Jump to content

Novi zakon o visokom obrazovanju


anonimno

Preporučene objave

Zakonom koji je nedavno stupio na snagu uvodi se dodiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Dodiplomski se studij ustrojava kao trogodišnji ili četverogodišnji nakon čega se stječe zvanje bakalorius, diplomski traje 1-2 godine i daje zvanje magistra (ne magistra znanosti, koji se ukuda). Poslijediplomski traje tri godine i stječe se zvanje doktora znanosti.

 

U prijelaznim odredbama se kaze da oni koji su stekli akademska zvanja po starim propisima mogu od institucije koju su zavrsili traziti usklađivanje njihovog akademskog naziva sa novim propisom.

 

Čini mi se da to u praksi znači da oni koji su npr. završili četverogodišnji studij koji po novim propisima postaje trogodišnji dodiplomski plus jednogodišnji diplomski mogu tražiti da od fakulteta da im po novim propisima prizna zvanje magistra.

 

Koliko sam proučio to pravnicima neće pogodovati, jer mi se čini da je fakultet (bar Zagrebački) već odlučio da će dodiplomski i dalje trajati četiri godine. :-D

No, biti će zanimljivo vidjeti koliko će fakulteta u sljedećih par godina uvesti 3+1 shemu studiranja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nisi dobro proučil/a zakon.

Više neće biti magisterija.

A ono što će priznavati glede završenog studija do sada je samo to da ti mogu ili bez razlike polaganja ispita ili s polaganjem razlike ispita priznati ono što će stjecati studenti koji će po novom zakonu završiti diplomski:

 

1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,

2. za sveučilišne tehničke programe diplomirani inženjer (dipl. ing.) struke,

3. za sveučilište teološke programe diplomirani teolog (dipl. teol.),

4. za sveučilišne programe učiteljske struke diplomirani učitelj (dipl. uč.),

5. za sveučilišne programe nastavničkih struka profesor (prof.) struke,

6. za sveučilišne programe umjetničkih struka akademski (akad.) umjetnik (slikar, kipar, muzičar, glumac, itd.),

7. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

...

(5) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv je »master of science ili master of art /mr. sc./«, ukoliko posebnim Pravilnikom iz članka 71. nije drugačije određeno.

 

Glede preustroja, svi su se dužni preustrojiti do akademske godine 2005./2006.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru. No, bas iz te odredbe proizlai moje pitanje, jer nisam uspio sa sigurnošću utvrditi koji će biti status ranije diplomiranih pravnika nakon preustroja.

 

Iz te odredbe proizlaza da pravnici potpadaju pod točku 7, tj. postaju magistri struke, jer ostale se točke ne mogu na njih primjeniti. S druge strane, na websiteu pravnog fakulteta u Zagrebu se nalaze odluke uprave fakulteta iz kojih proizlazi da je fakultet odlučio da dodiplomski studij prava i dalje traje 4 godine.

 

Iz toga mogu samo nagađati da će kolege koji će nakon preustroja završiti dodiplomski studij prava (4 godine) postati bakaloriusi prava, dok će im (kao i nama) trebati završiti diplomski studij od još jedne godine da postanu magistri struke.

 

Za dosta struka mi je jasno kako će se ustrojiti obrazovanje po novim propisima, no za pravnu nisam siguran kako tumačiti odredbe zakona.

I kako se promjene mogu odnositi na već diplomirane pravnike.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pazi, novi koji po novom programu završe diplomski će biti magistri (ne u smislu da imaju magisterij - jer toga više neće biti već samo doktorat), a oni koji su prije diplomirali će moći tražiti da im se to prizna - s time da će im faks moći priznati bez polaganja dodatnih ispita ili s polaganjem dodatnih ispita (ovisno o odluci faksa).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Na prometu je slična priča. Sad faks traje 9 semestara, a generacijama koje su upisale faks 2 godine poslije mene 8 sem. Postoji kombinacija da mi koji studiramo po starom programu (9 sem) odslušamo još jedan semestar i postanemo magistri. Ali naravno, to nigdje službeno ne piše, nego se samo tako priča. Brijem da bi taj 1 dodatni semestar koštao kao dvije pune godine studiranja.

Barem su na prometu dobri ekonomisti...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 mjeseci kasnije...

A recimo što je sa ekonomskim fakultetima? Gdje mi spadamo? Zagrebački fakultet ide po principu 4+1, splitski po principu 3+2. I sad recimo, ja padnem godinu (na splitskom fakultetu), studiran li ja onda po starom programu (po upisanom) ili po novom (pa ću studirati 3 godine)?Ili da se prebacin u Mostar i studiran 4 godine, pa će mi se tu priznati magisterij. Ima jedan interesantan članak u Slobodnoj Dalmaciji o tome- http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050311/temedana01.asp.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
  • 3 mjeseci kasnije...

Vrste studija: sveučilišni i stručni studij

 

Članak 69.

 

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

Sveučilišni i stručni studiji usklađuju (»harmoniziraju«) se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava.

Sveučilišni studij

 

Članak 70.

 

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sljedeće tri razine:

preddiplomski studij,

diplomski studij i

poslijediplomski studij.

Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu. Diplomski i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima.

Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva ili stupnja.

Određeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija. Takvo provođenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.

Svaka razina studija iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (dalje: ECTS) po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

Preddiplomski studij

 

Članak 71.

 

Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus odnosno baccalaurea) uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea.

Diplomski studij

 

Članak 72.

 

Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine i njegovim završetkom stječe se od 60 do 120 ECTS bodova. Diplomski studij može trajati i duže, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskoga sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:

za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,

za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Poslijediplomski studij

 

Članak 73.

 

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada, stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat znanosti.

Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona.

Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano specijalističko usavršavanje.

Sveučilište općim aktom uređuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te propisuje broj ECTS bodova pot¬reban za prijavu doktorskog rada na poslijediplomskom sveučilišnom studiju.

Stručni studiji

 

Članak 74.

 

Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu. Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom.

Stručni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine u slučajevima kada je to sukladno međunarodno prihvaćenim standardima te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova.

Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom.

Završetkom stručnog studija s 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.

Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Takav studij traje jednu do dvije godine i njime se stječe zvanje specijalista određene struke (spec.) koje se koristi uz stručni naziv stečen stručnim studijem ili preddiplomskim sveučilišnim studijem.

Prijenos ECTS bodova

 

Članak 75.

 

Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga članka propisuju se općim aktom visokog učilišta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja

 

Članak 76.

 

Sveučilište, veleučilište ili visoka škola mogu s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobom ustrojiti određeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na način i u postupku propisanim u članku 51. ovoga Zakona.

Visoka učilišta mogu osnivati različite programe stručnog usavršavanja, imajući u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu ovoga Zakona. Po završetku programa stručnog usavršavanja visoko učilište polazniku izdaje posebnu potvrdu.

Studijski program

 

Članak 78.

 

Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko učilište. Studijske programe koji se izvode na sveučilištu donosi senat sveučilišta.

Kod utvrđivanja studijskog programa visoko učilište treba osobito brinuti da studij bude:

na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina,

usklađen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora,

usporediv s programima u zemljama Europske unije.

Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole te sadrži:

stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija,

uvjete upisa na studij,

okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,

bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s ECTS,

oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet,

popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija,

uvjete upisa studenta u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta,

način završetka studija,

odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija