Preinačenje rada za opće dobro u uvjetnu kaznu

[ivanbek]

Može li se nakon nepravomoćne presude tražiti dogovor s drž. odvj. da on podnese žalbu  u korist okrivljenika, a zauzvrat okrivljenik otkrije novog počinitelja kaznenog djela ili nešto slično? Žalba npr. na presudu kazne rada za opće dobro koja bi postala uvjetna.

1. Koliko je često da drugostupanjski sud preinači kaznu rada za opće dobro u uvjetnu kaznu (razlog: nedovoljno uzimanje u obzir olakotnih okolnosti npr.) te koji su sve razlozi za te slučajeve.

2. Koliko je često preinačenje ako okrivljenik između nepravomoćne i roka za žalbu postane od nezaposlene zaposlena osoba. Koliko dugo treba biti zaposlen i koje sve dokaze treba podnijeti (ugovor o radu dovoljan?).

3. Može li nova olakotna okolnost biti dobivanje posla u Irskoj koji je prije nego bi rad za opće dobro bio izvršen, a nije se znalo prije zadnjeg ročišta. Čime se sve može dokazati? 

[G-man]

prije 17 sati , ivanbek je napisao:

Može li se nakon nepravomoćne presude tražiti dogovor s drž. odvj. da on podnese žalbu  u korist okrivljenika, a zauzvrat okrivljenik otkrije novog počinitelja kaznenog djela ili nešto slično? Žalba npr. na presudu kazne rada za opće dobro koja bi postala uvjetna.

U teoriji se može, a u praksi zavisi od DO-a.

1. Gotovo nikad. Rad za opće dobro je benigniji (samim time i povoljniji) način izvršavanja kazne po osuđenika, ujedno i s kraćim trajanjem. Također, u praksi se zadnjih godina nekako formirao neslužben stav da gdje god je moguće ići s radom za opće dobro, ide se s njime, jer se time manje tereti rad suda (probacijski službenik se time bavi, sud se samo obavještava), a samog osuđenika se na neki način "prisiljava" da se i sam uključi u ostvarivanje ciljeva specijalne prevencije, dakle da sam radi na tome da postane boljom osobom.

Uvjetna osuda je "žuti karton", kojeg mnogi uopće ni ne doživljavaju, što često zna biti put u recidiv (ponovno činjenje kaznenih djela).

2. i 3. U uobičajenoj situaciji, zaposlenje ne bi imalo neki značajan učinak po sankciju budući je rad za opće dobro zamišljen na način da se maksimalno prilagođava osobi osuđenika, kako po njenim psiho-fizičkim sposobnostima (primjerice, neće se stariju osobu ili osobu ozbiljno narušena zdravstvenog stanja raspoređivati da rade neke teške fizičke poslove), tako i da ne ugrožava nečiji posao, egzistenciju ili nešto slično (pa se dogovara u vrijeme u koje osuđenik može izvršiti taj rad, a da ne ugrožava prethodno navedeno).

E sad, prilika za radom u drugoj državi bi mogla igrati određenu ulogu ukoliko se dokaže da osoba duže vrijeme nije mogla naći posao u RH, pa je zato posegnula za traženjem posla u inozemstvu i ukoliko je u pitanju egzistencija osuđenika ili osoba o kojima on mora voditi brigu. No, ukoliko je broj sati rada malen, možda se može dogovoriti opcija da se rad odradi za vrijeme GO-a osuđenika kada će se vratiti u RH.

U konačnici, vodite računa kako osuđenik na rad za opće dobro mora pristati i nitko ga na to ne može natjerati.

[ivanbek]

Je li za dokaz dugotrajne nezaposlenosti i novog posla u inozemstvu dovoljan izvod iz HZMO gdje se vidi nezaposlenost duža od godinu dana i ugovor o radu s tom inozemnom firmom koji počinje za 2 mjeseca? Dokazuje li to dovoljno da će kazna rada za opće dobro ugrožavati egzistenciju okrivljenika s obzirom da se radi o 540 radnih sati (3 i po mjeseca punog radnog vremena) kazne, pa je očito da se neće moći odraditi u 2 godine za vrijeme godišnjeg odmora?