Jump to content

uprobana dozvola - upis vlasništva - stečaj - hž


MASTER

Preporučene objave

tvrtka A kupila od tvrtke B u stečaju na dražbi nekretninu

Zgrada je sagrađena na dvije čestice. – temeljem građevinske dozvole iz 1969, a 1970 g izdana je uporabna dozvola za zgradu - u postupku izdavanja građevinske dozvole tadašnji (JŽ-ŽTP Zagreb) dao je suglasnost da investior B u stečaju sagradi poslovnu zgradu ne zemljištu koje on koristi . u ono vrijeme nisu postojale zemljišne knjige za tu katastarsku općinu (izgorjele u II sv ratu) te su iste osnivane početkom 80. tek 1996 godine izvršena je promjena kulture čestice i zgrada je upisana u katastar, a B u stečaju kao posjednik.

za dio koji je sagrađen na čestici stečajnog dužnika B u stečaju izvršen je prijenos vlasništva u zemljišnim knjigama na kupca (firma a). u katastru također.

za dio koji je sagrađen na dijelu čestice za koji se kao vlasnik vodi HŽ u katastru je izvršena promjena i sada je kao posjednik upisana firma A – kupac - temeljem rješenja o dosudi

 

što napraviti s zemljišnim knjigama?

postoji li kakav drugi način osim tužbom protiv hž?

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u elboratu je navedena vrijednost i površina koja odgovaraju cijeloj zgradi, ali su navedene čestice koje su nesporno u vlasništvu firme B

 

međutim kad se vidi površina i sve što je činilo temeljni kapital tada se vidi da je to cijela zgrada sagrađena na dvije čestice koja je ušla u temeljni kapital prilikom pretvorbe - točno su popisane površine, prostorije, opis itd

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

mislim da tvrtka koja je unijela u temeljni kapital tu zgradu postaje po sili zakona i vlasnik zemljista ispod nje te zemljista nuznog za upotrebu te gradjevine.

mislim da cete tuzbom morati rijesiti taj problem ako se oni protive upisu u zemljisne knjige iako bi zemljisnoknjizni sud trebao dopustiti upis na temelju potvrdjenog elaborata jer je isti samo deklaratoran, vlasnistvo su stekli pretvorbom poduzeca a ne upisom u zk.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

A što ako poduzeće nije unijelo nekretninu u temeljni kapital?

Naime,radi se o slijedećem.Poduzeće koje je u međuvremenu otišlo u stečaj tuži grad da mu izda tabularnu ispravu za nekretninu na kojoj je bivša općina nositelj prava korištenja,a nekretnina je ujedno i predmet zakona o povratu.

Pošto sam direktno zainteresiran može li mi ko dati kakvu argumentiranu procjenu o ishodu parnice ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

MASTER javi sto se dogadja u tom predmetu jer je interesantno.

 

gospodinu koji tuzi grad isticem da nema sanse ako tvrtka nije unijelaa u temeljni kapital prilikom pretvorbe.

to moze biti ili vlasnistvo hfp ili RH a ako je podnesen zahtjev za povrat moze biti i vraceno njima.

cak moze biti ako je npr zgrada otkupljeno od bivsih stanara.

ima hrpa slucajeva ali vas je jasan.-... poduzece nema nikakva prava

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da još malo pojasnim.

 

Poduzeće tuži Grad da mu izda tabularnu ispravu,budući da je trenutačno stanje u zemljišnim knjigama za tu nekretninu da je to društveno vlasništvo,a nositelj prava je bila bivša općina,odnosno danas grad kao njezin pravni sljednik.

Za tu istu nekretninu se HFP očitovao pismeno da nema dokaza da je unijeta u temeljni kapital poduzeća.

Isto tako moja je obitelj,kao nasljednici bivšeg vlasnika podnijela uredan zahtjev za naknadu-povrat.

U toj parnici mi smo mješači na strani Grada jer nam je u interesu da poduzeće ne uspije u tužbi.

 

Eto ako sam malo pojasnio,možda je sada lakše dati nekakvu procjenu ishoda sudskog spora.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Malo bi ovo osvježio,uskoro bi mi trebalo biti ročište pa ako ima neko ko može procijeniti bio bi zahvalan

 

je napisao:

Da još malo pojasnim.

 

Poduzeće tuži Grad da mu izda tabularnu ispravu,budući da je trenutačno stanje u zemljišnim knjigama za tu nekretninu da je to društveno vlasništvo,a nositelj prava je bila bivša općina,odnosno danas grad kao njezin pravni sljednik.

Za tu istu nekretninu se HFP očitovao pismeno da nema dokaza da je unijeta u temeljni kapital poduzeća.

Isto tako moja je obitelj,kao nasljednici bivšeg vlasnika podnijela uredan zahtjev za naknadu-povrat.

U toj parnici mi smo mješači na strani Grada jer nam je u interesu da poduzeće ne uspije u tužbi.

 

Eto ako sam malo pojasnio,možda je sada lakše dati nekakvu procjenu ishoda sudskog spora.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

općina nije aktivno legitimirana da daje tabularne isprave jer ako je podnesen povrat vratiti ce u naturi ili dati neke obveznice (ured drzavne uprave donoi rjesenje).

poduzece nema pravo ako nije unijelo u temeljni kapital tu imovinu prlikom prevorbe i ako ima potvrdu fonda plus ako nije uredbom ili tadasnjim zakonom bila odredjena zabrana otudjenja za tu nekretninu.

mislim da poduzece nema nikakvih sansi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na informaciji

 

je napisao:

općina nije aktivno legitimirana da daje tabularne isprave-NIJE AKO JE NA TO SUD NE PRISILI,ZATO I TUŽE GRAD ILI AKO NAPRAVI UGOVOR O DAROVANJU-ŠTO JE PRAKTIČKI ISTO

 

jer ako je podnesen povrat vratiti ce u naturi ili dati neke obveznice (ured drzavne uprave donoi rjesenje).-OVO JE ISTINA,ALI AKO SE DOBIJU OBVEZNICE TO JE KATASTROFA.

 

poduzece nema pravo ako nije unijelo u temeljni kapital tu imovinu prlikom prevorbe-OVO SE SLAŽEM I TO NEKAKO DRŽIM KAO KLJUČNI DOKAZ DA SUD NE MOŽE PRIHVATITI TUŽBENI ZAHTJEV

 

i ako ima potvrdu fonda plus-JA SAM NABAVIO PISMENO OČITOVANJE FONDA,POŠTO GRAD UOPĆE NIJE ZAINTERESIRAN ZA ISHOD SPORA

 

ako nije uredbom ili tadasnjim zakonom bila odredjena zabrana otudjenja za tu nekretninu.

mislim da poduzece nema nikakvih sansi

JA SE ISTO NADAM

.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

MASTER javi sto se dogadja u tom predmetu jer je interesantno.

 

podnesak otišao na hfp, a nadležnog ureda državne uprave zatražili smo potvrdu da uporobna i građevinska dozvola koja su izdane stečajnom dužniku se odnose na današnje čestice i građevinu sagrađenu na toj čestici- obzirom je to izostalo i u obrazloženju građevinske i uporabne dozvole

 

u međuvremenu saznali smo da hž (po našem mišljenju potpuno neosnovano) sprema tužbu radi smetanja posjeda- mi smo posjed preuzeli do stečajnog dužnika

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Izvinjavam se što sam malo dosadan i što upadam u tuđi topic,ali kažem imam skoro ročište pa ako mi još ko može dati nekavu procjenu sudskog spora.

 

Radi se o slijedećem:

 

je napisao:

Da još malo pojasnim.

 

Poduzeće tuži Grad da mu izda tabularnu ispravu,budući da je trenutačno stanje u zemljišnim knjigama za tu nekretninu da je to društveno vlasništvo,a nositelj prava je bila bivša općina,odnosno danas grad kao njezin pravni sljednik.

Za tu istu nekretninu se HFP očitovao pismeno da nema dokaza da je unijeta u temeljni kapital poduzeća.

Isto tako moja je obitelj,kao nasljednici bivšeg vlasnika podnijela uredan zahtjev za naknadu-povrat.

U toj parnici mi smo mješači na strani Grada jer nam je u interesu da poduzeće ne uspije u tužbi.

 

Eto ako sam malo pojasnio,možda je sada lakše dati nekakvu procjenu ishoda sudskog spora.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pitanje je samo da li postoji kakav drugi pravni osnov za stjecanje vlasništva osim pretvorbe poduzeća - npr da nije općina bila dala nekome nešto na "korištenje" itd- sigurno postoji neki pravni osnov temeljem čega je ta firma (izgleda) u posjedu nekretnine?

 

konačno to što nešto nije ušlo u temeljni kapital prilikom pretvorbe ne znači da i nije trebalo ući - o tome nije odlučivano

 

inače ja da sam sudac vama bi osporio pravo na mješanje na strani grada jer nemate pravnog interesa

 

za vas čak da se i utvrdi da imate pravo na povrat vlasništva - država vam može dati namirenje u drugoj imovini pa čak po mojem mišljenju ne biste imali pravnog osnova niti tražiti izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Najprije hvala vam na vašem mišljenju iako po mene to nije povoljno.

Međutim da vam kažem još i ovo.Mi smo bili umješači na strani grada temeljem odluke općinskog suda,jer je naš pravni interes dokumentiran zahtjevom za povrat.Naime,prema zakonu o naknadi-povratu,imovina koja nije unijeta u temeljni kapital poduzećea te nije privredena svrsi vraća se na zahtjev prijašnjeg vlasnika.A oba ova razloga udovoljavaju,prema tome to je moj pravni interes.

U pravu ste međutim da oni imaju neki dokument temeljem čega to traže.To je dokument o nekakvoj zamjeni čestica iz 1970 i neke,međutim u tom ugovoru nema broja te zamjenske čestice koju su oni trebali dobiti,te je ona mogla biti bilo gdje,a ne baš na nekadašnjoj mojoj čestici.Oni nikada nisu bili nositelji prava korištenja niti su tu boravaili,a mene obveznice ne zanimaju,jer je to pljačka (isplaćaju 20 kuna po m2 i to u obveznicama).Znači oni nemaju nikakav pravni dokument,već samo i isključivo izjave svjedoka.

Stoga ja ću nastaviti svoju borbu,doduše znatno oprezniji,da ne kažem pokolebaniji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svatko ko je direktno zainteresiran za neki problem, kao što sam npr. ja za ovaj oko stjecanja prava vlasništva za nekretninu koja je u postupku povrata "dobro prouči materiju".

Između ostaloga znam da su poduzeća unosila pri pretvorbi razne nekretnine bez ikakvog dokumenta,a i bez ikakvog osnova u svoj temeljni kapital,a sve uz blagoslov HFP i Ureda za reviziju.

 

Stoga mi nije jasno koji su drugi načini stjecanja vlasništva nad nekretninom osim pretvorbe,a pogotovo ako nisu bili u posjedu toga zemljišta i nemaju nikakve dokumentacije o tom zemljištu,koji to drugi osnov može biti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nemojte zanemariti sudsku nesposobnost i neshvaćanje.

 

i dobili danas poziv od žDORH radi uzurpacije državnog zemljišta

 

čovjek nam lijepo objasnio kako je HŽ podnio prijavu protiv nas a sve temeljem mišljenja DORH, kojim svi slučajevi zaposjedanja zemljišta koja predstavlja željzničku infrasturkturu oni po službenoj dužnosti moraju rješavati

 

nakon toga je predočeno rješenje o dosudi, zaključak o dosudi gdje su popisane sve čestice u (izvanknjižnom) vlasništvu koje smo kupili, kao i posjedovni list od katastra gdje smo upisani kao posjednici

 

nakog toga predstavnik ŽDORHa se ispričao da sve to skupa nije znao, da mu je HŽ dostavio stare dokumente, otišli smo do gruntovnice i načelno dogovorili da se dio čestice izdvoji na novu k.č a onda ćemo vidjeti da li postoji uredna dokumentacija da se izvrši prijenos vlasništva u našu korist

 

vrlo razumno!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (NN 129/00)

 

Članak 71.

 

(1) Ako glede određene nekretnine u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nije uspostavljena pravna jedinstvenost nekretnine, odredbe o pravnim posljedicama povrede načela prav­ne jedinstvenosti nekretnine (članak 366. do 373. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 137/99., 22/00. i 73/00.) ne primjenjuju se na:

 

1) unovčenje nekretnina stečajnoga dužnika u stečajnom postupku te u ovršnom postupku koji pokrene razlučni vjerovnik stečajnoga dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka (članak 164.),

 

2) ostvarenje založnih prava i prava na namirenje stečajnoga dužnika na nekretninama drugih osoba,

 

3) ostvarenje prava koja su treći stekli na nekretninama stečajnoga dužnika sudskim i javnobilježničkim osiguranjem traž­bine prijenosom vlasništva na nekretnini (članak 81.a),

 

4) ostvarenje prava koja je stečajni dužnik stekao na nekretninama trećih sudskim i javnobilježničkim osiguranjem tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini.

 

(2) Unovčenje nekretnina stečajnoga dužnika glede kojih nije uspostavljeno načelo pravne jedinstvenosti nekretnine te ostvarenje založnih i drugih prava iz stavka 1. ovoga članka stečajnoga dužnika na nekretninama drugih osoba mogu se provesti i po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

(3) Kupac odnosno stjecatelj nekretnine iz stavka 2. ovoga članka stječe u odnosu na tu nekretninu prava i obveze stečajnoga dužnika, odnosno osobe na čijoj je nekretnini stečajni dužnik imao založno ili koje drugo pravo iz stavka 1. ovoga članka.

 

(4) Na nekretninama stečajnoga dužnika i trećih osoba iz stav­ka 1. ovoga članka može se prije njihova unovčenja, odnosno ostvarenja na njima stečenih prava iz stavka 1. ovoga članka pokušati uspostaviti načelo pravne jedinstvenosti nekretnine i njihovo unovčenje odnosno ostvarenje na njima stečenih prava iz stavka 1. ovoga članka provesti u skladu s tim načelom.

 

 

može li netko povezati ovaj članak Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sa mojim slučajem

 

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nakon stupanja na snagu ZV postoji pravno jedinstvo nekretnine jer je ono uspostavljeno upravo stupanjem na snagu tog zakona.

dakle to bi bilo za sve postupke pokrenute prije tog zakona jer je to jedino logično.

međutim, s našim zakonodavcima to nikada nije tako jer zašto bi nešto moralo biti logično kada logika ne puni đepove.

 

malo objasnite kako je stečajni dužnik stekao tu nekretninu koja je kupljena

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

negdje 1968 g zakjučen je ugovor sa tadašnjim ŽTPom kojim se ustupa zemljište na korištenje na rok od 30 godina a nakon toga će se zemljište ustupiti nazad ŽTPu ako se strane drugačije ne sporazume, a u roku od godine dana (dakle do kraja 1969) dužan je bio stečajni dužnik sagraditi skladišni prostor dijelom na vlasitoj djelom na parceli od ŽTPa. građevinska i uporabna uredna i pravomoćna od lipnja 1970

 

ugovor nema niti jedne spomenute čestice, jer tada praktički je postojao samo katastar a gruntovnica je bila izgorjela

 

tijekom 2003 - 2006 stečajni dužnik je pokušao riješiti pitanje vlasništva nad zemljištem koje u gruntovnici glasi na HŽ (a u katastru na stečajnog dužnika) međutim isti nisu htjeli prodati zemljište a niti otkupiti dio skladišta nazad - premda je funkcionalno nemoguće podijelit skladište obzirom na smještaj na parcelama

 

mi smo pokrenuli zk ispravni postupak, jer u trenutku formiranja zemljišnih knjiga negdje 80 godina, je stanje pogrešno uneseno u gruntovnicu

 

čekamo rješenje

 

jesmo kaj krivo napravili? :-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija