sam psihozu, od tada sam na bolovanju. Dosad nisam bila na nikakvoj MUP-ovoj komisiji.

 

 

Malo mi je čudno ste tako dugo na bolovanju a niste bili na MUP-ovoj komisiji za radnu sposobnost ?

 

Kako to ?

 

Šta ti Mrljo kažeš ?

 

Je da je već trebala ići na MUP-ovu komisiji za radnu sposobnost ako je 2 god na bolovanju?

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Po Zakonu o policiji ima pravo 3 godine biti na bolovanju, a nakon toga umirovljenje. Pretpostavljam da je bolest u fazi liječenja i možda ima izgleda (Nespecificiranii neorganski psihotični poremećaji (F29))za potpuni oporavak pa je liječnik nije slao na komisiju MUP-a, međutim nije mi jasno kako liječničko povjerenstvo za produženje bolovanja odobrava tako dugo bolovanje. Tu postoji mogućnost čak i da liječnik opće prakse dobije opomenu od nadležnih organa HZZO-a, a 99 % liječnika nakon nekoliko mjeseci šalje policajce-pacijente na MUP-ovu komisiju na procjenu radne sposobnosti, pogotovo ako se radi o psihičkom oboljenju.

 

;-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam svima, posebno Mrlji.

Imam efektivno točno 10 godina radnog staža, a što se tiče komisije,nije bilo nikakvih problema. Bila sam 2 puta na invalidskoj komisiji,te je liječnica pri drugom pregledu zatražila da se pokrene MUP-ova komisija.Na bolovanju sam točno 2 godine i 4 mjeseca.Što se tiče dijagnoze, psihijatrica je rekla da je psihoza bila samo kratkotrajna i da će uskoro skinuti dijagnozu, jer nije bilo nikakvih recidiva, a uz to prekinuta mi je i terapija lijekovima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je napisao:

Bila sam 2 puta na invalidskoj komisiji, te je liječnica pri drugom pregledu zatražila da se pokrene MUP-ova komisija. Na bolovanju sam točno 2 godine i 4 mjeseca.

 

E to mi nije jasno kako je mogla ići na invlidsku komisiju, a ne proći najprije MUP-ovu komisiju !?

 

Meni su na produženju bolovanja na liječničkoj komisiji u ZGB-u rekli kako moram prvo proći MUP-ovu komisiju a onda tek dalje invalidska itd...!

 

Inače ja sam bivši pripadnik SJP-e za avrijeme rata, već više od 1 godine se lječim od chr. , F 43.1 i drugo. Inače još uvijek se vodim kao pripadnik MUP-a mada su mi oduzeli ovlaštenja i oružje, po onom čl. iz Zakona o policiji di imam pravo 3 god. zadržati prava do konačnog rješenja o mirovini.

 

Ali ovo mi nije jasno, pa kako je mogla ići ako je MUP-ova djelatnica, prvo na invalidsku a da nije prošla MUP-ovu komisiju ?!

 

:-?

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mrljavac je napisao:

Mogli su te poslati jer možda si napravio nekakvu čudnu povredu radne discipline pa su se htjeli uvjeriti dali si zdravstveno (psihički) sposoban da i dalje radiš ili je tvoj prijestup bio slučajnost.

 

Ne kužim što si ovime htio reći ? Nikakvu glupost nisam napravio, otišao sam na bolovanje prije više od godine dana i ovi su mi kako sam već gore napisao na povjerenstvu za produženje bolovanja rekli da prvo moram proći MUP-ovu komisu da bi išao dalje na invalidsku itd, ali bez te MUP-ove komisije ništa. Prvo to pa onda dalje. Eto tako su mi rekli tako je i bilo, nakon otprilike 8 mj., bolovanja otišao sam na MUP-ovu komisiju gdje su me proglasili nesposobnim i nakon toga par dana mi ovi moji iz PP oduzeli sve oružje i značku i službenu.

 

A ne kužim što si ovime htio reći i što je tu čudno ? I nikakve povrede nije bilo ! Klasično bolovanje, pa komisija.

Zato sam i pitao kako je ova kolegica koja je otvorila ovu raspravu mogla prvo ići na invalidsku komisiju i to 2 puta, bez da prvo prođe ovu MUP-ovu ?!

 

:-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija