Ništetnost ugovora o darivanju

[Neo67]

Molim Vas…

 

Otac je bio korisnik stana u društvenom vlasništvu sa stanarskim pravom.

Godine 1995. sačinio je kupoprodajni ugovor na svoje ime bez supotpisa majke, a obroke otplate ja sam otplaćivala od prve do posljednje rate, s tim da sam na uplatnicama navedena kao pratitelj.

Taj isti stan godine 2004. otac mi je darovao Ugovorom o darivanju, a po otplati stana ja sam se uknjižila kao vlasnik. Knjižni vlasnik sam već 13 godina. Dakle, otplatu stana vršila sam i 9 godina prije nego mi je stan darovan, tako i nadalje do cjelokupne isplate. Napominjem u trenutku darivanja otac je u gruntovnici bio knjižni vlasnik 1/1.

Ja sam u stanu sama od 1986. godine, za to imam dokaz potvrdom prebivališta.

Protiv mene je pokrenuta tužba u kojoj moj brat (njegovo odvjetničko društvo) navodi kako smo otac i ja prevarili majku. U tužbi se navodi kako je stan proizvod bračne stečevine te da je Ugovor o darivanju ništetan.

Dakle, sporno je to što na darovnici nema i majčinog potpisa.

S majkom i ocem sam uvijek bila u dobrim odnosima, nažalost sad su pokojni.

Bratu je poklonjen drugi stan, ali stoji na tomu da ga pripada i pola stana u  kojem sad živim s obitelji.

 

-          Nisam znala da se i majka treba potpisati na ugovoru o darivanju.

 

Pitanje:

-          mogu li se na sudu pozivati na Zakon o vlasništvu, odnosno na dosjelost?

-          mogu li se pozivati i na Zakon o kupoprodaji stanova sa stanarskim pravom, gdje se u članku 6 istog zakona navodi kako stan može kupiti i netko od članova domaćinstva uz dozvolu nosioca stanarskog prava?

U stanu neprekidno živim preko 40 godina.

[Ruby_Danderfluff]

Utvrđivanje prava vlasništva stečenog po zakonu je uvijek moguće, pa tako i bračne stečevine. Po mom mišljenju, Vi ste stan stekli pravnim poslom, darovanjem, i na temelju istoga ste se uknjižili. Postoje li svjedoci koji će potvrditi da je majka bila upoznata s tim darovanjem, da se istome nije nikad protivila? Za provedbu ugovora nije bilo potrebno da se majka potpiše na ugovor, jer ona nije bila knjižni vlasnik i to nije ni od kakvog značenja za postupak uknjižbe. Dokazuje li brat ičime da je majka na neki način bila prevarena?

Angažirajte odvjetnika, jer je Vaš brat odvjetnik i zbog toga se nećete moći braniti sami, ali po meni je ovo bezvezno postavljena tužba. Zašto Vi ne biste također podnijeli tužbu protiv brata za povrat dara u ostavinu (stana koji je darovan njemu) radi namirenja Vašeg nužnog dijela? Naime, sve i da je ova polovica stana bračna stečevina iza Vaše majke, Vaš bi brat nasljeđivao samo pola od te polovice, jer je Vas dvoje nasljednika iza roditelja, dakle, 1/4 stana.

[Neo67]

Prije 5 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Utvrđivanje prava vlasništva stečenog po zakonu je uvijek moguće, pa tako i bračne stečevine. Po mom mišljenju, Vi ste stan stekli pravnim poslom, darovanjem, i na temelju istoga ste se uknjižili. Postoje li svjedoci koji će potvrditi da je majka bila upoznata s tim darovanjem, da se istome nije nikad protivila? Za provedbu ugovora nije bilo potrebno da se majka potpiše na ugovor, jer ona nije bila knjižni vlasnik i to nije ni od kakvog značenja za postupak uknjižbe. Dokazuje li brat ičime da je majka na neki način bila prevarena?

Angažirajte odvjetnika, jer je Vaš brat odvjetnik i zbog toga se nećete moći braniti sami, ali po meni je ovo bezvezno postavljena tužba. Zašto Vi ne biste također podnijeli tužbu protiv brata za povrat dara u ostavinu (stana koji je darovan njemu) radi namirenja Vašeg nužnog dijela? Naime, sve i da je ova polovica stana bračna stečevina iza Vaše majke, Vaš bi brat nasljeđivao samo pola od te polovice, jer je Vas dvoje nasljednika iza roditelja, dakle, 1/4 stana.

Brat nema nikakvih dokaza da se majka bunila ili da je bila prevarena. 

Ovo za odvjetnika sam se krivo izrazila, nije brat odvjetnik vec ima odvjetnika koji je iznesao tu tuzbu. 

Stan koji je darovan njemu je bio stan od oceve tete, koji je brat otkupio, kao i ja ovaj.

[Matrix]

, Neo67 je napisao:

Dakle, sporno je to što na darovnici nema i majčinog potpisa.

Glede citiranog je od krucijalnog značaja dokazati majčinu prećutnu suglasnost. 

Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zauzetog u predmetu Rev 1277/09-2, od 13. IV. 2010.godine, ocijenjeno je da je drugi bračni drug pristao na raspolaganje ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je kao primatelj uzdržavanja sklopio jedan od bračnih drugova (čiji je predmet bila zajednička imovina bračnih drugova), kad je nazočio sklapanju ugovora i znao za njegovo postojanje.