Posupak kad je nasljednik stranac?

[Anemona13]

Pozdrav,

Molim vas za pomoć...slučaj je slijedeči...nakon smrti supruge (hrv državljanstvo) muž(njemačko državljanstvo) je nasljednik (nemaju djece). Ostavinska rasprava je pokrenuta u Njemačkoj i završila je, riješenje treba stići ovih dana. Da li je potrebno pokretati i posebno ostavinsku raspravu za nekretninu u Hrvatskoj (jer je on jedini nasljednik i ta nekretnina je naravno ušla u popis njihove imovine na već održanoj raspravi)? Ako nije da li on treba imati prijevod ostavinskog riješenja (na hrv jezik) u trenutku kad ide mijenjat vlasnički list u gruntovnici i sve ostale stavri kao što su promjene na računima za vodu, struju? Da li to kod nas radi suski tumač i da li je dovoljno ili još treba i neka potvrda od javnog bilježnika?

 

Hvala na odgovoru!

[grunf44]

ja se ispricavam sto ponavljam neke teme, ali i mene zanimaju odgovori na ove neuobicajene slucajeve. pisem seminar, pa mi treba sto vise odgovora od kvalificiranih osoba.

 

unaprijed hvala.

[Persevera]

"Ako nije da li on treba imati prijevod ostavinskog riješenja (na hrv jezik) u trenutku kad ide mijenjat vlasnički list u gruntovnici i sve ostale stavri kao što su promjene na računima za vodu, struju? Da li to kod nas radi suski tumač i da li je dovoljno ili još treba i neka potvrda od javnog bilježnika?"

 

Pred hrvatskim vlastima sva pismena na stranim jezicima (npr. njemacki) trebaju biti prevedena na hrvatski jezik od strane sudskog tumaca. Prijevod ovlastenog sudskog tumaca (popis se nalazi na www.sudacka mreza) garantira da prijevod odgovara izvorniku, tj. originalu, izdanom na odredjenom stranom jeziku i sam je po sebi autenticni dokument. Njega se ne treba jos dodatno ovjeravati.

[notarica]

Nedavno sam se srela sa sličnim slučajem.

Slovenski sud je svojim rješenjem o nasljeđivanju raspoređivao nekretnine u Hrvatskoj, te dao nalog hrvatskoj gruntovnici da upiše promjenu vlasništva.

Hrvatska gruntovnica je to naravno odbila.

Tako da nasljednici moraju za nekretnine na RH pokrenuti ostavinski postupak. Uz zahtjev za otavarenjem stavinske rasprave treba dostaviti smrtni list (preveden) i podatke o nekretninama i nasljednicima.

Međutim, postoje neka ograničenja stjecanja vlasništva na nekretninama za nasljednike strance (uzajamnost).

A neki zakoni isključuju mogućnost stjecanja vlasništva na npr. šumama, poljoprivrednim površinama ....

[KronicnaStranka]

U starom zakonu o nasljeđivanju koji je vrijedio do 2003. bilo je u nekoliko članaka detaljno utvrđeno kakva je nadležnost hrvatskog suda kad je nasljednik stranac. Bilo je jasno navedeno da je za nasljeđivanje nekretnina u Hrvatskoj isključivo nadležan hrvatski sud.

 

Meni bliska osoba imala je takav slučaj zbog potrebe razrješavanja suvlasničkih odnosa, i uspjela pokrenuti ostavinsku raspravu temeljem međunarodne smrtovnice (ili smrtnog lista, ne znam) i to u korist nasljednika koji su također bili strani državljani. Radilo se o kući sa zemljištem.

 

U novom zakonu tih odredbi nema, već se utvrđuje da stranac ima jednaka prava kao i hrvatski državljanin, ali pod uvjetom uzajamnosti.

 

Međutim, iz članaka kojima se utvrđuje nadležnost suda i nekih drugih moglo bi se posredno zaključiti da za ostavitelja - hrvatskog državljana i dalje odlučujuje isključivo hrvatski sud.

 

Ipak bi me zanimalo kakvo je bilo obrazloženje gruntovnice pri odbijanju rješenja stranog suda.

[Floki]

KronicnaStranka je napisao:

 

Ipak bi me zanimalo kakvo je bilo obrazloženje gruntovnice pri odbijanju rješenja stranog suda.

 

Za sporove o nekretninama, odnosno o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nakretninama koje se nalaze na području RH postoji isključiva nadležnost hrvatskog suda. A to ti je određeno ZPP-om (Zakonom o parničnom postupku) i člankom 56. ZRSZ (Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja).

[KronicnaStranka]

Ovdje se ne radi o sporu nego vanparničnim postupcima - ostavinskom, i nakon toga zemljišnoknjižnom.

 

Također ne vidim sukob zakona.

[Floki]

radi se o stjecanju prava vlasništva (a to pravo vlasništva se stječe nasljeđivanjem odnosne nekretnine) na nekretnini koja se nalazi u RH, pa se zato mora ostavinski postupak pokrenuti u Republici Hrvatskoj jer isključivo RH može donijeti odluku glede nekretnina koje se nalaze na njezinom teritoriju.

 

a ZRSZ je bitan iz više razloga (u svom postu notarica nije naznačila ima li nasljednik kojemu je slovenski sud rasporedio nekretnine u Hrvatskoj-hrvatsko ili slovensko državljanstvo, te se iz tog razloga moraju uzeti u obzir odredbe ovoga zakona. Vjerojatno da se radi o Slovencu (ako je suditi po tome da je slovenski sud o njegovom zahtjevu, odnosno nasljednim pravima donio odluku. I upravo stoga želim naglasiti da, i kada se radi o nasljedniku stranom državljaninu, da se ostavina može raspravljati jedino u RH zbog isključive nasležnosti hrvatskog suda, odnosno jasvnih bilježnika kao povjerenika suda iz razloga što nekretnine leže u Lijepoj Našoj).

 

Naime, kada se govori o vođenju ostavinskog postupka u slučaju kada je ostavitelj strani državljanin, tada treba imati na umu i odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (ZRSZ) .

Prema odredbi čl. 72. st. 1. ZRSZ za raspravu nepokretne ostavine stranog državljanina postoji isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske ako se nekretnine nalaze u Republici Hrvatskoj. Prema st. 2. za raspravu pokretnine ostavine stranog državljanina nadležan je sud Republike Hrvatske, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu pokretne imovine.

 

Javni bilježnici trebaju posebno voditi računa da u rješenjima o nasljeđivanju ne raspoređuju nekretnine koje se nalaze na teritoriju druge države, ali isto tako treba voditi računa kod nasljeđivanja stranaca u Republici Hrvatskoj da postoje posebni propisi koji sprečavaju stjecanje prava vlasništva strana na određenim nekretninama.

 

O ovoj se temi podosta može pisati.

 

Uglavnom, za raspravljanje nepokretne ostavine (nekretnine) postoji, kao što sam rekao isključiva nadležnost suda RH ako je nekretnina smještena na našem teritoriju.

[KronicnaStranka]

Zahvaljujem na savjetu, trebat će mi.

 

Ali samo još jedno pitanje - pretpostavljam da se radi o preuzetom Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Jedina kopija koju sam našao na Internetu ima samo 40. članaka. Otkud čl. 72?

[Floki]

Bile su izmjene i dopune, sadržane su u NN 53/91

[KronicnaStranka]

Floki je napisao:

Bile su izmjene i dopune, sadržane su u NN 53/91

 

U tom broju je samo ukaz o proglašenju Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreðenim odnosima. Ima izmjena, dopuna nema. Međutim, već se tu spominju članci s brojem većim od 40, pa očigledno verzija zakona koju sam našao nije zadnja koja je vrijedila u SFRJ, već je još tada dopunjavana.

[Floki]

ZRSZ - Službeni list SFRJ 42782, 72/38, NN 53/91

 

Imaš cijeli tekst zakona na www.pravokutnik.net

 

odeš na ZAKONI i potražiš ga tamo.

[KronicnaStranka]

Hvala, našao, ne znam kako mi je prije promakao.

[TOTO99]

Znaci ako je nasljednik Austrijskog drzavljanstva ,a nasljedstvo je u Hrvatskoj sta je ciniti???

[Borbena7]

prije 6 sati , TOTO99 je napisao:

Znaci ako je nasljednik Austrijskog drzavljanstva ,a nasljedstvo je u Hrvatskoj sta je ciniti???

Navesti ga kao nasljednika sa svim podacima s kojima raspolažete o njemu.