Ne bis in idem - kako spojiti dva prekršajna postupka?

[Totalna Parezija]

Prijateljicu je zaustavila prometna policija - izdali su joj prekršajni nalog zbog prebrze vožnje i vožnje pod utjecajem alkohola.

Naknadno je poštom dobila još jedan prekršajni nalog, zbog prebrze vožnje, za prekršaj koji je utvrđen radarom, a počinjen je svega nekoliko desetaka sekundi (maksimalno nekoliko minuta) prije nego što je zaustavljena, odnosno nekoliko stotina metara (maksimalno kilometar-dva) prije mjesta na kojem je zaustavljena.

Radi se o dva odvojena predmeta - svaki se vodi pod posebnim poslovnim brojem.

Mislim da bi se provođenjem odvojenih prekršajnih postupaka, odnosno izricanjem dvije zasebne kazne, povrijedilo načelo ne bis in idem - ovdje se radi o jednom prekršajnom djelu, eventualno se radi o jednom produljenom djelu. Činjenica da je brza vožnja trajala neko vrijeme možda se može, u najgorem slučaju po vozačicu, uzeti u obzir kao otežavajuća okolnost, ali nikako se ne može raditi o dva zasebna prekršaja.

E, sad - kako sudu ukazati na neprihvatljivost provođenja oba postupka, i to ne samo iz gore spomenutog razloga, već i zbog razloga ekonomičnosti postupka?

Kome napisati prijedlog za spajanje postupaka?

Ako se napišu dva prijedloga, odnosno dva odvojena podneska na dva poslovna broja - hoće li raspravni suci međusobno komunicirati i dogovoriti se tko će preuzeti postupak? To mi se ne čini izgledno. Pada mi na pamet da bi najbolje bilo uputiti podnesak predsjedniku suda, koji bi u ovakvoj situaciji mogao donijeti rješenje o spajanju postupaka?

Mislim da je nužno već sada inzistirati na spajanju postupaka, jer ovdje se radi o jednostupanjskom postupku pa kasnije neće biti prilike žaliti se Visokom prekršajnom sudu. Eventualno bi uslijedila ustavna tužba.

(Mislio sam da bi bilo zgodno da se provede samo postupak u predmetu u kojem je zaustavljena, jer tamo imamo i brzinu i alkohol, ali problem stvara činjenica što je brzina utvrđena od strane prometne policije manja od brzine utvrđene radarom, tako da se ne može provesti samo jedan od ta dva postupka jer se ne poklapaju u potpunosti - jedan ne konzumira drugi)

[sivko]

Znači išlo bi ovako nekako.?

Prvo je "naletila" na kameru a nakon ( xx metara i xx minuta ) su joj ručnim radarom izmjerili brzinu,zaustavili i utvrdili i da je pod utjecajem alkohola?Na licu mjesta su joj izdali PN za brzinu i alkoholom a kasnije je došao i PN za kameru?

[Totalna Parezija]

prije 12 sati , sivko je napisao:

Znači išlo bi ovako nekako.?

Prvo je "naletila" na kameru a nakon ( xx metara i xx minuta ) su joj ručnim radarom izmjerili brzinu,zaustavili i utvrdili i da je pod utjecajem alkohola?Na licu mjesta su joj izdali PN za brzinu i alkoholom a kasnije je došao i PN za kameru?

Da, upravo tako.

(između kamere i policijske ophodnje razmak je bio oko 1 km - pred nadvožnjakom je bila kamera, a na spuštanju s njega policija.

uređeno: 8. siječanj 2022. od Totalna Parezija

[Iustitia_ZD]

naši sudovi u prekršajnim stvarima nemaju praksu (iako je to nelogično i neživotno) spajati postupke.

osobno znam za 2 prekršajna postupka jednog okrivljenika kojega je ista kamera u roku od 3 minute 'ulovila' dva puta u prekoračenju brzine (prekoračio je brzinu, zatim se na semaforu polukružno okrenuo i ponovo vozio brzo).

u tom slučaju je policija izdala 2 prekršajna naloga. s obzirom da kod policije ne možeš tražiti spajanje postupka, na oba naloga je napisan prigovor u kojemu je zatraženo spajanje postupaka i da se gore naznačeni prekršaj tretira kao produljeni prekršaj (što je sve itekako imalo smisla i zbog ekonomičnosti postupka i sl., ali i zbog toga jer u dva odvojena postupka bi okrivljenik dobio dva puta isti broj prekršajnih bodova, a u spojenom postupku ako bi se prihvatio tzv. spojeni prekršaj čovjek bi dobio dvostruko manje negativnih bodova).

nakon formiranja predmeta na sudu oni su dobili svoje poslovne brojeve  (što se kontroliralo telefonski s pisarnicom), i čovjek je tada predsjedniku suda uz dopis poslao i prijedlog da se ovi postupci spoje.

naravno, nitko nikada nije odgovorio na ovo, a najvjerojatnije su službenici pisarnice prijedlog stavili u spise bez da je to dostavljeno predsjedniku suda na kojega je i bilo naslovljeno.

ročišta su sazvana i na prvom ročištu za prvi predmet pita okrivljenik sutkinju za spajanje postupaka i produljeni prekršaj, na što ista odgovara da on to nije tražio, dakle sutkinja to nije vidjela i nije se pažljivo upoznala s predmetom. kada je sutkinji skrenuta pažnja na to da je sve pismeno zatraženo nekoliko mjeseci ranije, ista prekida raspravu i telefonom zove drugu sutkinju kod koje se nalazi drugi predmet i s njom razglaba o ovoj temi. na kraju svega toga je zaključeno da je spajanje predmeta "previše komplicirano" da oni to "nikad nisu radili" i da "ne znaju provesti spajanje kroz informatički program".

priča je završila tako što je sutkinja u tom prvom predmetu maksimalno umanjila kaznu, drugi postupak je prošao isto uz umanjenje kazne, ali okrivljenik je dolazio 2 puta na sud, dobio je dvostruki broj prekršajnih bodova i platio je dvostruko troškove postupka.

u jednom drugom slučaju (prekršaj nedavanja podataka o vozaču - radilo se o 2 prekršaja u istom danu), isto je sudu predloženo da spoji postupak, pa kao i u ovom prvom slučaju nitko se na taj posebni podnesak nije obazirao, a u najmanju ruku bi bilo normalno i očekivano da se sud na takav prijedlog očituje na način da će ga ili prihvatiti ili odbiti.

naknadno sam od jednog drugog izvora s drugog suda saznao da je točno to da se nikome od njih ne da "bakćati" oko tog spajanja predmeta i da je sucima puno draže rješavati predmeta zbog ispunjenja normi i slično.

zaključak svega je da se nemaš kome žaliti, 90% prekršajnih predmeta su predmeti povodom obaveznih prekršajnih naloga. kad oni završe na sudu, nakon presude nema žalbe nego istu možeš srušiti jedino na ustavnom sudu.

u stvarnosti bi spajanje predmeta bila praktična stvar, iz mnoštva razloga, a pogotovo zbog efikasnosti i ekonomičnosti.

[Totalna Parezija]

Iustitia_ZD, puno hvala na ovako kvalitetnom odgovoru!