PRESUMPCIJA RADA NA NEODREĐENO VRIJEME

[keds]

Ugovorom o radu na određeno vrijeme (3 mj), sa danom 16.09.2000. godine, iz razloga povećanja obima poslova, zasnovn je radni odnos, radi obavljanja svih poslova u kiosku «N». Navedeni radni odnos je u više navrata produživan, zaključno do 10.08.2002. godine, a kada je istekao zadnje produženi ugovor.

Potom me ponovno dana 18.09.2002. godine poslodavac vraća na staro radno mjesto, ugovaranjem novog rada na određeno vrijeme, a koji je u više navrata produživan (uglavnom po tri mjeseca), zaključno do 31.03.2005. godine, a kada je isti prestao važiti tj. istekao je.

Kako nastavljam sa radom na istim poslovima nakon isteka zadnjeg ugovora, sve do dana 08.04.2005. godine, nudi mi se da sklopim novi ugovor o radu na određeno vrijeme, na istim poslovima, retroaktivno od 01.04.2005. do 30.06.2005. godine, a koji odbijam potpisati te tražim da mi se prizna pravo na presumpciju zasnivanja rada na neodređeno vrijeme sukladno čl. 15. stavak 1., 2., 3. i 5. Zakona o radu (rada na istim poslovima preko tri godine, te nastavka rada nakon isteka vremena na koji je sklopljen prethodni ugovor o radu na određeno vrijeme).

I poslodavac veli, fala moreš doma. Provjerom u Zavodu vidim da sam odjavljen s 31.03. ove godine.

Što i kako dalje????

 

[anonimno]

Vrlo je bitno paziti na rok od 15 dana u kojem radnik može izjaviti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa. Taj rok teče od dana dostave odluke kojom je pravo povrijeđeno ili od dana saznanja za povredu. Ako zahtjev ne podnesete u roku sud vam ne može pružiti pravnu zaštitu jer nastupa perkluzija.

[keds]

Ok. zahtjev poslodavcu za poništenje njegove odluke proljeđen je i primljen 13. ovog mjeseca, dakle nakon isteka 28.4. mogu eventalno pokrenuti radni spor pred sudom zbog nezakontog otkaza, n o zanima me da li ima poznate sudske prakse o ovakvim ili sličnim slučajevima nakon promjene zakona o radu iz 2003. godine. Također sam obavijestio inspekciju rada, i sam nadzor je u tijeku.

[anonimno]

Od inspekcije nemate nikakve direktne koristi. To što će eventualno poslodavac biti prekršajno kažnjen nemate koristi osim zadovoljstva šta se malo napakostili.

Sudska praksa mi nije dostupna.

Nemam pravnog iskustva, ali mi se čini, prema onome što ste naveli, da imate izglede dobiti spor.

Sretno.

[keds]

Hvala na zaželjenoj sreći, uskoro krećem u "pravni boj", pa kad sve bude gotovo (za sve one koji imaju slične probleme i koji će ih imati) javiti ću kak je završilo, nek se i glas malog radnika čuje.

DRŽTE MI FIGE!!!!

[keds]

Ovih dana dobio sam poziv odvjetnika tužene strane da u pokrenutom radnom sporu sklopimo izvansudku nagodbu. Nisu mi još poznati detalji koje predlaže druga strana, no kako mi isto ne odgovara, pitao bi da li u istome ima kakvih zamki, odnosino da li mogu što izgubiti?? ako istu ne prihvatim.

Hvala!

[anonimno]

Evo skoro i da zaboravim,

 

Nakon nagodbe pri općinskom sudu, poslodavac mi je isplatio na ime štete 30.000,00 kuna. Ovo samo za ohrabrenje onima koji se još boje.

KEDS

[anonimno]

Molim hitan odgovor.

Koja je razlika između sudske nagodbe i izvansudske nagodbe.(zanima me u proceduri i koja je jeftinija, a koja povoljnija za tužitelja s pravne strane gledano....

 

[anonimno]

Nagodba je nagodba, kako se dogovorite, tako ce vam biti, nema tu povoljnije - nepovoljnije.

Sudska je ona koju ste postigli na sudu tijekom postupka, a izvansudska ona koja nije postignuta na sudu. Npr. vi i suprotna strana odlucite da vam je jeftinije napraviti nagodbu nego se suditi godinama pa ju zakljucite bez pokretanja postupka.

Jeftinija? Tesko je reci ovako, pitanje je sto dobivate ili gubite nagodbom, biste li u sudskom postupku ostvarili vise/veca prava, ali ako gledate samo neke formalne troskove, izvansudska je jeftinija jer niste platili niti jedan trosak sudskog postupka.

[guzakomeduza69]

ako stranke kod sudske nagodbe ne dogovore koja od njih podmiruje trošak onda prema odredbama ZPP-a svaka stranka podmiruje svoj trošak. Mislim da bi sudska nagodba bila povoljnija za vas budući da već kad se postiže nagodba, odmah dobijete i ovršnu ispravu tj ovršnu sudsku nagodbu temeljem koje možete podnijeti prijedlog za ovrhu ukoliko protivna strana u datom joj dobrovoljnom roku ne postupi po istoj.

[anonimno]

U mojem konkretnom slučaju tuženik je predlagao nagodbu, tako da je bio obavezan platiti i pristojbu za nagodbu, kao i pristojbu na podnijetu tužbu, koja je sve zajedno iznosila oko 500,00 kuna. No to za njih nije ništa, jer su očito usluge odvjetnika (sastavljanje odgovora na tužbu, 2 pokušaja izvansudske nagodbe, 1 dogovor za sudsku nagodbu i dr. pravni savjeti) stajali puno više. Tako je tih oko 500,00 kuna poslodavac platio onako, kak je jedan od dvoje prisutnih direkrota na glavnoj raspravi reko "Kud krava tud i tele".

Za mene je bila bitna sudska nagodba u tome da sam odmah dobio ovršnu ispravu. Tim više što sam pristao da mi bivši poslodavac navedeni iznos isplati u 10 mjesečnih rata, s rokom dospječa do odfređenog dana u mjesecu. No kako me nebi nitko zafrknuo, u nagodbi sam zatražio da je cjelokupni neisplaćeni iznos dospjeva odmah na naplatu, ako tuženik ne plati ili zakasni sa isplatom jednog od mjesečnog iznosa.

Kako se radi o tužbi iz radnog odnosa, u to vrijeme nisam obratio pažnju (ni ja ni tuženik) na obvezu plaćanja poreza, prireza i drugih davanja iz plaće. Stoga treba obratiti pažnju da se nagodba sklopi na ime isplate štete ili nešto drugo, jer ćete prema nekim mišljenjima iz porezne uprave biti u opbvezi platiti porez i prirez (podnio sam poreznu prijavu i naveo i navedeni primitak, no u mojoj PU ovo nisu smatrali dohodkom). Bitno je i to, da ako ste nezaposleni, da povedete računa, da vam ukupni primitak u tekućoj godini, pa tako i sa osnove nagodbe ne prelazi 9.600,00 kuna, jer tada vaš bračni drug neće moči koristiti poreznu povlasticu za uzdržavanog člana obitelji. I na to ponekad treba voditi računa. Pozdrav!

KEDS