Jump to content

Kompliciran slučaj! Poslovna tajna, vještačenje, regulator, mobilni operator


Mukamije

Preporučene objave

Trebao bi pomoć za jedan kompliciran slučaj.

 

Naime, pred nacionalnim regulatornim tijelom vodi se upravni postupak kojim se vrši izmjena temeljnog dokumenta mobilnog operatore (značajnije tržišne snage) za povezivanje pravnih osoba na telekomunikacijskom tržištu.

 

Ja se u postupku pojavljujem kao zainteresirana strana (uz još nekoliko tvrtki), a postupak se vodi na naš zahtjev. U postupku se utvrđuju troškovi i naknade, a mobilni operator se dosjetio da sve podatke (potrebne za izračun) označi poslovnom tajnom.

 

Sad dolazi ono interesantno, regulator nam uporno odbija dostaviti te podatke pozivajući se na tu poslovnu tajnu iako Zakon o zaštiti tajnosti podataka u čl.19. izričito brani da se takvi podaci označe poslovnom tajnom. Pokušali smo na sve načine, pa i zahtjevom za pristup informacijama. Iako je istekao rok (15 dana) još nema rješenja o odbijanju zahtjeva osim ponavljanja kako je riječ o poslovnoj tajni.

 

Obzirom da ne uspijevamo ostvariti uvid u taj dio spisa, a riječ je o odlučnim dokazima na kojima će se temeljit rješenje regulatora, zabrinuti smo za ishod na našu štetu odnosno pogodovanje moćnom mobilnom operatoru.

 

Istaknuli smo zahtjev za vještačenje koje bi trebalo utvrditi korektnu metodologiju izračuna naknada, ali i same stavke metodologije (jer su podaci koji su ranije dostavljani očigledno nevjerodostojni - da ne kažem nešto teže). Ovdje također nema formalnog odgovora regulatora, ali prema svemu sudeći i to će biti odbijeno bez obzira što smo iznijeli kako ćemo podmiriti troškove vještačenja. Na sve načine nas se priječi da zaštitimo svoja prava i ostvarimo normalne uvjete poslovanja.

 

Sad idu pitanja:

-Kako doći do podataka?

-Kako osigurati da dođe do vještačenja jer ni regulator ni mi nismo osposobljeni da utvrdimo činjenično stanje, a mobilnome to nije u interesu?

-Koje radnje poduzeti prema regulatoru, da ipak dođe do pravednog i zakonitog rješavanja postupka?

-Koje radnje poduzeti prema mobilnom zato jer svjesno iznosi nevjerodstojne (blago rečeno netočne) podatke - dokaze s očitim ciljem stjecanja nepripadajućeg?

 

Važno, u sličnom postupku, ne tako davno, na temelju takvih (nevjerodostojnih) podataka regulator je već bio sklon mobilnom (podatke uopće nije provjeravao, iako se sve vidi iz aviona) i korist je već ostvarena.

 

Naravno ne postoje nikakvi dokazi da je stvarno riječ o poslovnoj tajni (odluke, temeljem zakona...) nego je to ono "vjeruj mi ovo je poslovna tajna" niti je po tom pitanju bilo kakvog dokazivanja.

 

E sad, kako će ovo bit javno objavljeno, a prozvani će se moguće prepoznati, molio bih da suptilnije savjete šaljete kao poruku, a ne odgovor.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo je i za iskusnog pravnika složeno, a kamoli za mene ne-pravnika.

 

Ali eto, od pravnika nitko ne odgovara, a ja se nekad ne mogu suzdržati od micanja miša pa se javljam.

 

Za početak imam dva pitanja, a ne odgovore:

 

Prvo, jel Vi stvarno očekujete da će to hrvatska administracija i sudstvo riješiti (u nekom razumnom roku i korektno)?

 

Drugo, gdje su Vaši pravnici kad ste prisiljeni to dati na forum?

 

Što se tiče prava na informacije, kad se pozivate na to pravo onda počinje poseban postupak (koji je opisan ovdje http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=69), a u kojem je propisano i što činiti kad nadležno tijelo ne odgovara ili odbija dati informacije. Na kraju stvar završava na Upravnom sudu, pa se paca 3 godine... (vidi prvo pitanje).

 

Ako idete u tom smjeru, pazite na cake, radi se u suštini o upravnom postupku ali po posebnim odredbama Zakona o pravu na informacije. Pogledajte i u sudsku praksu Upravnog suda.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem na postu.

Odgovor na Vaša pitanja baš i nije jednostavan ali ću pokušati:

 

1. Da, vjerujem da će hrvatsko sudstvo slucaj rješiti korektno. Ne, ne vjerujem da će to rješiti u razumnom roku osim u slučaju da se ne poklopi s nekim drugim interesima.

Na žalost, na potezu je administracija (regulator) a u njene nakane opravdano sumnjamo (blago rečeno) i to je zapravo bit cijelog problema. Kad bi oni radili po Zakonu i nepristrano onda mog pitanja ne bi ni bilo. Ključno je natjerati regulatora da radi svoj posao u skladu sa zakonom i da prestane pogodovati monopolu, što baš i nije lako.

 

2.Kako ste i sami rekli, slučaj je složen pa stoga iznošenje na forumu zapravo ima nakanu pronalaska najboljeg puta u slučaju koji bi mogao (ako uspijemo) biti od šireg značenja. Stoga je svaki dobronamjeran savjet dobro došao.

 

Ovo što navodite oko prava na informacije smo dosta detaljno apsolvirali (uključujući i sudsku praksu), ali to ne rješava bitno.

Nije cilj upravni spor (znamo koliko to traje, pa sve gubi smisao), već rješenje utemeljeno na zakonu.

 

Za tim tragamo - Kako prisiliti regulatora da radi svoj posao, poštuje zakone i ne pogoduje moćnom kapitalu?

 

Svaki dobronamjeran savjet i pomoć su dobroošli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Izađite na izbore, osvojite vlast i natjerajte državnu administraciju da radi svoj posao :-D

 

Isprika, ali drugog načina ne vidim.

 

Naime, zaštitu od pogrešnih odluka administracije daje Vam (upravno) sudstvo koje je takvo kakvo je. Druge nema.

 

Moje iskustvo (kao fizičke osobe u postupcima koji po vrijednosti nisu nikako mjerljivi s Vašim problemom) da činovnik državne administracije može napisati u svojim rješenjima doslovce što i kako hoće, pa i takve stvari koje su u potpunoj suprotnosti i sa golim činjenicama i sa elementarnim zdravim razumom, a da za to ne snosi baš nikakvu odgovornost. U žalbenom/tužbenom postupku onda s tim možda možete izaći na kraj, ali u kojem roku? Ti rokovi su postali sredstvo ucjene.

 

Ali ako ipak hoćete glavom kroz zid (a netko na kraju mora, želim Vam sreću)), onda trebate ići ne samo na instituciju nego i (nažalost)na osobu/e sa svim rizicima koje to nosi. Dakle, pogledajte malo zakonske odredbe o državnim službenicima, kazneni zakon (još jednom na žalost) i slično.

 

Pritužite se nadređenima, sve do vrha, na postupke njihovih činovnika i natjerajte ih da se pismeno izjasne o problemu na koji ih upozoravate.

 

Zašto pismeno? Zato što oni promućurniji koji tjeraju karijeru na višim razinama vlasti jako dobro znaju da na vlasti neće biti vječno i da takva izjašnjavanja mogu u budućnosti biti dinamit pod njihovom karijerom. Zato počnu jako paziti što rade.

 

Možete, recimo, tražiti izuzeća i slične stvari. Ali to je igra s vatrom koja Vas može i koštati (doslovce, za neke stvari kazne nisu male).

 

Postoje 2 najvažnija osnovna načela koji primjenjuju ljudi koji se penju na stepenicama hijerarhije. Prvo je da budu što je moguće manje informirani o nezgodnim stvarima u njihovoj nadležnosti odnosno da se njihova informiranost ne može dokazati, kako bi uvijek mogli reći da "nisu znali". Nevjerojatna je vještina nekih od njih koji uvijek uspijevaju biti informirani o onome što treba, a nikada o onome što im je nezgodno. Drugo načelo je razrada prvoga - nikad ništa napismeno, nikad ništa potpisati, a ako se baš mora onda "su mi stavili na stol među drugim dokumentima za potpis".

 

Dakle, idite na vrh, preskočite činovnike, razbijte im gard i udarite ih u glavu - naravno koristeći zakonske mogućnosti koje postoje za to. Zakoni i nisu tako loši, pružaju neke mogućnosti samo se ne primjenjuju.

 

Dakle ukratko - za početak: onemogućite (dokumentirano) da bilo koja osoba koja ima važnu ulogu u postupku može - kad dođe čas (da ne kažem KZ) - primijeniti "nisam znao"-

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako sam dobro shvatio, po Vama bi trebalo ići na zaštitu zbog nezakonite radnje i kaznenu protiv odgovorne osobe?

 

Svjestan sam da ovo stvarno izgleda kao glavom kroz zid, ali mislim da je vrijeme da se svi oni koji nesavjesno odlučuju o sudbinama drugih dobro promisle.

 

Pred nama je dugačak put, ali čim prije krenemo prije ćemo stići na cilj - administracija kao servis a ne zapreka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Konkretne savjete Vam ne mogu dati jer niti sam pravnik, niti je iz Vašeg opisa točno vidljivo sve o formalnom stanju postupka (vrste postupaka, rješenja, rokovi...) Kao nestručnjak, ja se obično bacim na proučavanje samo onog dijela prava koji me osobno svrbi - o ostalome ne znam ništa.

 

Postoji forma, taktika, strategija u postizanju cilja.

 

Strategija je da ćete iskoristiti sve pravne forme da nezakonito ponašanje i krivce dovedete pred sud, bez obzira na to koliko trajalo i koštalo. Ako to niste spremni, nemojte ni počinjati. Ako jeste, druga strana mora iz Vašeg ponašanja jasno shvatiti da će upravo tako i biti, inače će ići na iscrpljivanje.

 

Taktika određuje tempo i redoslijed kojima ćete koristiti pravne forme.

 

Osobno bih išao na pritužbe šefovima činovnika koji donose očigledno krive odluke, sa zahtjevom da se primjenjuju zakonske odredbe po zakonu o službenicima za nesavjestan rad. Biti uporan i dizati razinu šefa u pravilnom ritmu od 15 dana - nećeš odgovoriti (s obrazloženjem!), odgovorit će tvoj šef. Na kraju, ako ne upali, otvoreno pismo ministru u novine kao oglas - bez ičeg osobnog, goli fakti i objašnjenje da se ta forma koristi jer redovni putevi komunikacije u njegovom ministarstvu ne funkcioniraju.

(Zanimljiva je brzina kojom je Primorac “saznao” da matura nije dobro pripremljena čim je problem stigao na ulicu).

 

Smisao toga nije samo u tome da osigurate zakonito postupanje (većinu toga će ignorirati ili odbaciti) nego i da činovnici s imenom i prezimenom, figurativno rečeno, vide crvenu lasersku točkicu na svom reveru i shvate da ih debeli bedemi institucije u kojoj rade ne amnestiraju od osobne odgovornosti.

 

Isto tako nastaviti po zakonu o informacijama.

 

Također zaštita zbog nezakonite radnje i sve drugo što se može po zakonima iščačkati (obnova postupka?). Tražiti izuzeće činovnika za koje znate da donose pogrešne odluke - vjerojatno će odbiti, ali moraju obrazložiti. To se može i po Zakonu o upravnom postupku iako ne vjerujem da je te odredbe ikad itko primijenio. Pravila o šutnji administracije - ne dati im niti dan više. Itd.

 

Koliko shvaćam, tu ima temelja za više paralelnih postupaka. Pokrenite sve koje možete, ako može i pred trgovačkim i/ili građanskim sudom, za neke stvari moguć je i upravni i takav postupak uz, naravno, odgovarajuću pravnu obradu. Ako smuljaju u jednom, neće u drugom. (Ja sam jednog građevinskog inspektora koji je opako lagao u svojim „izvidima“ raskrinkao pomoću nalaza vještaka kojega je sud odredio u paralelnom parničnom postupku.)

 

Na kazneni ne bih išao odmah. Dok ih budete filali s ovim drugim postupcima, oni će napraviti toliko novih grešaka da ćete kasnije imati puno bolji materijal za kazneni. Osim toga, možda već i sama naznaka da im slijedi kazneni utječe na njihovo ponašanje - naime, oni su svjesni da će kad dođu na red na vlasti biti netko drugi (potpuno svejedno tko - glavno da je drugi). Dajte im šansu. Ako odmah idete đonom i stisnete ih u kut, neće imati što izgubiti pa će učinak biti kontraproduktivan.

 

I da - ako krenetu u to i budete uporni, ostat ćete u svemu sami, prije ili kasnije

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vrlo korektno, posebno taktički i strategijski.

 

Imam puno razloga vjerovati da i ovdje vrijedi ona - "ne smrdi riba od repa, već...". Mislim da je izvorni utjecaj službenika minoran.

Ovo zasigurno diže letvicu i čini stvar još složenijom.

 

Svjestan sam i onoga što kažete da ću prije ili kasnije ostati sam. To me naravno ne veseli, ali me neće ni obeshrabriti, pa sam sam se i rodio :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nije izravno u vezi s temom, ali ima određene sličnosti s obzirom na manipulacije s podacima, kao i ponašanje nadležnih:

 

Sam sebi određuje odštetu

 

Iz godine u godinu tuži državu za naknadu štete i pritom se uz pomoć uvijek istog sudskog vještaka utvrđuju milijunski iznosi koje država plaća. Pritom se vještačenja provode na temelju podataka koje dostavlja sam Prepolec, a za 1994., 1995. i 1996. dobio je odštetu od 17,5 milijuna kuna. Sudovima nije bilo čudno što su Prepolčevi rashodi 1995. iznosili dva milijuna kuna, a vještaci su izračunali da je samo za riblje ličinke godišnje potrošio 13 milijuna kuna.

 

Uz sve ograde zbog mogućih novinarskih pogrešaka zbog čega ovo ne treba uzeti zdravo za gotovo, ostaje da tu previše toga ide krivo.

 

Činjenica da se u Vašem slučaju izmotavaju pomoću poslovne tajne je zapravo pozitivna - svjesni su da im podaci ne idu u prilog i ne usuđuju ih se (previše) promijeniti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz Vaših postova na kraju nije jasno imate li pravnika/odvjetnika ili ne?

 

Ima li osnove za pokretanje nekog trgovačkog ili građanskog spora u smislu traženja odštete, nanošenja štete, izmakle dobiti, zloupotrebe monopola...? Koliko znam, u takvom postupku sud ne bi bio vezan shvaćanjem poslovne tajne od strane regulatora niti njegovim odbijanjem vještačenja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pravnika imamo, ali to nije dovoljno. Druge strane imaju velike timove, a ovo je pokušaj da i mi ojačamo svoje taktičko strategijske planove i ciljeve, te da ih dodatno verificiramo.

 

Što se tiče trgovačkih sporova neki postupci su već pokrenuti, a neki će biti pokrenuti ovih dana (sve protiv mobilnog operatora). Kako je na sudovima, nije nikakva tajna - sve traje neprimjereno dugo, a na dinamičnom tržištu telekomunikacija i dalje caruje monopol, odnosno njegova zlouporaba.

 

Protiv regulatora još nismo pokretali sporove i to je zapravo glavna tema.

 

Postupak za utvrđivanje zlouporabe monopola također ćemo pokrenuti u najskorije vrijeme (kad dovršimo ovaj postupak) i to pred drugim regulatorom, za što ćemo svakako trebati odvjetnika specijalistu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mukamije je napisao:

....

Važno, u sličnom postupku, ne tako davno, na temelju takvih (nevjerodostojnih) podataka regulator je već bio sklon mobilnom (podatke uopće nije provjeravao, iako se sve vidi iz aviona) i korist je već ostvarena.

....

 

Na temelju čega ste sigurni da su ti podaci bili nevjerodostojni? Je li donesena neka pravomoćna odluka?

 

Ako jest i ako možete dokazati da su podaci bili pogrešni, to je za KZ, npr. čl. 303.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nema pravomoćne presude niti je do sada bilo radnji u tom smjeru, a sve skupa se događalo prije nepunih godinu dana. Temeljem tih podataka je nastalo rješenje, pokrenut je upravni spor za poništenje istoga. Regulator je upozoren na nevjerodostojnost podataka (ogromna odstupanja u odnosu na prethodne podatke, metodologija skrojena na način da daje željene rezultate, izbjegavanje dostave podataka na točno specificiran način, pretvaranje jedinica mjere iz jedne u drugu...), tražena je obnova postupka ali je isto odbijeno (postupak je bio prepun proceduralnih pogrešaka). Valjda se nisu bili spremni posuti pepelom niti poduzeti kakvu radnju po pitanju pogrešnih podataka (ne bi se zamjerali).

U prilog tome ide i sadašnji postupak, svi podaci su označeni poslovnom tajnom (među njima i javno dostupni podaci!) očito kako bi se ponovno ostvarila nepripadajuća korist, ali i spriječilo dokazivanje odgovornosti. Očito se ide istim smjerom, promjena bi bila svojevrsno priznanje onoga od prije?!

 

Nesklonost regulatora provođenju vještačenja (uz svesrdnu podršku mobilnog) je također činjenica koja se ne može zanemariti.

Kome bi uopće moglo smetati vještačenje?

 

Kako stvari stoje, mislim da će se ići u dokazivanje pogrešnih podataka i utvrđivanje odgovornosti, ali to je opet ono pitanje taktike i strategije koje ovdje želimo dodatno verificirati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Čl. 303 kaže

 

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se stranka u postupku, osim okrivljenika, koja dade lažni iskaz ako se na tom iskazu temelji konačna odluka u tom postupku.

 

Mislim da se konačnom odlukom može smatrati drugostupanjsko rješenje, budući da je to kraj upravnog postupka. U tom slučaju imate osnovu za kazneni progon.

 

Također bi možda u obzir došao i čl. 292.

 

Mislim da bi dobar potez bio da podnesete kaznenu prijavu za prošli postupak dok je ovaj još u toku. To bi im dalo do zanja da se ne šalite.

 

Ali ima jedan mali problem. Svojedobno sam htio pokrenuti postupak protiv osobe koja je u postupku ishođenja građevinske dozvole podnijela vlastoručno potpisanu očigledno lažnu izjavu.

 

Odvjetnica mi je rekla da odvjetništvo u takvim slučajevima ne pokreće postupak jer je stvar organa uprave da provjeri istinitost izjave.

 

Organ uprave ne provjerava istinitost izjave jer je vlastoručnim potpisom stranka preuzela odgovornost za istinitost. Inače ne bi tražili izjavu, nego bi sami izvršili provjeru izjavljene činjenice po službenoj dužnosti.

 

Nadalje, davanjem lažnog iskaza smatra se samo iskaz koji je stranka dala nakon što je stranka izrijekom upozorena da ne smije davati lažni iskaz. Ako nije upozorena, laganje nije kažnjivo.

 

Ne znam da li se i vama čini da je to sve postavljeno tako da nitko ni za što ne mora odgovarati niti raditi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne mogu vjerovati.

Možeš lagat i podnosit lažne dokaze, ako te voditelj postupka nije upozorio da je to zabranjeno?!

 

Ovdje je riječ o zahtjevu regulatora da se dostave određeni financ. i prometni podaci, to po meni podrazumijeva da isti moraju biti točni, a da u suprotnom slučaju mora postojati odgovornost.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Već sam Vas upozorio da nisam pravnik. Molim Vas da ovo što pišem shvatite samo kao neku vrstu podsjetnika što biste mogli učiniti a ne stručni savjet, pa se podrazumijeva da to prije toga morate razraditi i provjeriti s pravnikom.

 

Prenio sam Vam svoje konkretno iskustvo. Osobno sam zdravi razum kad je riječ o administraciji davno otpisao, oslanjam se samo na ono što doslovce piše u zakonu i sudsku odnosno administrativnu, a na prvom mjestu svoju osobnu, praksu.

 

Uostalom, uočite formulaciju iz KZ-a:

 

...koja dade lažni iskaz ako se na tom iskazu temelji konačna odluka u tom postupku....

 

Dakle, laganje uopće nije kažnjivo ako sud odluči na temelju nečeg drugog, pa lažna izjava ne bude odlučujuća.

 

Možda u zahtjevu regulatora piše da podaci moraju biti istiniti, a možda i u dostavljenim podacima ima takva izjava da su točni. Provjerite.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz sudske prakse, ŽS Zg Ko 1642/1995 kao potvrda onoga što sam naveo:

 

Kratka sentenca

Pitanje ostvarenja kaznenog djela davanja lažnog iskaza kod upravnih tijela kad stranka činjenice navodi u tiskanici

 

Sentenca

 

Da bi bila ostvarena obilježja krivičnog djela iz čl. 303. st. 2. KZ, u konkretnoj situaciji nužno je bilo utvrditi da li je okrivljeni kao stranka u upravnom postupku dao lažan iskaz, na kojem iskazu je zasnovana odluka u upravnom postupku. U tom smislu iz dokumentacije koja prileži, nedvojbeno je da je okrivljenik kao stranka u skraćenom upravnom postupku, došao prijaviti nestanak prometne dozvole, koja zapravo nije nestala, pa u tom smislu i iz obrane okrivljenika proizlazi da su navodi u njegovoj izjavi lažni, odnosno da oni ne odgovaraju stvarnosti. Međutim, da bi bila ostvarena obilježja krivičnog djela iz čl. 303. st. 2. KZ, nužno je da se radi o iskazu u upravnom postupku. Prema odredbi čl. 182. Zakona o općem upravnom postupku, iskaz u upravnom postupku je usmeno dana izjava, a pri čemu osoba daje tu usmenu izjavu mora biti upozorena na kazneno pravnu odgovornost zbog davanja lažne izjave. Drugim riječima, pismena izjava nije iskaz niti u smislu Zakona o općem upravnom postupku, a niti u kazneno pravnom smislu i to najmanje iz dva razloga. Kao prvo, ne radi se o usmeno danoj izjavi već o pismeno danoj izjavi, a kao drugo okrivljenik tom prigodom nije od strane upravnog referenta upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza. ...Obzirom na navedeno okrivljenika je valjalo osloboditi, jer nije dokazano da bi počinio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.

 

Mislim da bi bilo dobro da u sadašnjem upravnom postupku inzistirate da regulator održi ročište radi usmenog izjašnjavanja stranaka kako bi stranka mogla biti prikladno upozorena.

 

A za prethodni slučaj Vam još uvijek ostaje i čl. 292, a možda i koji drugi (ovjeravanje neistinitog sadržaja?).

 

A sad, ako ste shvatili da je Vaš potpis pod kojekakvim obrascima potpuno bezvrijedan i da zapravo nemate poslovnu sposobnost jer Vas sustav smatra nedoraslim i neodgovornim, osim ako Vas posebno ne upozore... nisam Vam ja kriv.

 

Englezi imaju izreku: My word is my bond. Ni potpis nije nužan, dosta je riječ. A imaju i anglosaksonski pravni sustav s dugom tradicijom prilagođen kapitalizmu. A mi imamo tradiciju revolucionarnih i prijekih sudova (s vremena na vrijeme) :-D:-D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Stiglo rješenje!

Što da kažem, katastrofa baš kako smo i očekivali. Regulator se svojski još jednom potrudio da obrani i dodatno osnaži stečevine monopola.

 

Kao primjer komadić iz obrazloženja: vezano uz navode kako su podaci koje je dostavio operator suspektni, regulator naglašava da podatke koje je dostavio opunomoćenik operatora pod kaznenom i materijalnom odgovornošću smatra istinitima te ih je po slobodnom uvjerenju... koristila kao istinite za daljnju analizu.

 

Naravno, vještačenje je ocjenjeno neosnovanim a niti jedan dokaz kojim su osporavani podaci operatora nije niti razmatran (nema ga u obrazloženju).

 

Naš zadnji podnesak regulator nije ni pročitao jer nije imao vremena (od predaje do rješenja vrijeme se mjeri u minutama koje su nedovoljne da se pročita ne ocijeni).

 

Postupak još nije okončan, operatoru su naložene još neke izmjene teksta pa kad ih uvrsti (za 5 dana) dobit će suglasnost.

 

No idemo dalje, sad su na redu druge radnje :misli: , a svi prijedlozi i sugestije su i dalje dobrodošli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Mukamije je napisao:

....

 

Kao primjer komadić iz obrazloženja: vezano uz navode kako su podaci koje je dostavio operator suspektni, regulator naglašava da podatke koje je dostavio opunomoćenik operatora pod kaznenom i materijalnom odgovornošću smatra istinitima te ih je po slobodnom uvjerenju... koristila kao istinite za daljnju analizu.

...

 

Budući da je izjava dana izrijekom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, sasvim formalno gledano, tijelo uprave nije imalo razloga da ne prihvati te podatke.

 

Dakle, na redu je primjena te odgovornosti - prvo kaznene, a zatim i materijalne (vaši gubici), naravno pod uvjetom da podaci doista jesu neistiniti i da to možete dokazati odnosno da možete dokazati je zbog njih donesena odluka koja vam doista uzrokuje gubitke.

 

Prije toga ne bi bilo loše provjeriti gdje se nalazi ta izjava o materijalnoj i kaznenoj odgovornosti i pročitati je; možda je upravo u onom dijelu koji je službena tajna pa ga ne možete dobiti na uvid, a možda sadrži i neka "sitna slova" o mogućim nenamjernim pogreškama :-D

 

Usput: Čl. 303 KZ ne dolazi u obzir jer se odnosi samo na usmene iskaze, i sudovi ga primjenju krajnje restriktivno tražeći ne samo da iskaz bude neistinit nego i da postoji subjektivna svijest krivca da govori neistinu, što je -naravno - više-manje nedokazivo. Po broju presuda temeljem toga članka koje su dostupne na webu (ako zanemarimo da tražilica na stranicama Vrhovnog suda ne radi dobro) ispada da su građani Hrvatske blaženici koji baš nikad ne lažu, ili barem nikad ne lažu pred sudom i upravom. A kad mnoge stvari za koje sada treba ići osobno u upravu budu dostupne putem e-uprave pa sve bude pismeno, postat će i sveci:-D

 

Dakle, čl. 312 ili neki drugi.

 

Ali, nekako imam osjećaj da će ići ovako. Odvjetništvo zapravo neće shvatiti što tvrdite jer to zahtijeva specijalističko znanje. Ako nastavite kao oštećeni-tužitelj i uopće uspijete sudu objasniti u čemu je problem, odgovorni potpisnik dokumenta će tvrditi da je samo proslijedio podatke koje su mu dale stručne službe kojima nije imao razloga ne vjerovati... I tako dalje dok se odgovornost ne razvodni u homeopatskom omjeru :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

KronicnaStranka je napisao:

 

Budući da je izjava dana izrijekom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, sasvim formalno gledano, tijelo uprave nije imalo razloga da ne prihvati te podatke.

 

Dakle, na redu je primjena te odgovornosti - prvo kaznene, a zatim i materijalne (vaši gubici), naravno pod uvjetom da podaci doista jesu neistiniti i da to možete dokazati odnosno da možete dokazati je zbog njih donesena odluka koja vam doista uzrokuje gubitke.

 

Prije toga ne bi bilo loše provjeriti gdje se nalazi ta izjava o materijalnoj i kaznenoj odgovornosti i pročitati je; možda je upravo u onom dijelu koji je službena tajna pa ga ne možete dobiti na uvid, a možda sadrži i neka "sitna slova" o mogućim nenamjernim pogreškama :-D

 

Nema takve izjave, to je kao i dobar dio obrazloženja samo hrpa slova i teksta - da se nađe. Čisto pogodovanje i "nerazumijevanje", a sve bitne teme, zahtjevi i dokazi jednostavno preskočeni, kao da ne postoje! Jasno je gdje leži problem.

 

Poslao sam i PM poruku!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija