Pravo na priključke ... popust na komunalnu naknadu ...??

[CiguliMiguli]

Dobar dan.

 

Hm ... da sročim ... dakle dragovoljac sam DR-a i HRVI 40% za stalno.

 

Iako sam davno predao zahtjev za stambeni kredit .... odgovora nisam dobio. Iskreno rečeno nisam ih niti pitao više.

 

U međuvremenu sam kupio stan u Zagrebu (od nasljedstva) gdje i živim.

 

U vlasništvu imam i zemlju na otoku Pagu (u Novalji)na kojoj bih izgradio obiteljsku kuću.

 

Zanima me imam li pravo na besplatne priključke (voda, kanalizacija, struja)ili barem neki popust na plaćanje istih?

 

Zanima me i imam li pravo na popust pri plaćanju komunalne naknade kod nakon ishođenja lokacijske dozvole (građevna više nije potrebita)?

 

Nisam prijavljen u Novalji niti sam ikada bio prijavljen.

 

U Ličko-senjskoj županiji nemam ikakvu drugu nekretninu u vlasništvu osim te zemlje (i stana u Zagrebu).

 

Unaprijed hvala.

[elan]

Ja također imam isti problem pojednostavljene verzije tj.

Ja, supruga i dvoje dijece stanujemo u kući (nemam građevinsku) ali je nema niko na ovom području grada.

Nemam struju, nego se posuđujemo strujom. U elektrodalmaciji mi daju odgovor da je to nekada vrijeddilo za hrvi(to sam isto), ali da danas bez građevinske ne radu ništa.

Da li ima kakva solucija dobiti priključak za Hrvi-20%. hvala.

[anika7]

dobar dan.

vezano uz popust pri plaćanju komunalne naknade nabavite Odluku o komunalnoj naknadi Grada Novalje i u njoj oslobođenje od plaćanja komunalne naknade-koji uvjeti su propisani. Ili idite/nazovite njihov Grad Novalju, njihov upravni odjel za komunalne poslove pa se raspitajte o oslobođenju od plaćanja komunalne nakande. Kod istog odjela pitajte i za ustupanje bez naknade komunalnih priključaka pošto je to u nadležnosti istog odjela. Općenito, pravo na ustupanje bez naknade priključaka imaju, između ostalog HRVI I.-X. skupine ako imaju trajno utvrđen status. ( pogledajte na ovim stranicama teme prava branitelja, pisalo se o tome).

Evo o tome članaka iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i nadam se da će Vam pomoći da se nađete u tome ili ne

 

5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE

 

Članak 36.

 

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

 

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate.

 

(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju:

 

1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

 

2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

 

3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine.

 

(4) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom.

 

(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.

 

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa.

 

(7) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju.

 

(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno.

 

(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.

 

Članak 37.

 

Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog:

 

– ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću,

 

– ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme,

 

– ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata,

 

– ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima,

 

– ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo,

 

– ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove,

 

– ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

 

Članak 38.

 

(1) Osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom:

 

1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine,

 

2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 50%),

 

3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 40% do 20%).

 

(2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa.

 

(3) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, stambeni kredit mogu koristiti:

 

– za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji ili

 

– za kupnju stana u vlastitoj organizaciji ili

 

– za izgradnju kuće ili

 

– za kupnju korištenog stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske ili

 

– za razliku u površini, odnosno za nadogradnju stana ili kuće ili

 

– za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili

 

– za poboljšanje uvjeta stanovanja.

 

(4) Stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka u osobnom je vlasništvu nositelja prava osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni.

 

Članak 39.

 

(1) Organizirana izgradnja provodi se putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno poslovima iz njihova djelokruga utvrđenim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave.

 

(2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno 5 godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno 5 i više godina i pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti jer ga za to vežu obiteljske i druge prilike.

 

(3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište.

 

(4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području.

 

Članak 40.

 

(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.

 

(2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu.

 

(3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stav­ka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:

 

– uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu,

 

– priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.

 

(4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu).

[ZujoVeliki]

Pošto je Anika o ovoj temi nadugo i naširoko citirajući zakon, pokušati ću, dečki, pojasniti pojedinačno:

Ciguli-Miguli!

Ne ostvaruješ pravo na oslobođenje od plačanja komunalnih priključaka i komunalnog doprinosa pri izhođenju građevinske dozvole jer imaš u vlasništvu stan u Zagrebu.

Naime, pravo na navedeno možeš ostvariti samo na tom stanu.

 

Elan!

Sukladno važećem Zakonu o komunalnom godpodarstvu ne mogu se priključiti na električnu eenrgiju stambeni objekti bez valjanog pravog akta (građevinske dozvole). Zato da bi dobio besplatne priključke moraš prvo ishoditi građevinsku dozvolu. To je barem logično.

pozdrav dečki!