Jump to content

Utvrđenje nezakonitosti upozorenja pred otkaz - Sudska praksa


Floki

Preporučene objave

Pozdrav!

 

Molio bih nekog kolegu, specijalista za radno pravo, da mi kaže ima li u sudskoj praksi nekakva odluka kojom je sud dopustio (ili viši sud smatra da treba dopustiti) pobijanje neosnovanog upozorenja pred otkaz? Naime, sud mi je odbacio tužbu kao nedopuštenu (uz obrazloženje da nije još nastupila povreda nekakvog prava iz radnog odnosa) Ne slažem se s tim (jer tako poslodavac može neprestano davati upozorenja i na temelju toga neosnovano dati otkaz.. smatram da ovim načinom poslodavac ponovno pokušava dati otkaz radniku jer mu je prvi otkaz utvrđen nezakonitim, pa vrši šikanu).

Postoji li neka odluka, stav, mišljenje, bilo što, na koju bih se mogao pozvati u žalbi protiv rješenja o odbacivanju tužbe kao nedopuštene?

Hvala na odgovoru!

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

sud je u pravu. to nikako ne moze proci jer zna se koji je pravni lijek koji se ulaze protiv poslodavcevih odluka - zahtjev za zastitu prava koji je uvjet uopce ostvarivanja zastite pred sudom, a pisano upozorenje nije odluka poslodavca, vec samo upozorenje na obveze iz radnog odnosa, i na isto se radnik ima pravo ocitovati u obliku pisane obrane. kad poslodavac donese odluku o otkazu, prvo se podnosi zzp, ako poslodavac ne odgovori ili negativno odgovori, onda tek idete na sud. ovjde eventualno mozete ici na zastitu dostojanstva i traziti naknadu stete, ali ne pobijati pisano upozorenje kao nekakvu poslodavcevu odluku (jer iste nije niti bilo), no, znate i sami da tu nema sudske prakse, postoji jedna nepravomocna odluka, nazalost nisam na poslu pa vam nisam u mogucnosti kopirati tekst. problem je sto je sikanu jako tesko dokazati, ona mora trajati najmanje 6 mjeseci i biti kontinuirana, znaci, pojedini ovakvi "ispadi" ne mogu se bas smatrati sikanom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue, hvala puno na odgovoru. Molio bih Vas da još malo razgovaramo na ovu temu. Naime, uložen je ZZP poslodavcu, on se nije očitovao pa je radnik podnio tužbu da dokaže da navodne povrede koje mu se stavljaju na teret nisu osnovane (uopće nisu ni obuhvaćene njegovim ugovorom o radu). Sud je naveo da nije izvršena nikakva povreda prava iz radnog odnosa i iz tog je razloga odbacio tužbu. Ja sam naišao na jedan članak jedne sutkinje, koja je zauzela stajalište da je dopušteno u sudskom postupku utvrđivati nezakonitost takvog upozorenja jer je povrijeđeno pravo radnika da prethodno bude OSNOVANO upozoren na kršenje obveza iz radnog odnosa.

No, nemam nijednu odluku suda. Zbog toga bih Vas zamolio, ako biste mi htjeli kopirati obrazloženje te sudske presude? Btw, obrazloženje je da nije dopušteno utvrđivati u sudskom postupku nezakonitost takvog upozorenja ili da jest? Hvala na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ta sudska presuda o kojoj ja pricam vezana je za mobbing konkretno, no, mislim da nisam naisla niti na jednu vezano za pisano upozorenje pred otkaz jer se u tom slucaju uopce ne moze pokrenuti sudski spor!!

 

to upozorenje je bitno iz razloga sto poslodavac ne bi mogao zbog samo jednog krsenja radne obveze radniku dati redoviti otkaz (osim ako se ne radi o teskoj povredi u kojem slucaju moze radniku izvanredno otkazati ugovor o radu). dakle, poslodavac bi prije svakog redovitog otkazivanja radniku zbog skrivljenog ponasanja trebao dati takvo upozorenje zbog krsenja obveza iz radnog odnosa, osim ako iz opravdanih razloga to nije moguce, no u takvom slucaju, tj. kada je ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponasanja, a prethodno nije izreceno pisano upozorenje, sud ce u svakom konkretnom slucaju procjenjivati je li za neizricanje upozorenja postojao opravdani razlog. zakon o radu takodjer propisuje da je poslodavac prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja ugovora o radu duzan omoguciti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to nije opravdano uciniti. bez obzira sto se protiv pisanog upozorenja ne moze uloziti zahtjev za zastitu prava, odnosno pokrenuti sudski spor, radnik bi ipak trebao iznijeti svoju obranu ako smatra da je upozorenje neosnovano. poslodavac na takav postupak nije duzan reagirati, no taj odgovor na pisano upozorenje moze biti jedan od argumenata pobijanja odluke o otkazu kada bi doslo do donosenja takve odluke.

 

ono sto je ovdje bitno jest da poslodavac ne moze nakon izricanja pisanog upozorenja za isto krsenje obveza iz radnog odnosa zbog kojeg je radniku i izrekao pisano upozorenje otkazati ugovor o radu! zapravo ga je time upozorio da ce u slucaju da nastavi krsiti obveze iz radnog odnosa, dobiti otkaz! opomena pred otkaz ugovora o radu ili pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa ,kako ga naziva zor, obveza je poslodavca prije nastupa okolnosti redovitog otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponasanja, a u slucaju nastavka krsenja tih obveza.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kako misliš da mu ne može za iste navodne povrede otkazati ugovor o radu? u mom slučaju radi se da je to upozorenje U CIJELOSTI - NEUTEMELJENO, a cilj je deklaratorne tužbe (a time i presude) spriječiti (buduću) povredu prava (u ovom slučaju otkaz). šteta koja nastaje po radnika ukoliko dođe do otkaza golema je (radnik ostaje bez posla, postaje socijalni problem države itd), tako da smatram da sudovi ne bi trebali zatvarati oči pred utvrđivanjem nedopuštenosti takvog upozorenja (samim time ne osporavati pravo radniku da dokaže NEOSNOVANOST tog upozorenja). svakako ću podnijeti žalbu protiv rješenja suda kojim je sud odbacio tužbu, a što drugo da napravim kako bih zaštitio radnika? prijava inspekciji?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dakle, to cijelo upozorenje je lažno, netemeljeno, nezakonito. ja sad ovdje pitam za savjet što da navedem u žalbi protiv rješenja kojim je sud odbacio tužbu kao nedopuštenu? imam neke smjernice, no zanima me također mišljenje kolega, što bi, da imaju ovaj slučaj pred sobom, izjavili u žalbi, odnosno na koje se povrede pozvali?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zasto forsirate taj spor?

 

pa sto ako je upozorenje bilo neosnovano? radnik ce to i napisati u obrani, da je potpuno neosnovano!

 

kao prvo, sto da radnik kojem je poslodavac vec bio dao otkaz koji je na sudu utvrdjen nedopustenim, ocekuje od takvog poslodavca? pa maltretirat ce ga dok god bude tamo radio. to je, nazalost, tako.

 

kao drugo, postoji postupak prije otkazivanja radniku kojeg se niste u ovom slucaju drzali. dio tog postupka jest upozorenje radniku i pisana obrana radnika (ali ta obrana nije zzp).

 

dakle, on treba odgovoriti na to upozorenje da ga smatra neosnovanim jer nije pocinio nikakvu povredu iz radnog odnosa, iznijeti obranu i podnijeti eventualne dokaze. ali to nece biti zzp, vec pisana obrana, kao sto sam navela vec. prilikom utvrdjivanja otkaza koji bi mu eventualno slijedio, svakako ce sud cijeniti i to upozorenje i pisanu obranu radnika. to ce sve ici u prilog tezi da je otkaz bio nedopusten! zato je bitno iznijeti pisanu obranu!

 

smatram da mu poslodavac ne bi mogao davati stalno takva upozorenja, jer obicno nakon prvog upozorenja za neku povredu, ako radnik nastavi krsiti obveze, slijedi otkaz. ja ne bih dizala uopce tuzbu u tom slucaju, jer ista nije niti dopustena, vec bih cekala da vidim sto ce poslodavac poduzeti nakon toga.

 

ako bi nastavio s upozorenjima, probala bih naci elemente za eventualnu povredu dostojanstva.

 

koliko je vec upozorenja imao nakon sto je vracen na posao? je li ovo prvo?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

2 prije otkaza, pa je sud pravomoćno utvdio otkaz nezakonitim. i sad kad je vraćen rad, opet upozorenje. prvo nakon povratka na rad. i što onda? uslijedit će opet otkaz, pa opet povlačenje po sudovima i opet tegobe za radnika (mjeseci bez primanja, socijalni slučaj itd). no, tješi me činjenica da novi otkaz ne može uslijediti (bar ne - zakonito) jer radnik i poslodavac vode jedan drugi spor, pa bi takav otkaz bio nezakonit i vjerujem da bi sud već na prvom ročištu utvrdio nezakonitost. No, u svakom slučaju, bolje spriječiti nego liječiti. Iz tog razloga sam i podnio tužbu - radi sprječavanja povrede prava koja bi mogla nastati (a to je u ovom slučaju novi otkaz). Praksa nam nije ujednačena, po ovom pitanju, sami ste napisali, nema prakse. Zato smo mi tu da probijamo sudsku praksu, da je stvaramo, zar ne? Hm, vidjet ćemo kakvo će stajalište zauzeti županijski sud, volio bih da prihvate argumentaciju, upravo jer je i svrha traženja deklaratorne zaštite sprječavanje buduće povrede prava.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ali, nismo mi u sistemu presedana pa nam to nista ne znaci. sud se mora prvenstveno drzati zakona. sigurno bi sud u ovom slucaju utvrdio nezakonitost otkaza, no povrede prava ovdje nije niti bilo. pisano upozorenje nije odluka poslodavca vec samo nekakva najava moguce odluke, a sud ce cijeniti takva upozorenja koja su bila neosnovana prilikom odlucivanja o otkazu. pa probajte nesto napisati u zalbi, kad je vec postupak bio pokrenut. pretpostavljam da nema niti radnickog vijeca ni sindikata da se suprotstave otkazu, tada sud vraca radnika na rad do konacne odluke. po meni, ovo je na neki nacin mobbing, i to strateski, jer ga mozda posldoavaca zeli natjerati da sam da otkaz. no, morali bi naci i neke druge elemente, dakle, da mu poslodavac uskracuje sredstva za rad, ne dodjeljuje zadatke, ili mu daje nemoguce zadatke s nemogucim rokovima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

no, morali bi naci i neke druge elemente, dakle, da mu poslodavac uskracuje sredstva za rad, ne dodjeljuje zadatke, ili mu daje nemoguce zadatke s nemogucim rokovima.

 

Sve to što ste naveli, sve su to obilježja mog slučaja. Radničko vijeće je utemeljeno kod poslodavca, i ono se prvi puta protivilo izvanrednom otkazu, pa to poslodavca nije spriječilo da postupi kako je zamislio. S tim da napomenem da se radi o državnoj tvrtki kao poslodavcu, pa je tim više neshvatljivo postupanje direktora te tvrtke. Mislite da bi prijava inspekciji rada pomogla? Jer sam mišljenja da se radi o sustavnom mobingu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne nikakva prava, vec prava iz radnog odnosa.

 

zasto bedasto? sto je promijenilo to upozorenje? nista! to nije odluka poslodavca i kao takva, sama po sebi, ne moze se pobijati. to je najava eventualne odluke o otkazu, ukoliko radnik nastavi s takvim ponasanjem. no, ako je ovakva situacija kakvu navodi floki, onda bi se isto eventualno moglo razmatrati unutar instituta zastite dostojanstva.

 

protivljenje radnickog vijeca je bitno da se radnik zadrzi na radu do konacne odluke, ali ne moze sprijeciti poslodavca da ovaj da otkaz radniku. drzavna firma? pa sigurno onda postoji neki sindikat tamo. sto kazu oni?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

problem je u tome što taj poslodavac, odnosno njegov zakonksi zastupnik, direktor tog d.O.o.-a, štiti voditelje tog društva u podružnici gdje je radnik zaposlen. dakle, voditelj, tj šrf te podružnice stalno piše (neosnovane) prijave, a koga onda tužiti nego poslodavca? kome podnijeti zzp ili pisanu obranu nego poslodavcu?

sue, jel mogu napraviti neku prijavu protiv voditelja podružnice? jer - oni su ti koji pišu neistinite prijave, onda poslodavac donese nesonovano upozorenje pred otkaz. mora postojati način da se tom voditelju podružnice jednom stane na rep. Kako? Kaznena prijava? Prijava inspekciji rada? Privatna tužba? Kako?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

to je najava eventualne odluke o otkazu, ukoliko radnik nastavi s takvim ponasanjem

 

upravo u tome i jest problem. jer radnik apsolutno ništa krivo nije učinio a poslodavac očito može donositi neosnovana upozorenja kako mu sine. pa mora postojati način da se spriječi poslodavca da neosnovano donosi takva upozorenja? Koji način??

 

 

 

zasto bedasto? sto je promijenilo to upozorenje?

 

promijenilo je položaj radnika - radnik na temelju tih neosnovanih upozorenja slovi kao neradnik. to je samo jedan od primjera. dapače, povrijeđeno mu je pravo na čast i ugled. i samim time što mu je dano neosnovano upozorenje povrijeđeno mu je pravo da bude osnovano upozoren.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ide jedno upozorenje, a nakon toga slijedi otkaz. upozorenje zbog toga jer posldoavac ne moze radniku spiciti odmah otkaz (iako najradije bi) vec je duzan ga upozoriti na krsenje prava iz radnog odnosa. zato ja upozorenje shvacam vise u funkciji zastite radnika. da nema upozorenja, vas bi radnik vec dobio otkaz.

 

pravo na cast i ugled zapravo i nije pravo iz radnog odnosa. zato vam pokusavam reci da bi trebali isto pobijati iz nekih drugih razloga. trebali bi ici bas na zastitu dostojanstva, a ne pobijati ovo upozorenje samo po sebi jer ono nema nekakvu pravnu tezinu kao sto ima otkaz.

 

vi ste sami rekli da ima elemenata - trebali ste ici s drugacijim tuzbenim zahtjevom!

 

pa i to upozorenje ce biti neosnovano, kao sto ce otkaz biti nedopusten. zato ima pravo iznijeti pisanu obranu. sve ce to sud cijeniti.

 

tko je neradnik - to se obicno i zna u firmi pa ne znam kome bi upozorenje ista promijenilo u toj spoznaji.

 

iskreno, meni ne bi padalo na pamet vise raditi kod poslodavca s kojim sam imala problema.

 

upozorenje ima svoj pravni lijek - pisanu obranu. to sve govori i o pravnoj tezini istog.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

iskreno, meni ne bi padalo na pamet vise raditi kod poslodavca s kojim sam imala problema.

 

Da se radi o nekom mlađem radniku, složio bih se s Vama. Ali kada se radi o radniku koji ima maltene 40 godina staža u toj tvrtki i 60 godina života, druga je priča.

 

Glede zaštite dostojanstva, to nije ograničeno vremenskim rokom, pa mislim da ste dali dobar savjet, koji ću prihvatiti ako žalbeni sud ne prihvati moju žalbu.

Možete li savjetovati što da učinim sa voditeljima podružnice koji pišu neosnovane prijave protiv radnika poslodavcu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je, član je sindikata. iskreno, mislim da od sindikata ne bi bilo nikakve koristi. imaju sindikalnog povjerenika u podružnici gdje radnik radi. no, taj isti sindikalni povjerenik upućen je sa svime, sa neosnovanošću tog upozorenja, i u razgovoru sa ostalim radnicima, ostali radnici su mu ukazali da su navodi iz tog upozorenja radniku kojeg ja zastupam - neistiniti, neutemeljeni. nije ništa poduzeo. zašto? zato jer je taj isti voditelj koji piše neosnovane prijave, njemu nadređeni.. tako da.. a bi li bilo bolje da se obrati središnjici - sindikatu? hm.. iskreno, sumnjam..

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Jedno pitanje: da li je kod prvog otkaza radniku kojeg zastupate, na otkaz dalo suglasnost i radničko vijeće?

suglasnost nije dalo, a u postupku savjetovanja protivilo se izvanrednom otkazu.

imate li Vi možda saznanja da je u praksi tužba za utvrđenje nedopuštenosti upozorenja prošla? Ili imate kakvih savjeta na što da se pozovem u žalbi protiv rješenja o odbacivanju tužbe kao nedopuštene?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ispričavam se, pogubila sam se u tekstu. Ponovno sve pročitavši, našla sam dio u kojem se kaže da se radničko vijeće protivilo.

Mislim da ne bi bilo zgorega obratiti se inspekciji rada. Neka i sindikat priloži nekakvu izjavu da poslodavac nije zainteresiran za razgovor sa predsjednikom sindikata.

Ja cijelu stvar vidim ovako: ili voditelj podružnice iz nekog svog razloga ne podnosi tog radnika ili je netko bacio oko na njegovo radno mjesto, pa ga se sad žele riješiti. U svakom slučaju, radniku će biti iznimno teško nastaviti tamo raditi. Može njega sud vraćati na to radno mjesto i sto puta, ali dok je na položaju voditelja podružnice ista osoba, koju uz to izgleda štiti i glavni šef, radnik neće imati mira. Pitanje je da li je psihički i financijski spreman voditi ovu borbu do svoje 65. godine?

Obratiti se inspekciji rada.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u svezi upozorenja se radnik očitovao, podnio je zzp i naveo razloge zbog kojih upozorenje držiži neosnovanim. poslodavac nije reagirao. dobro ću obrazložiti žalbu. možda neće proći, a možda napravimo nekakav pomak u praksi :)

U pravu ste - dok glavni direktor i voditelj međusobno štite jedan drugoga - bit će to borba s vjetrenjačama. No, na kraju krajeva, ukoliko sustav ne bude funkcionirao, postoje i mediji. Svakako ću obavijestiti inspekciju rada, hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pa odbacio bi je i da sam podnio dokument naslovljen kao "pisana obrana", dakle ne radi se o tome da je sud odbacio tužbu zbog toga što je radnik podnio zzp na upozorenje, a trebao je nasloviti taj dokument kao "pisana obrana" već zbog toga što sud smatra da nije radniku povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, Sue. Bespredmetno je sad o imenu podnešenog podneska raspravljati, ja se moram koncentrirati na žalbu. Iako je možda stav suda da radniku nije povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, ja ću tvrditi da jest. Javim vam u svakom slučaju obrazloženje pisane odluke prvostupanjsog suda kad je dobijem, pa da mi pomognete svi kolege pravnici napisati što bolju žalbu :-D kad se više umova ujedini.. :-D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne radi se samo o imenu. to su dvije potpuno razlicite stvari!

 

naravno da bi odbacio jer pisana obrana nije isto sto i zzp, niti ima istu tezinu.

 

pisana obrana nije zzp upravo zato sto upozorenje nije odluka pa se nije niti radilo o nekakvoj povredi prava iz radnog odnosa. zato se na pisano upozorenje niti ne moze ulozit zzp.

 

al, ajd, iskemijat cemo nesto u zalbi

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pisana obrana nije zzp upravo zato sto upozorenje nije odluka pa se nije niti radilo o nekakvoj povredi prava iz radnog odnosa. zato se na pisano upozorenje niti ne moze ulozit zzp.

 

bilo bi sve lijepo da je ta sitaucija zakonksi riješena.. da se u Zakonu o radu (ili nekom drugom) navodi kad se podnosi ZPP, kad tzv. "pismena obrana", može li se na upozorenje uložiti koji pravni lijek i kako ga nazvati i tome slično.. Ali ZOR to ne navodi.. nego ostavlja prilično široku mogućnost interpretacije odredbe čl. 133. ZOR-a. Tu se, nadam se, svi slažemo, da je situacija u zakonu nedorečena, i da je na sudskoj praksi da utvrdi težinu i snagu, pravo i pravno značenje pojedinog dokaza.. tako je to kad jedna takva odredba (a ta odredba nije usamljena u ZOR-u) daje mogućnost široke interpretacije u svim mogućim smjerovima...a prakse, ne samo jedinstvene da nema, nego nema uopće sudske prakse po ovom pitanju utvrđenja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz u sudskom postupku.. al dobro, javim vam svima obrazloženje zauzetog stava suda ;-) a onda krećemo u:

 

iskemijat cemo nesto u zalbi
:-D:namiguje::palac::mase2:
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pa i pise. na pisano upozorenje iznosi se pisana obrana.

 

zzp se podnosi kada dodje do povrede nekog prava, ali ovdje to nije slucaj. radnik je bio samo upozoren da ne krsi obveze iz radnog odnosa, inace mu slijedi otkaz

 

ne pobija se odluka o otkazu, vec se pobija otkaz kao takav, ako se isti utvrdi nedopustenim i bilo kakva naknadna odluka vezano za isti otkaz bit ce nedopustena pa treba vidjeti u ovom slucaju zbog cega mu poslodavac zeli opet dati otkaz

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

vidim da smo oboje tvrde glave :-D

ja tvrdim da je povrijeđeno pravo (pravo radnika da bude o s n o v a n o upozoren), vi tvrdite da nema povrede prava..

 

zato je pravo toliko lijepo.. ili toliko praktično.. ili opet nepraktično.. jer ga možete izvrtjeti na 100 načina.. laku noć, čujemo se kroz par dana (kada stigne pesuda) :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ali zbog toga se ne ide na sud u ovom slucaju, vec radnik u pisanoj obrani pobija osnovanost tog upozorenja :-D to je tako u praksi.

 

zzp je zapravo jako sporan. naime, taj institut je zadrzan iz starog zakona, a novi zor je radjen kakti po uzoru na njemacki zakon u kojem uopce nema takvog neceg, da se radnik najprije mora obratiti poslodavcu da bi ostvario pravo na pokretanje spora pred sudom! pod povredom prava iz radnog odnosa podrazumijeva se povreda onog sto je ugovoreno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sto radniku pripada sukladno pravilniku o radu (ako ga ima) ili zor-u, dakle, ne bilo kakva povreda bilo kakvog prava. zato meni ovo smrdi na povredu casti i ugleda, dostojanstva, jer pretpostavljam da nije samo problem u upozorenju vec poslodavac sustavno zlostavlja radnika na sve moguce nacine. nazalost, to ce mu raditi dok god je tamo, a ova sprega izmedju sindikalnog povjerenika, voditelja i glavnog direktora jest isto tako veliki problem. no, tada su rokovi drugaciji i tuzbeni zahtjev je potrebno drugacije postaviti.

 

zor srecom, ide u izmjenu, a donijet ce se i zakon o suzbijanju diskriminacije koji propisuje i postupovne odredbe,a puno je detaljniji od zor-a. recimo, zor je dao nekoliko temelja diskriminacije, a u praksi su se znali pojaviti slucajevi diskrimanicje koje nije pokrivao niti jedan od nabrojenih temelja!

 

nadam se da ce se sva pitanja rijesiti uskoro jer zor ide u izmjenu.

 

mozda bi zaista bilo dobro da kontaktirate sutkinju, ako je ona stajalista koje ste iznijeli!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Lutjena je napisao:

Povećavate moj interes za temu. Nemojte nas ostaviti bez nastavka! :palac:

 

sutra ili prekosutra ću podnijeti žalbu. kad Županijski sud riješi o istoj, izvijestit ću Vas o svemu. Mada je vrlo moguće da ćemo s ovim predmetom ići na Vrhovni sud. :-) No, možda se svi iznenadimo, možda nas Županijski sud ugodno iznenadi :-D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

valy je napisao:

A kako se potupa u drugom smjeru,tj. kad radnik želi tužiti poslodavca zbog povrede svoga prava,tj konkretno neplačanja prekovremenih sati i dežurstava?

 

tu nisi vezana zahtjevom za zaštitu prava, dakle ne moraš ga podnositi.

u tvom slučaju podneeš tužbu radi materijalnih potraživanja iz radnog odnosa. Kao radnik si oslobođen troškova sudskih pristojbi temeljem Zakona o sudskim pristojbama (ali moraš to zahtijevati u tužbi).

samo pazi na zastarni rok - on iznosi 3 godine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je li nemoguće jednostavno pustiti upozorenja, odgovarati na njih kako je do sada i rađeno (dakle ne zzp nego pisani odgovor na pisano upozorenje), i sve na kraju usmjeravati na tužbeni zahtjev radnika (nakon što mu bude uručen treći otkaz (ili drugi!)) da se utvrdi da je tokaz neosnovan te da se umjesto da se traži povrat radnika na rad zatraži od suda da utvrdi da nastavak radnog odnosa (/radi šikaniranja i sl) nije moguć te da se traži naknada štete radi takvog raskida ugovora.

 

lp

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema ocjeni ovoga suda drugog stupnja tužitelj ima pravo na sudsku zaštitu protiv predmetne opomene koja u stvari predstavlja upozorenje u smislu članka 110. stavak1. ZR, a to iz razloga kako slijedi: Prvo stoga što je donošenjem neosnovane odluke o upozorenju na kršenje obveza iz radnog odnosa, tuženik ipak povrijedio pravo tužitelja i to njegovo pravo da prije otkaza bude osnovano upozoren. Dakle tužitelj kao ugovorna strana ima pravo na osnovano upozorenje, a osnovanost istog može se utvrditi jedino u sudskom postupku……

Presuda Županijskog suda u Zagrebu br.Gžr-1606/05 od 4. Srpnja 2006.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Stav da bi se to moglo utvrditi u sudskom postupku povodom utvrđenja nedopuštenosti samog otkaza ne smatramo opravdanim, jer će u tom postupku predmet ispitivanja biti da li su opravdani razlozi za otkaz a ne i za upozorenje.

Međutim i da se sud upusti u takvom postupku u ispitivanje opravdanosti upozorenja, često zbog proteka vremena to praktički neće biti moguće.

Stoga u konkretnom slučaju pravilno sud prvog stupnja utvrđuje, da se predmetnom opomenom mijenja pozicija tužitelja na način da će isti svoje ponašanje morati uskladiti sa zahtjevom opomene. Budući da je tužitelj dužan uskladiti ponašanje sa opomenom, očito je da je došlo do promjene u pravima i obavezama iz ugovora o radu i da opomena ima neposredan učinak na prava tužitelja.

Drugo, tužitelj ima pravni interes zatražiti da se opomena utvrdi nedopuštenom jer deklaratornom tužbom (članak 187. st.2 ZPP) želi otkloniti opasnu nesigurnost koja se očituje u činjenici da opomena omogućuje tuženiku izravno otkazivanje ugovora o radu u slučaju kad bude smatrao da je tužitelj izvršio bilo kakvu povredu radne obaveze. Naime prema sudskoj praksi kod utvrđivanja osnovanosti otkaza u obzir se uzima i činjenica da li je radnik već upozoravan, i to neovisno što je upozorenje iz različitog osnova što je otkaz.

Stoga je žalbeni navod tuženika u smislu da je sud prvog stupnja trebao odbaciti tužbu tužitelja kao nedopuštenu, neosnovan.

Nadalje, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da tužitelj nije iznosio neistinite podatke već vlastito mišljenje, jer navodi tužitelja da kod tuženika uvijek pobijede ljudi s najlošijim biografijama i da se kod tuženika stvorila biračka mašina koja ne propušta kvalitetne ljude, ne predstavlja iznošenje podataka u faktografskom smislu već izražavanje vrijednosnog stava. Nisu stoga osnovani žalbeni navodi tužitelja da je tužitelj počinio tešku povredu radne obaveze u smislu neistinito iznošenih podataka predviđenu člankom 67. stavkom 25. Pravilnika o radu tuženika.

 

Objavljeno u "Radno pravo" 7-8/07

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

bravo ivonjska!

hvala Vam!

 

ovo sve što je Županijski sud u ZG izrekao, sve sam ja to istaknuo u žalbi protiv rješenja kojim je tužba odbačena kao nedopuštena!

 

vidjet ćemo hoće li ŽS koji je nadležan za odlučivanje u mom predmetu zauzeti isti stav kao ŽS u ZG!

 

Imam jako dobar feeling!

 

Ivonjska, Bogu hvala na Vama! :-)

 

sad samo da dođem do te presude i idem je poslati sudu! :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovane kolege, došao sam u posjed prvostupanjske i drugostupanjske (pravomoćne) presude o kojoj je kolega ivonjska govorio.

 

Citiram presudu Općinskog suda u Zagrebu oda 11. srpnja 2004. godine, predmet Pr 17672/04 :

 

 

"Prema pravnom shvaćanju suda tužitelju pripada pravo na sudsku zaštitu već u nastaloj činjeničnoj i pravnoj situaciji te je neprihvatljivo stajalište na koje se poziva tužebik da se poslodavčevo upozorenje iz čl. 117. st. 1. ZOR-a može osporavati tek u parnici protiv odluke o otkazu ugovora o radu, dakle, tek nakon što radni odnos prestane. Sud je mišljenja da takav stav neopravdano oslabljuje pravnu poziciju i zaštitu radnika te je upravo logično i u dhu općeg principa postupanja "in favorem" radnika da se pitanje valjanosti upozorenja iz čl. 117. ZOR-a (i opravdanosti razloga upozoravanja kao potencijalnog otkaznog razloga) odmah i sudski raspravi u slučaju spora o njegovoj opravdanosti, a ne tek kad radni odnos definitivno prestane otkazom.

 

Odredba članka 126. ZOR odnosno sada čl. 133. ZOR (NN 137/04) o sudskoj zaštiti kondemnatornom tužbom ne isključuje pravo radnika na tzv. preventivnu pravnu zaštitu tužbom za utvrđenje po članku 187. ZPP-a. Nema nijednog propisa koji bi izričito isključio pravo radnika da podnese ovu vrstu tužbe a takav se zaključak ne može izvesti ni logičkim, odnosno svrhovitim tumačenjem mjerodavnih zakonksih propisa. Upravo obratno - nema razumnog opravdanja da prava radnika iz radnog odnosa budu slabije pravno (sudski) zaštićena od prava subjekata drugih građanksopravnih odnosa koja se mogu štitit deklaratornom tužbom pod uvjetima iz čl. 187. st. 2. ZPP-a. Svi načelni razlozi za dopustivost takve pravne zaštite kojima se opravdava smisao tužbe za utvrđenje, a koje je iznosio tužitelj, u punoj mjeri egzistiraju i u ovom slučaju kada se zahtijeva utvrđenje pravne nedopuštenosti jednostranog pravnog akta poslodavca donesenog na osnovi odredbe iz čl.117. ZOR. Takav akt, naime, mijenja poziciju radnika koji svoje buduće ponašanje mora uskladiti za zahtjevom iz Upozorenja, jer u protivnom lsijedi otkaz i prestanak radnog odnosa.

 

Razumljiv je zato i opravdan interes tužitelja za ovakvu deklaratornu tužbu, jer će njenim usvajanjem polučiti sasvim konkretnu pravnu korist a s obzirom da tuženi poslodavac, za slučaj ponovljenog takvog ponašanja, neće moći otkazati ugovor o radu jer je u pitanju neopravdani razlog za otkaz.

 

Suprotno bi shvaćanje značilo da radnik ima pravo na sudsku zaštitu jedino i tek u slučaju prestanka radnog odnosa jer se tek tada ostvaruje neposredni pravni učinak na prava radnika iz radnog odnosa. Takav stav neopravdano umanjuje razinu i učinkovitost pravne zaštite radnika kao slabije strane u radnom odnosu. Uspjehom u parnici radi ništavosti upozorenja u bitnom se štiti prvana pozicija radnika, jer mu, po redovnom tijeku stvari, poslodavac ne može valjano redovito otkazati zbog skrivljenog ponašanja bez da ga prethodno ponovno valjano ne upozori sukladno čl. 117. st. 1. ZOR.

Iz navedenih razloga sud smatra da tužitelj ima pravo na sudsku zaštitu predmetnom deklaratornom tužbom, pa je tužbeni zahtjev i materijalno pravno osnovan i procesno dopušten."

 

Ovu je presudu Županijski sud u ZG potvrdio, i to onako kako je ivonjska napisao.

 

Ja ću ovu presudu - ovaj presedan u RH priložiti uz žalbu sudu koji bude odlučivao o mojoj žalbi protiv rješenja kojim je prvostupanjski sud odbacio moju tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz kao nedopuštenu.

 

Ovo objavljujem ovdje, jer možda nekad nekom pomogne! A mi smo tu da mijenjamo krutu i staru praksu VSRH koji nije dopuštao suđenje u ovom postupku, prije svega iz razloga što je dobivanje upozorenja jedna životna situacija i što je sasvim životno i logično dopustiti radniku da utvrđuje neosnovanost danog mu upozorenja!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

kada bi poslodavac neopravdano davao takva upozorenja, to bi vec spadalo u uznemiravanje radnika, a to je nesto drugo. ne znam, ovo je jako cudno stajaliste suda, obzirom da poslodavac uopce nema obvezu niti dati pisano upozorenje, dakle, i da mu sud sada proglasi upozorenje nezakonitim i nedopustenim, on mu opet moze dati otkaz i bez upozorenja;)

 

Postupak prije otkazivanja

 

Članak 117.

 

(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem, po­slodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

 

(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

 

 

dakle, jesu li postojale te okolnosti i zasto poslodavac nije dao upozorenje, opet ce cijeniti sud.

 

napominjem da je urednik casopisa radno pravo istaknuo da se protiv pisanog upozorenja ne moze izjaviti zzp niti tuzba. isto smatra i ministartsvo gospodarstva, rada i poduzetnistva, uprava za rad.

 

dakle, to nije nekakvo moje tumacenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

kada bi poslodavac neopravdano davao takva upozorenja, to bi vec spadalo u uznemiravanje radnika, a to je nesto drugo. ne znam, ovo je jako cudno stajaliste suda, obzirom da poslodavac uopce nema obvezu niti dati pisano upozorenje,

 

Krivo tumačiš. Ne može mu dati redoviti otkaz bez da ga opet ponovno upozori (OSNOVANO!) čime se poboljšava pravni položaj radnika u odnosu na kojeg sud utvrdi da je upozorenje bilo nezakonito!

 

Sue je napisao:

dakle, i da mu sud sada proglasi upozorenje nezakonitim i nedopustenim, on mu opet moze dati otkaz i bez upozorenja;)

 

U slučaju mog radnika ne može, jer kolektivni ugovor BEZ IZUZETKA predviđa da ga prije otkaza obvezno prvo mora upozoriti.

 

Sue je napisao:

napominjem da je urednik casopisa radno pravo istaknuo da se protiv pisanog upozorenja ne moze izjaviti zzp niti tuzba. isto smatra i ministartsvo gospodarstva, rada i poduzetnistva, uprava za rad.

 

Oprosti, sue, no nije točno da je urednik časopisa Radno pravo to istaknuo. Naime, u tom broju časopisa koji je objavio ove presude, odnosno stajalište sudske prakse stoji napomena urednika da protiv pravomoćne presude Županijskog suda tuženik nije konzumirao reviziju, a to nije istovjetno tome da se tužba ne može podnijeti ili da se protiv pisanog upozorenja ne može izjaviti ZZP.

 

Uostalom, što misli neki tamo urednik, ili netko iz nekakvog ministarstva, ili Sanader ili Mesić - uopće nije adekvatno - adekvatno je JEDINO STAJALIŠTE SUDA - A SUDOVI (OPĆINKSI GRAĐANSKI) I ŽUPANIJSKI SU SVOJE REKLI. :-)

 

Napominjem da se ZZP izjavljuje sukladno čl. 133. Zakona o radu, UVIJEK KADA RADNIK SMATRA DA MU JE POSLODAVAC POVRIJEDIO NEKO PRAVO IZ RADNOG ODNOSA.

 

Upozoravanje na kršenje obveza koje NISU OBVEZE iz RADNOG ODNOSA svakako predstavlja povredu prava radnika.

 

O ovome ćete čitati u sljedećem broju jednog pravnog časopisa, ČLANAK BY FLOKI :namiguje:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

al koje mu je pravo tu povrijedio? nije niti jedno iz radnog odnosa. mozda ugled i cast, ali to je nesto drugo.

 

zaboravljas da je sudska praksa neizravni izvor prava, i rh nema sustav presedana. ti nisi bio na seminaru pa ne znas sto je urednik rekao;)

 

 

no, dobro, javi nam svakako sto je zupanijski sud rekao. inace, sudska praksa i tumacenja ministarstva (upravnih tijela) su u istom rangu - formalna tumacenja, tako da ne mozes reci da je sudska praksa iznad tumacenja resornog ministarstva koje je izradilo zakon o radu;), iznad njih su ti autenticna tumacenja zakonodavnog tijela, pa nije svejedno sto bi sabor rekao o tome;) i to sto bi rekao, bilo bi iznad sudske prakse. moras znati hijerarhiju pravnih izvora radnog prava, a tada govoriti za sudsku praksu. uostalom, zakon je iznad nekakve sudske prakse, i kaze da na pisano upozorenje radnik moze iznijeti svoju obranu, a to nije zzp;)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

al koje mu je pravo tu povrijedio? nije niti jedno iz radnog odnosa. mozda ugled i cast, ali to je nesto drugo.

 

joj sue baš si tvrdoglava :-D

 

povrijedio mu je:

1/ pravo na rad sukladno ugovoru o radu (nitko nije dužan raditi ono što mu nije određeno ugovorom o radu)

2/ pravo da bude OSNOVANO upozoren (neosnovano je radnik upozoren kada ga se upozorava na kršenje obveza koje I NISU OBVEZE RADNIKA PREMA UGOVORU O RADU.

3/Posljedica danog upozorenja (koje je NEOSNOVANO) je ta da sad poslodavac može otkazati ugovor o radu ne upozoravajući ponovno (jer je izvršio zakonksku obvezu pa upozorio, makar je upozorenje neosnovano!!!)

 

Jebote, sue, pa jer ti stvarno to ne vidiš????????????

 

Sue je napisao:

inace, sudska praksa i tumacenja ministarstva (upravnih tijela) su u istom rangu - formalna tumacenja, tako da ne mozes reci da je sudska praksa iznad tumacenja resornog ministarstva koje je izradilo zakon o radu;), iznad njih su ti autenticna tumacenja zakonodavnog tijela, pa nije svejedno sto bi sabor rekao o tome;) i to sto bi rekao, bilo bi iznad sudske prakse. moras znati hijerarhiju pravnih izvora radnog prava, a tada govoriti za sudsku praksu. uostalom, zakon je iznad nekakve sudske prakse, i kaze da na pisano upozorenje radnik moze iznijeti svoju obranu, a to nije zzp;)

 

Jebote sue, ja drumom ti šumom!!!

pa daj shvati da je sabor tu da donosi zakone a sud da ih primjenjuje!!! Pred sudom se vodi postupak i on je taj koji u konkretnom slučaju primjenjuje pravnu normu na konkretni predmet!!!

I više si stvarno dosadna s tim da se ne može podnijeti ZZP - MALO BOLJE PROČITAJ ŠTO KAŽE ČL. 133. ZAKONA O RADU!!!

 

 

 

Čl. 133.

 

 

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 126. (133.)

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

 

 

Ne znam iz kojeg j.e.b.e.n.o.g. razloga non stop NEGIRAŠ postojanje članka 133 Zakona o radu!!!

 

U njemu se ne navodi da se ZZP može podnijeti SAMO PROTIV ODLUKE O OTKAZU, VEĆ UVIJEK KADA RADNIK SMATRA DA MU JE POVRIJEĐENO NEKO PRAVO!!!

 

DAJ SHVATI TO!!!!!!!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zao mi je floki, ali nisi u pravu, osim u tome da sud zaista mora primjenjivati pravnu normu, a ne presude.

 

a zakon kaze da u slucaju pisanog upozorenja radnik moze iznijeti svoju obranu. buduci ovdje nema nikakve povrede prava iz radnog odnosa, nema zzp-a.

 

uostalom, kaj se pjenis:-?, ovo je samo neobvezna razmjena misljenja, znas kak se veli, 4 pravnika, 5 misljenja :-D

 

ajde, sretno u sporu i zelim ti da nam priopcis sretan ishod tog postupka i kazes da nisam bila u pravu (zajedno s vecinom), mozda nam to bude temelj nekakvih buducih promjena zakona o radu:bananko:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

"povrijedio mu je:

1/ pravo na rad sukladno ugovoru o radu (nitko nije dužan raditi ono što mu nije određeno ugovorom o radu)"

 

 

 

cek, cek. s ovim se slazem u potpunosti.

 

nisi nam nikad napisao u cemu se sastojalo to upozorenje.

 

jel poslodavac njemu htio nametnuti neke druge poslove koje nisu u opisu njegovog radnog mjesta pa onda kada radnik to nije ucinio, poslao upozorenje??

 

 

sto je tocno stajalo u tom upozorenju, mozes otprilike napisati?

 

jer ako poslodavac od njega trazi da obavlja poslove koje nisu u opisu njegovog radnog mjesta niti po svojoj vrsti i naravi ne bi odgovarali tom radnom mjestu, onda svakako zzp, ne mora niti cekati upozorenje!jel u tome bio problem?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

"povrijedio mu je:

1/ pravo na rad sukladno ugovoru o radu (nitko nije dužan raditi ono što mu nije određeno ugovorom o radu)"

 

cek, cek. s ovim se slazem u potpunosti.

 

nisi nam nikad napisao u cemu se sastojalo to upozorenje.

 

jel poslodavac njemu htio nametnuti neke druge poslove koje nisu u opisu njegovog radnog mjesta pa onda kada radnik to nije ucinio, poslao upozorenje??

 

sto je tocno stajalo u tom upozorenju, mozes otprilike napisati?

 

jer ako poslodavac od njega trazi da obavlja poslove koje nisu u opisu njegovog radnog mjesta niti po svojoj vrsti i naravi ne bi odgovarali tom radnom mjestu, onda svakako zzp, ne mora niti cekati upozorenje!jel u tome bio problem?

 

tako je!

 

radnik ima zaključen ugovor o radu sa opisima poslova radnog mjesta bravara. i na taj ugovor ima aneks. naime, radnik je osoba sa neposrednom opasnošću od nastanka invalidnosti i koji je zdravstveno nesposoban obavljati određene bravarske poslove zbog povrede šake. naime, za obavljenje nekih bravsrakih poslova traži se snaga obiju šaka, te je iz tog razloga poslodavac oslobodio radnika obavljanja onih poslova koje radnik ne može obavljati.

 

Dapače, doslovno i poimenično nabrojane poslove koje radnik može obavljati su radnik i poslodavac utanačili u aneksu ugovora o radu.

 

No međutim, poslodavac se ne drži ugovorenoga u aneksu, već radniku naređuje obavljanje onih poslova kojih je ovaj oslobođen, kao i obavljanje drugih poslova koji nisu predviđeni ni aneksom ni ugovorom o radu!

 

Kada radnik ne obavi te poslove (jer ne može, nije zdravstveno sposoban a nisu mu ni navedeni u ugovoru o radu, niti aneksu), dobiva upozorenje pred otkaz u kojem ga se tereti za povredu radne i tehnološke discipline s obarzloženjem da nije obavljao poslove koji I NISU PREDMETOM UGOVORA NITI ANEKSA! (te poslove poslodavac navodi, ali ponavljam, on ga tereti za obavljanje poslova koji nisu predmetom ugovora o radu niti aneksa sklopljenog između poslodavca i radnika!

 

Dakle, poslodavac daje radniku NEOSNOVANO UPOZORENJE PRED OTKAZ - tereteći ga za nešto što I NIJE NJEGOVA RADNA OBVEZA!

 

Shvaćaš li sad zašto je bilo nužno podnijeti ZZP i zašto sam morao pokrenuti postupak radi utvrđenja upozorenja nedopuštenim?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

svakako, no to nisam znala, sto je stajalo u upozorenju i u cemu je problem, maj bed sto nisam pitala dakako,no, to nije zzp na to upozorenje kao takvo, vec zzp na to sto poslodavac njemu namece neke druge poslove koje radnik nije duzan raditi, odnosno ne spadaju mu u opis radnog mejsta niti radnik to smije obavljati zbog svojeg zdravstvenog stanja! to je nesto drugo i svakako treba uloziti zzp, cak i da ga nije neosnovano upozorio!! :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

zao mi je floki, ali nisi u pravu, osim u tome da sud zaista mora primjenjivati pravnu normu, a ne presude.

 

a zakon kaze da u slucaju pisanog upozorenja radnik moze iznijeti svoju obranu. buduci ovdje nema nikakve povrede prava iz radnog odnosa, nema zzp-a.

 

uostalom, kaj se pjenis:-?, ovo je samo neobvezna razmjena misljenja, znas kak se veli, 4 pravnika, 5 misljenja :-D

 

ajde, sretno u sporu i zelim ti da nam priopcis sretan ishod tog postupka i kazes da nisam bila u pravu (zajedno s vecinom), mozda nam to bude temelj nekakvih buducih promjena zakona o radu:bananko:

 

draga Sue, ni mislio nisam da će tako brzo doći dan kada ću ti (uz dokaz) priopćiti da nisi bila u pravu (zajedno s "većinom") :belji:

 

Upravo sam danas primio rješenje Županijskog suda a rezultat toga jest:

 

Županijski sud mi je usvojio žalbu, ukinuo rješenje prvostupanjskog suda kojim je tužba tužitelja u pravnoj stvari radi utvrđenja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz odbačena kao nedopuštena i vratio predmet na MERITORNO ODLUČIVANJE prvostupanjskom sudu. :jupii::jupii::jupii::cager::cager:

 

Ovom se prilikom od sveg srca zahvaljujem kolegi Ivonjska, koji mi je svojim informacijama omogućio da dođem u posjed sudske prakse u ovoj pravnoj stvari :hvala:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ivonjska je napisao:

Floki, veselim se zajedno s tobom i cestitam ti na upornosti.

Ivonjska, dipl. strojni ključavničar

 

Hvala, ivonjska, dokazali smo da stajalište Vrhovnog suda nije apsolutno, dapače vrlo je glupo stajalište Vrhovnog suda RH prema kojem radnik nema pravo osporavati osnovanost upozorenja u sudskom postupku.

 

Vrlo sam zadovoljan i sretan što se praksa mijenja NABOLJE, a ova odluka mi i osobno jeko puno znači jer u ovoj parnici zastupam oca pa sam svim srcem, svom dušom i tijelom u ovom sporu!

 

A ovo rješenje dokaz je da se neke stvari moraju mijenjati i da su sve granice postavljene samo relativno, a prijeći prepreke mogu samo uporni i snalažljivi!

 

Ivonjska, care, hvala još jednom!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sue je napisao:

:palac:

 

ajd nam cijeli tekst daj!

 

naravno, kad pogledas sto je bilo sporno, svakako da je sud morao ici u meritum!

 

ovo je nova sudska praksa, naravno da je sud trebao odlučivati o tužbi i tužbenom zahtjevu u pravnoj stvari radi utvrđenja upozorenja pred otkaz nedopuštenim. Napominjem da je praksa VSRH bila da tužbu treba odbaciti, iz razloga što je VSRH (p o g r e š n o !)navodio, kao i ti sue, da radniku nisu povrijeđena prava iz radnog odnosa i da se stoga tužba ima smatrati nedopuštenom.

 

 

Županijski sud u Vukovaru

 

r i j e š i o j e

 

Žalba tužitelja prihvaća se kao osnovana te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda ukida i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Pobijanim rješenjem odbačena je tužba tužitelja kao nedopuštena pozivom na odredbe čl.288.st.2 u svezi s čl.187. ZPP te čl. 117. st. 1. ZOR-a.

 

Tužitelj je po punomoćniku u zakonksom roku podnio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja pozivajući se na bitnu povrjedu odredaba parničnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnog prava.

 

Žalbom osporava procesnopravno stajalište prvostupanjskog suda glede odbacivanja tužbe, ističući da se bitna povreda odredaba parničnog postupka odnosi na povrjedu načela pravnog interesa, da je pravni interes tužitelja u tome da se upozorenje pred otkaz utvrdi neosnovanim kako ne bi bilo osnove za dobivanje otkaza ugovora o radu, da je donošenjem neosnovane odluke o otkazu poslodavac povrijedio pravo radnika jer poslodavac nije ovlašten neosnovano i protuzakonito donositi takva upozorenja, te da je to podnošenje tužbe u konkretnom slučaju dopušteno sukladno odredbi čl. 187. st. 2. ZPP pa predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Tužitelj uz žalbu prilaže preslike sudskih presuda u prilog svojim žalbenim navodima.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba tužitelja je osnovana.

 

Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji je mu je prethodio, te žalbene navode tužitelja, ovaj sud smatra kako ta odluka ima nedostatak zbog kojeg se ne može valjano pravno ispitati, a koji se tiče nejasnosti procesnopravnih razloga o oslučnim činjenicama na kojima sud temelji svoje stajalište glede odbacivanja tužbe, čime je ostvarena bitna povrjeda odredaba o parničnom postupku u smislu čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, pa se ovakvo procesnopravno stajalište prvostupanjskog suda zasada ukazuje preuranjenim.

 

Prema pravnom stajalištu ovog suda kao drugostupanjskog, a pri ovakvom činjeničnom stanju, tužitelj ima pravno opravdan interes utvrđenja nedopuštenosti upozorenja a time i na sudsku zaštitu u smislu čl. 133 ZOR, o čemu je nužno sudski raspravljati i odlučiti a ne tek kad dođe do postupka zbog prestanka radnog odnosa otkazom ugovora o radu.

 

Zbog toga je pri ponovnom raspravljanju pravno opravdano ispitati žalbene navode i prigovore, zatražiti očitovanje stranaka, utvrditi pravni interes tužitelja na koji se poziva, a time osnovanost ili neosnovanosti ovako činjenično i pravno koncipiranog tužbenog zahtjeva.

 

Time će i činjenično stanje svakako biti potpunije a stajalište prvostupanjskog suda glede tužbenog zahtjeva tužitelja i pravno izvjesnije, pa ga žalbeni navodi neće moći opravdano dovoditi u sumnju.

 

Temeljem izloženog odlučeno je kao u izreci (čl. 380. st. 1. t. 3. ZPP-a).

 

Rješenje Županijskog suda u Vukovaru od 09. lipnja 2008. godine, poslovni broj: Gž-1446/08-2

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

woohooo!!

 

nema sumnje da su radniku prava bila povrijedjena.

 

eto, da sam prije rekla prije bi dobio presudu:-D

 

svaka cast zupanijskom sudu u vukovaru, brzi su!

 

obavezno mi faksiraj presudu, jedva cekam da vidim face ovih iz ministarstva rada, ja samo tumacim kao vecina, jer zor kaze svoje, ali smatram da treba isti izmijeniti po tom pitanju jer je to procesna smetnja. mislim da su najmerno onemogucili zzp u tom slucaju da ne bi zatrpali sudove :vrti: , neka im, nek rade :-D:palac:, jos bolje ako nece trebati mijenjati po tom pitanju zor, vec ce se uzeti u obzir sudska praksa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...
  • 1 mjesec kasnije...

ivonjska je napisao:

Stav da bi se to moglo utvrditi u sudskom postupku povodom utvrđenja nedopuštenosti samog otkaza ne smatramo opravdanim, jer će u tom postupku predmet ispitivanja biti da li su opravdani razlozi za otkaz a ne i za upozorenje.

Međutim i da se sud upusti u takvom postupku u ispitivanje opravdanosti upozorenja, često zbog proteka vremena to praktički neće biti moguće.

Stoga u konkretnom slučaju pravilno sud prvog stupnja utvrđuje, da se predmetnom opomenom mijenja pozicija tužitelja na način da će isti svoje ponašanje morati uskladiti sa zahtjevom opomene. Budući da je tužitelj dužan uskladiti ponašanje sa opomenom, očito je da je došlo do promjene u pravima i obavezama iz ugovora o radu i da opomena ima neposredan učinak na prava tužitelja.

Drugo, tužitelj ima pravni interes zatražiti da se opomena utvrdi nedopuštenom jer deklaratornom tužbom (članak 187. st.2 ZPP) želi otkloniti opasnu nesigurnost koja se očituje u činjenici da opomena omogućuje tuženiku izravno otkazivanje ugovora o radu u slučaju kad bude smatrao da je tužitelj izvršio bilo kakvu povredu radne obaveze. Naime prema sudskoj praksi kod utvrđivanja osnovanosti otkaza u obzir se uzima i činjenica da li je radnik već upozoravan, i to neovisno što je upozorenje iz različitog osnova što je otkaz.

Stoga je žalbeni navod tuženika u smislu da je sud prvog stupnja trebao odbaciti tužbu tužitelja kao nedopuštenu, neosnovan.

Nadalje, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da tužitelj nije iznosio neistinite podatke već vlastito mišljenje, jer navodi tužitelja da kod tuženika uvijek pobijede ljudi s najlošijim biografijama i da se kod tuženika stvorila biračka mašina koja ne propušta kvalitetne ljude, ne predstavlja iznošenje podataka u faktografskom smislu već izražavanje vrijednosnog stava. Nisu stoga osnovani žalbeni navodi tužitelja da je tužitelj počinio tešku povredu radne obaveze u smislu neistinito iznošenih podataka predviđenu člankom 67. stavkom 25. Pravilnika o radu tuženika.

 

Objavljeno u "Radno pravo" 7-8/07

 

evo, ovako, nismo se floki i ja dobro razumjeli na drugoj temi - sutkinja o kojoj pricam donijela je prvostupanjsku presudu koju je ovom presudom potvrdio drugostupanjski sud. no, ona sama mi je rekla da je u ovom konkretnom slucaju zupanijski sud napravio iznimku i dozvolio tuzbu. u jednom drugom slucaju su joj pak presudu ukinuli i rekli da tuzba nije dozvoljena. tako da se rjesava od slucaja do slucaja, ne znaci da ce uvijek sud to dozvoliti. super da je flokiju zupanijski sud u vukovaru to dozvolio, ali mislim da je i vrhunski napisao zalbu (vijdlea na svoje oci), sto znaci da od umjesnosti zastupnika, a i znanja i volje sudaca ovisi kako ce uspjeti spor.

 

zasto se uporno time bavim? zato jer sam i ja ulozila u ime naseg radnika zzp na neosnovano upozorenje, ali obzirom da smo pod nadleznosti sudova u zagrebu, nisam sigurna hoce li to zaista proci.a i volontiram kod gdje. sudac koja je donijela prvostupanjske presude o kojima pricamo, pa znam neke stvari iz prve ruke. naime, ona sama je rekla da je zupanijski sud to dozvolio u ovom specificnom slucaju, te da jos uvijek vrhovni sud suti na ovu novu praksu (koja zapravo i nije bas tako nova jer je presuda iz 2004. godine)te da nije sigurno da ce bas u svakom slucaju sud dopustiti ulazenje u meritum.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija