Jump to content

Obiteljski z. vs. Zakon o nasljeđivanju


anonimno

Preporučene objave

Obiteljski zakon utvrđuje slijedeće:

 

Članak 248.

Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

 

Članak 249.

(1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

 

Zakon o nasljeđivanju utvrđuje:

 

Članak 9.

(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug.

 

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju na jednake dijelove.

 

Uzmimo slijedeću situaciju. Suprug i ja živimo u braku 30 god. (imamo troje djece) i sva imovina je bračna stečevina što znači da smo suvlasnici u jednakim djelovima. Zbog nebitnog razloga sva imovina je upisana na njegovo ime. Suprug umre bez opruke i zakonski nasljeđujemo ja i troje djece, dake svaki po 1/4 ukupne imovine pok. supruga. Ova odredba bi po meni bila OK da se radi o suprugovoj vlastitoj imovni, no ovdje je riječ o bračnoj stečevini, pa bi stoga ( neovisno o tome što su nekretnine upisane na njegovo ime) ja trebala odmah postati vlasnicom pola dijela ( dio kojeg stvarno i jesam vl.) dok bi isključivo njegova polovina bračne stečevine bila predmet ostavinske rasprave. Zbog čega to nije tako odnosno zbog čega su predmet ostavinske rasprave sve nekretnine koje se vode na ime pok. neovisno o tome da li se radi o suvlasničkim nekretninama ili ne???

 

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

imate pravo traziti da se u ostavinskom postupku utvrdi postojanje vase bracne stecevine

 

u postupku ce se dakle utvrditi da je 1/2 sve imovime vasa bracna stecevina, a da je predmet ostavinske raprave iza pokojnika druga polovica

 

konkretno, u vasem slucaju ce dakle situacija na kraju biti sljedeca:

 

vi - 1/2 sve imovine je vasa bracna stecevina + 1/8 (1/2 * 1/4 = 1/8), dakle vas udio je ukupno 5/8 sve imovine koja sada glasi na vaseg supruga

 

svako dijete ima udio od 1/8 (1/2 * 1/4 = 1/8) sve imovine koja sada glasi na vaseg supruga

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

procitajte si clanak jadranka crnica o tome. nedavno je izasao u novom informatoru.

 

naime, da bi se pojedini clanak mogao primjenjivati retroaktivno Hrvatski sabor mora o tome donijeti zaključak o retroaktivnoj primjeni. kako je isto izostalo to bi retroaktivna primjena bila protuustavna.

Taj stav je zauzeo takodje nedavno i Vrhovni sud R.H.

dakle, primjenjuje se ZBPO do 1998. a od tada OBZ

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

gala proctaj i clanak Jadranka Crnica te odluke VSRH.

Retroaktivnost je u konkretnom slučaju protuustavna.

Naime, ako sam ja po ZBPO stekao u zajedničko vlasništvo neku nekretninu kao bračnu stečevinu te ako je moj udio viši ili niži od 50% onda meni ili bračnom drugu država ne može odrediti neki drugi omjer bez da je donesen zaključak o retroaktivnoti članka iz OBZ-a 1998. koji bi utjecao na moja stečena prava.

Malo si progruntaj i pročitaj sve stavove pa onda tako olako daj pravno mišljenje koje nije ustavno

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

i ja sam istog mišljenja, međutim, ne uspijevam pronaći sudske odluke koje bi bile donesene na taj način. molim ako znate da napišete brojeve odluka koje su adekvatne ovom tumačenju. koliko vidim, općinski sudovi pažnju polažu samo tome kada je ostavitelj umro i jednostavno odrede da drugi bračni drug ima bračnu stečevinu u 1/2 polovini.

 

upravo pokušavam razriješiti slučaj kada se traži utvrđivanje bračne stečevine, iako su za vrijeme braka postojali dogovori, odvojene blagajne i slično, a radi se o nekretnini kupljenoj prije zakona kojim bračnom drugu pripada suvlasništvo u 1/2. obzirom da nema bračnog ugovora kakvog zahtijeva obiteljski zakon, zanima me kako će se to riješiti i ima li šanse da sud odredi drugačije?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

bravo kolegice.

eto gala malo sadržaja te odluke:

 

" Pogrešno je, međutim, pravno shvaćanje, da zato što se suvlasnički omjeri utvrđuju tek u ovoj parnici, koja je pokrenuta nakon stupanja na snagu Obiteljskog zakona, dolazi do primjene članka 253. st. 1. istog Zakona, koji propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. Za takvo stajalište nižestupanjski sudovi nalaze uporište u odredbi članka 363. st. 1. navedenog Zakona, kojim je propisano da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, jer je već odredbom slijedećeg stavka (st. 2. članka 363. Obiteljskog zakona iz 1998, koji se primjenjuje u ovoj pravnoj stvari), drukčije određeno.

 

Naime, odredbom članka 363. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se danom primjene ovog Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima. Stoga se ta odredba odnosi i na imovinu stečenu do dana primjene Obiteljskog zakona (01. srpanj 1999.), što je u skladu s jednim od temeljnih načela pravnog poretka o zaštiti stečenih prava, a u slučaju da novi zakon ta prava različito propisuje, po novom se zakonu stjecanje prosuđuje tek od stupanja na snagu tog zakona.

 

Stoga se i u konkretnom slučaju na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 01. srpnja 1999., kao dana početka primjene Obiteljskog zakona, primjenjuju odredbe ranijeg Zakona o braku i porodičnim odnosima, kojim se u čl. 277. određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima).

 

Zbog pogrešnog pravnog pristupa da se odredba čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona primjenjuje u svim sporovima pokrenutim nakon stupanja na snagu tog Zakona, bez obzira da li je imovina u braku stečena po ranijim propisima ili tek nakon primjene tog Zakona, sudovi su propustili utvrditi kada je sporna imovina stečena, da li je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili predstavlja posebnu imovinu jednog bračnog druga, koliki je bio udio svakog bračnog druga u stjecanju te imovine, te s time u svezi koliki su njihovi suvlasnički omjeri u tako stečenoj imovini. "

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moram se malo braniti:

naš županijski sud uredno je tražio da mi postupamo tako kako sam ranije napisla. napisla sam dosta presuda oko diobe bračne stečevine tako da sam u to, na našem sudu, sigurna. sad sam u drugim vodama, i ovo mišljenje i presuda koju ste objavili pomaže mi i više no što mislite. imamo u uredu baš jedan primjer sličan.

 

nije mi bila namjera nikoga zbuniti ili davati dezinformacije! :oops:

 

znam da nije logično, ali točno smo sve postupke pokrenute nakon stupanja na snagu ObZ-a radili po tome.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

da li umjesto jednog supružnika koji za života nije tražio bračnu stečevinu istu može na ostavinskoj raspravi zatražiti zakonski nasljednik(kćer)tih supružnika???

 

radi se o slučaju u kojem je jedan supružnik podijelio oporukom čitavu bračnu stečevinu,koja je u cijelosti glasila na njegovo ime a stečena je još 70-tih godina a prije ostavinske rasprave umro je i drugi supružnik,tako da sad kćer traži bračnu stečevinu majke koju ona po ZBPO nema!

Pomagajte

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Veteranu nije tako. Nema retroaktivne primjene zakona. Prijelazne i završne odredbe OBZ-a odnose se na postupovne odredbe, a ne materijalnopravne. O tome govori i Jadranko Crnić u spomenutom članku. Prema tome, ukoliko je imovina stečena za vrijeme važenja starog zakona odnosno ZBPO-a, dijelit će se imovina sukladno doprinosima stjecanju te imovine, bez obzira na to kada je postupak za utvrđivanje takve imovine pokrenut. Naravno, ukoliko je imovina u braku stečena za vrijeme važenja zakona koji određuje udjele supružnika u 1/2 svakog, tada na taj način treba istu i dijeliti. Bok!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ja se također slažem da se polazi od toga kad je imovina stečena odnosno za vrijeme važenja kojeg zakona, jer je retroaktivno primjenjivanje zakona nepojmljivo,to bi značilo apsolutni kaos i mogućnost pobijanja svih odluka koje su donesene do 99god.po starim odredbama o bračnoj stečevini.

Da je to moguće tada bi jedan bračni drug mogao po zakonu pobiti svaku odluku koju je glede cijelokupne bračne imovine donio bračni drug koji je po onom zakonu( s obzirom na doprinos u stjecanju)raspolagao tom imovinom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ovo je vrlo interesantno,jer evo piše kolega da su na sudu rješavali sve slučajeve po principu ako je bračna zajednica prestala(smrću ili razvodom) u vrijeme primjene OZ,oni su postupali po novom zakonu znači pola- pola iako je u nekim slučajevima imovina mogla biti stečena i pred 50god.šta je nedopustivo i potpuno kriva primjena zakona.

 

znači ovako:kupila sam kuću svojim novcima 84g. jedina sam privređivala u to vrijeme i 97god sam ju prodala,naravno ja pod svojim imenom sam prodavatelj jer sam uvijek ja bila i vlasnik , ali sada evo naših vrlih pravnika i situacija se odvija ovako,

2001 razvedem se ili nastupi smrt(znači prestaje brak)i moj suprug koji nikad nije radio traži polovicu novca od prodaje kuće jer je sad na snazi zakon koji mu daje to pravo, a nađe se vidim i netko tko presudi u njegovu korist- drage kolege KATASTROFA!

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

paty pa rekli smo vam odgovore vec naprijed.

dakle, nije ovo tocno sto govorite vec se gleda u kojem trenutku je stecena imovina a ne smrt ili prestanak zajednice.

 

ako ste se upisali pola pola onda ste sami izrazili vase suvlasnicke omjere i podjelili se.

ako pise na jednom od bracnih drugova onda ovaj drugi moze traziti ako je po zbpo-u onoliko koliko je doprinio.

to se rijesi tuzbom za utvrdjenje koliki je suvlasnicki dio kojeg bracnog druga te upisom u zk.

cak i da jedan bracni drug umre moguce je odrediti suvlasnicki dio.

nista nije nemoguce samo je komplicirano

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

molim pomoć. Otac je umro 1980.. Stan je glasio na oca.kupljen je 1969. a majka i otac su u braku od 1966.

ostavinom je stan podjeljen na mamu, mene i polusestru koja mi je po ocu.ostavinom nikad nije unešena majčina polovica stana. Sada kad je majka umrla moguli ja tražiti da se njena polovica unese u ostavinu.tj. da mama ima pravo 1/2 stana i 1/3 tatinog dijela

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija