Jump to content

cijepanje čestice radi "uređivanja" međe


joly

Preporučene objave

Zanima me...

dogovorom od prije 30-tak godina između roditelja i susjeda, za prolaz pokraj naše kuće do ostatka naše parcele,koristimo se jednjim manjim dijelom čestice dobrog susjeda. Taj dio ima nekoliko kvadrata i u u obliku klina ulazi u našu česticu.

Kuće su sazidane, negova još prije 70tih a naša početkom 80tih. To stanje smo prije nekoliko godina pokušali urediti elaboratom objedinjenja naših čestica, a u okviru istog je napravljeno i cijepanje njegove čestice na dio koji se se u "sređivanju" međe pripojio nama. Sa čime je on u potpunosti bio suglasan. No godine čine svoje i informacije da bi ukoliko to učini morao ponovo vaditi sve dokumente za svoj već odavno izgrađen objekat, on se u zadnjem trenutku okrenuo od toga dogovora i to nije provedeno.

Pitanje: da li bi to cijepanje njegove čestice zahtjevalo ponovno vađenje "papira" za njegovu kuću i da li bi ga to na bilo koji način stavilo u nezgodan položaj?

Problem izgrađenosti parcele tu ne postoji, jer je veličina još uvijek i više nego dovoljna.

Može li netko pomoći? Unaprijed hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Problem je u zakonu o gradnji, u člancima koji govore o formiranju građevinske čestice.

 

Po mome uvjerenju, taj dio zakona pisan je pod utjecajem interesnih grupa (da ne kažem građevinske mafije), sa namjerom da se pod krinkom 'zaštite prostora' zakomplicira individualna izgradnja i ide na ruku velikim investitorima.

 

Svima u branši to odgovara, pa zato i referenti pogrešno tumače taj dio zakona.

Postoji odredba o formiranju čestice kad je objekat već izgrađen, i vaš slučaj bi se trebao svesti pod taj slučaj.

Pritom bi obje čestice koje se korigiraju trebale zadržati sve uvjete za formiranje građevinske čestice.

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

formiranje nove građevne parcela za izgrađen objekt u skladu s planom prostornog uređenja predviđeno je zakonom upravo u cilju legalizacije bespravnih objekata, a i urednog evidentiranja legalno građenih objekata do 91., ali koji još nisu evidentirani. svatko može legalizirati svoj objekt na način koji je predviđen zakonom. problem je ako se za potrebe legalizacije objekta treba formirati nova građevna parcela, a time se diraju dijelovi tuđih čestica. takav je slučaj kod vas. istina, u postupku formiranja nove građevne čestice, tj, u postupku parcelacie, trebaju se evidentirati sve građevine na svim česticama koje su obuhvćene cijepanjem, odnosno promjenom u površini i obliku dosadašnjih kat.čestica. objekt koji se legalizira upisuje se u katastar i gruntovnicu onako kako je imenovan u aktima državnih upravnih tijela, objekti koji su do sada uredno evidentirani, ponovo se prepisuju, dok se objekti koji su sagrađeni bez građevinske dozvole, prijavljuju kao izgrađeno zemljište, a time se odmah i prijavljuju građevinskoj inspekciji. stranke čiji se objekti prijavljuju, moraju biti upozorene na posljedice ovakvog evidentiranja njihovih objekata.

 

bilo bi dobro da i susjed pokrene legalizaciju svog objekta i da se time riješi problem vaših građevnih parceala istovremeno. inače vi svoje legalizirate, a istovremeno prijavljujete susjedov objekt građevnoj inspekciji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nindy je napisao:

 

bilo bi dobro da i susjed pokrene legalizaciju svog objekta i da se time riješi problem vaših građevnih parceala istovremeno. inače vi svoje legalizirate, a istovremeno prijavljujete susjedov objekt građevnoj inspekciji.

 

Ako sam dobro razumio što je joly napisao, ovdje se uopće ne radi o bespravnim objektima(bar ih ne spominje kao takve), nego o tome da treba korigirati među na jednom dijelu, uz neznatnu promjenu površine dviju susjednih parcela.

Po mome mišljenju, ovdje se treba pozvati na odredbu Zakona koja govori o formiranju građevne čestice kad je objekat izgrađen na parceli većoj nego je potrebno za funkcioniranje građevine, ili na spomenuti postupak legalizacije.

Ako je moguće formirati parcelu za legalizaciju bespravnog objekta, zašto ne bi bilo moguće korigirati postojeću parcelu za par 'kvadrata'? I jedno i drugo uz potvrdu ureda za graditeljstvo da čestice zadovoljavaju urbanističke uvjete?

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na postovima, ovo već navodi razmišljanje u pravom smjeru.

 

Ne radi se o bespravnoj gradnji, objekti su napravljenim prema pravovaljanim građevnim dozvolama. Radi se, kako je rekao i felixx, o korekciji međe u jednom dijelu uz mijenjanje površine tih dviju čestica, gdje se jedna naknadno (nakon što je dokumentacija ishodovana, objekat je izgrađen i sve to...) umanjuje za 10-tak kvadrata, a druga uvećava za isti iznos (isto tako, nakon ishodovane dokumentacije i građenja objekta).

 

Kao što sam napisao, još nisam čuo da se u tome slučaju sva dokumentacija za izgrađeni i ucrtani objekat ponovo mora vaditi, što je u biti bio razlog nepristajanja na tu već dogovorenu "trampu".

 

Kako ponovo pokušavam to aktualizirati, potrebne su mi neke činjenice vezane za navedeno pitanje, odnosno zakonske članke gdje mogu pronaći odgovor.

 

Hvala još jednom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ispravak:

 

od danas, 2.03.09., ne evidentiraju se građevine na svim česticama koje su obuhvaćene parcelacijom, već samo na 'predmetnoj' čestici. a to bi trebala biti ona novoformirana. tako barem pokušavaju protumačiti izmjene pravilnika u kojem nitko ne razumije šta se htjelo reći.

 

u svakom slučaju i onda kada se radi o uređenju međa jedna čestica je 'predmetna?, a tad je opet pitanje koja - dal' ona od koje se cijepa il' ona kojoj se pripaja, ili onaj ficlek od 10 m2, ako ostaje nepripojen.

 

osim toga ostaje pitanje ucrtanih objekata. da li su ti ucrtani objekti uknjiženi u gruntovnici. ako jesu, da li je to rađeno u sklopu nove izmjere kada su se upisivali svi objekti zatečeni na terenu, a nije se postavljalo pitanje građevinske dozvole, a danas se to pitanje postavlja kad god je to moguće: kod dizanja hipotekarnih kredita, kod naknadnih priključaka na recimo plinsku mrežu ili sl. ako su objekti katastarski i gruntovno evidentirani u postupku nove izmjere rađene recimo tjekom 70-tih, 80-tih, pa čak i 90-tih, kada se ponekad nije vodila evidencija o grđevinskim dozvolama, trebalo bi ispitati u upravnim tijelima za prostorno uređenje i gradnju šta treba napraviti da sve bude 'legalno'. banke, i svi ostali obično znaju kada , gdje i koga trebaju tražiti građ. dozvolu bez obzira što sve izgleda čisto.

 

dalje. kod ovih geodetskih elaborata uređenja međe ostaje pitanje tko treba ovjeriti taj elaborat prije pregleda u katastru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nindy je napisao:

u svakom slučaju i onda kada se radi o uređenju međa jedna čestica je 'predmetna?, a tad je opet pitanje koja - dal' ona od koje se cijepa il' ona kojoj se pripaja, ili onaj ficlek od 10 m2, ako ostaje nepripojen.

... kod ovih geodetskih elaborata uređenja međe ostaje pitanje tko treba ovjeriti taj elaborat prije pregleda u katastru.

 

Ne vidim kakve veze ima ako je objekat bez dozvole, ili ako je takav besprani objekt priključen na komunalnu infrastrukturu, sa oblikovanjem (korekcijom) građevinske čestice!!! To se ionako radi prilikom legalizacije, pa zašto ne razdvojiti ta dva problema?

Ako se čestica promijeni, i pritom i dalje zadovoljava sve uvjete iz GUP-a, time neće eventualni bespravni objekat na njoj biti legaliziran.

A potvrdu bi trebao dati nadležni ured za graditeljstvo.

 

Ovako se samo novim propisima uvodi veći kaos.

 

Za sve promjene u slučaju kada je objekat pod hipotekom, potrebna je suglasnost banke (tj. onoga tko je stavio hipoteku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

upravu ste. nelegalni objekt nema veze sa uređenjem međe, isto kao što niti susjedni objekti nemaju veze sa legalizacijom i formiranjem građevne parcele za 'predmetni' objekt, a ipak su se do jučer prijavljivali svi objekti na česticama koje su iz bilo kojih razloga mijenjale oblik ili bilo koji već evidentiran podatak. šta mislite da je to nama geodetima bilo drago. ne šta ne želimo dojavljivati podatke o bespravnoj gradnji, već i zbog toga što mnoge stranke odustaju od sređivanja vlasništva zbog takvih stvari. a pravilnik takav kakav je uvijek treba biti i je u skladu s bezbroj drugih zakona koji to traže - zakon o gradnji i pr uređenju, zakon o vlasništvu, zakon o šumama, poljoprivrednom zemjištu i sl.

 

a šta se tiče hipoteke. stvar je u tome što ne možete staviti kuću pod hipoteku ako nije legalna, a to se ne dokazauje više samo vlasničkim listom , nego sa 'aktima na temelju kojih su građeni'- građ dozv, rješenja, potvrde.

 

isto je i sa naknadnim priključcima na komunalnu infr.

 

i na kraju. geodeti nemaju pravo u građevinskoj zoni mijenjati oblik kat. čestica bez ovjere urbanista, odnosno bez prethodno izdanog akta kojim se utvrđuje oblik nove k.č. to znači da niti oblik k.č. prema stvarnom stanju na terenu u cilju uređenja međe nije moguće mijenjati, a niti predati u katastar i gruntovnicu, jer ga urbanisti nemaju na osnovi čega prije ovjeriti (nisu ništa izdali), i na kraju ništa se ne može službeno evidentirati.

 

dalje. ovdje mi nije baš jasno kako to da su objekti legalni, pogotovo onaj iz 1980, a da nije formirana građevna parcela sa uredno sređenim izlazom na javnu površinu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nindy je napisao:

... ovdje mi nije baš jasno kako to da su objekti legalni, pogotovo onaj iz 1980, a da nije formirana građevna parcela sa uredno sređenim izlazom na javnu površinu.

 

Čini mi se da se ovdje ne radi o prilazu prometnici, nego o bočnoj međi, 'klin' jedne čestice zadire u drugu i ometa funkcionalno korištenje parcele, a vlasniku druge parcele ne znači ništa.

 

Po mome mišljenju ovdje bi trebalo napraviti prijedlog izmjene kat. čestica i dati ga urbanistima na potvrdu. Pozvati se pritom na članke zakona koje smo spomenuli.

Pa neka urbanisti potvrde ili odbiju, a ako odbiju, uvijek se možeš žaliti višoj instanci.

Kao što sam već pisao, državni činovnici su laki na riječima kada treba reći- 'to se ne može!', ali nisu tako laki kada to treba i napisati.

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Čini mi se da se ovdje ne radi o prilazu prometnici, nego o bočnoj međi, 'klin' jedne čestice zadire u drugu i ometa funkcionalno korištenje parcele, a vlasniku druge parcele ne znači ništa.

 

 

u pravu ste. ovdje se radi o korištenju prolaza do preostalog dijela parcele - dakle zemljištu za redovnu uporabu zgrade. u svakom slučaju, da bi sve bilo moguće uredno evidentirati dakle provesti u katastru i gruntovnici trebalo bi:

-geod snimak stvarnog stanja i arh snimak izvedenog stanja sa prijedlogom za formiranje nove građ parcele

- predati u upravni odjel za prostor uređ koji izadje rješenje za formiranje nove parcele, a možda i ono - potvrde da se ne izdaje uporabna i ii ....

-izraditi parcelacijski elaborat: spajanje i cijepanje, a možda i ponovni upis objekta sa zapisnikom o zgradama gdje se navode svi 'akti na temelju kojih su objekti građeni'

-predaje se na ovjeru urbanistima

-predaje na ovjeru geodetima u katastar

-provodi u katastru i gruntovnici

 

ali to tada nije geod elaborat uređenja međe!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Važno je reći da se kod uređivanja međa i cijepanja čestica ne može ignorirati vlasništvo .

 

Vlasniku susjedne parcele nitko ne može oduzeti niti 1 mm

a kamoli 10 m .

 

Međutim, nije potrebna izmjena plana ako korisnici susjednih parcela individualne stambene izgradnje suglasno predlože za sebe povoljniju međususjedsku granicu.Tada se parcela cijepa .

 

Pozdrav Ude :kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ude je napisao:

Važno je reći da se kod uređivanja međa i cijepanja čestica ne može ignorirati vlasništvo .

Vlasniku susjedne parcele nitko ne može oduzeti niti 1 mm

a kamoli 10 m .

Međutim, nije potrebna izmjena plana..

 

Daj malo pročitaj o čemu se ovdje radi, i ne piši bez veze.

 

Nitko tu nije spomenuo ignoriranje vlasništva, niti oduzimanje (otimanje) dijela parcele, niti izmjenu planova (kojih, urbanističkih?)

:frajer:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

Svaka je promjena međa vezana za vlasništvo i suglasnost stranaka , pa tako i cijepanje parcela moguće je uz suglasnost učesnika tj. vlasnika , i iza toga slijede elaborati o cijapanju i sl. , a sve mora biti u skladu sa urbanističkim planovima , koji se nužno ne moraju mijenjati kada postoji takova suglasnost .

 

Oblik i veličina čestice utvrđuje se lokacijskom dozvolom , . Za lokacijsku dozvolu potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose.Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom ili

detaljnim planom uređenja, ako se na čestici predviđaju zahvati .Članak 43. Zakona o prostornom uređenju.

 

Nije na odmet znati nešto o početku !

 

Ude :kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svako gradilište mora imati prilazni put . Prije izdavanja lokacijske dozvole mora biti određen prilazni put , da bi se uopće dobila lokacijska dozvola i to prilaz mora biti s javne površine .

Prilaz s bočne strane je moguć ako se radi o javnoj površini što iz dosadašnjeg izlaganja ne proizlazi .

Iz Zakona o vlasničkim odnosima jasno proizlazi da na međi

nisu dopušteni otvori., niti je moguće ucrtati prilaz preko tuđe čestice bez prethodnog rješenja vlasničkih odnosa ,a kada je to riješeno onda nema više nikakvih zapreka .

 

ude :kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani Felix !

Parcelacija građevinskog zemljišta ograničena je odradbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta .

 

 

Želim nadopuniti dosada iznijeto s moje strane :

Presudom br. Us-8092/94-4od 11. siječnja 1996. godine rečeno je " prema pravnom shvaćanju ovog suda , ako su na katastarskoj čestici izgrađeni objekti trajnog karaktera, a izgradnja nije u skladu s uvjetima uređenja prostora,ili je izgradnja izvršena u skladu s uvjetima uređenja prostora ,ali na jednoj katastarskoj parceli , radi održavanja suglasnosti podataka katastra sa stvarnim stanjem provesti će se promjena tako što će se na postojećoj čestici evidentirati zgrada s oznakom površine zemljišta pod zgradom i površine dvorišta, a neće se mijenjati oblik i granica postojeće parcele . Neće se određivati čestica s novim naznakama , jer bi to predstavljalo parcelaciju građevinskog zemljišta protivno odredbama Zakona o prostornom uređenju.

 

Međutim eleborat izrađen u skladu s odredbom čl.79 Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta omogućuje odrediti površinu i oblik nove građevinske parcele i riješiti pitanje naknade za zemljište koje ulazi u tu novu parcelu.

 

Pozdrav !Ude :kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

neću se miješat u međe al' ne mogu šutit.

 

stupanjem na snagu zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina NN 16/07, prestaje važiti zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina NN 128/99, 153/05 i 142/06.

 

parcelacija zemljišta u građevinskoj zoni ne može se vršiti bez akata državnih upravnih tijela, a to znači bez rješenja o gradnji ili lokacijske dozvole - za objekte koji se tek trebaju gradit, ili bez rješenja o utvrđivanju građevne čestice ili rješenja o izvedenom stanju za sagrađene objekte, obično ono koji se legaliziraju.

 

poljoprivredno zemljište za sada se ne može cijepati (a može spajat) bez ovjere agencije za poljioprivredno zemljište koja još nije osnovana (poljopr zem u državnom vlasništvu do osnivanja agencije ovjerava ministarstvo, a privatno ??????)

 

pravilnikom o parcelacijskim i dr geod elab i pravilnikom o katastru zemljišta NN 84/07 utvrđen je način izrade i postupak ovjere, pregleda i provedbe parcel. elaborata iz gore navedenog.

 

problem je elaborat uređenja međe u građ. području gdje nije dozvoljeno cijepanje i spajanje bez akta upravnog tijela. drugo, za sada ne znam dali takav elaborat smije i može imati ispravak položaja međa na kat. planu i površina u posj. i vl. listu.

 

sve ovisi o točnost izrde kat planova po kojima se vodi evidencuja o vlasništvu ( mjerilo 1:2880, ili 1: 1000 i sl.), zatim tu je članak 74. zakona o drž izmj NN 16/07., zatim zakon o vlasništvu po kome se međe uređuju samo sudskim putem, zatim zakon o zemljišnim knjigama po kojem su zem. knjige zasnovane na načelu povjerenja - nešto kao: ono šta piše u zem. knjizi je istinito (ne zamjerite, ja sam gedeta), a to je ustavom zajamčeno . i još bezbroj drugih stvari - ne razumijevanje postupka izrade geodetskih karata, koje se danas mogu izraditi sa cm točnošću, sve međe matematički definirati koordinatama, a tako i izračunati površine.

 

problem se pokušava rješavati visoko teoretski, a stvarnost da se u vrijeme satelitske geodezije službena državna evidencija o vlasništvu vodi na osnovi kat. planova iz doba austro-ugarske i da je to apsurd u visoko urbanim sredinama, to nitko ne želi vidjeti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Ako mi neko može odgovoriti.Posjedujem dvije parcele jedna je do puta i građevinsko je zemljište,druga je iza nje i djelomično je građevinsko zemljište.Moj problem je što bi ja ovu prvu prodao ,imam kupca i on je suglasan da rješimo pitanje prolaza do druge čestice i to na način da taj dio pređe ,to jest ostane u mom vlasništvu,te da se ili pripoji ovoj drugoj čestici ili nekako drugačije ,molim vas kako to izvesti najjeftinije i bez nekih repova koji bi se pojavili u budućnosti.Niti jedna parcela nema niti je imala išta na sebi izgrađeno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zozef je napisao:

Ako mi neko može odgovoriti.Posjedujem dvije parcele jedna je do puta i građevinsko je zemljište,druga je iza nje i djelomično je građevinsko zemljište.Moj problem je što bi ja ovu prvu prodao ,imam kupca i on je suglasan da rješimo pitanje prolaza do druge čestice i to na način da taj dio pređe ,to jest ostane u mom vlasništvu,te da se ili pripoji ovoj drugoj čestici ili nekako drugačije ,molim vas kako to izvesti najjeftinije i bez nekih repova koji bi se pojavili u budućnosti.Niti jedna parcela nema niti je imala išta na sebi izgrađeno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zozef je napisao:

Ako mi neko može odgovoriti.Posjedujem dvije parcele jedna je do puta i građevinsko je zemljište,druga je iza nje i djelomično je građevinsko zemljište.Moj problem je što bi ja ovu prvu prodao ,imam kupca i on je suglasan da rješimo pitanje prolaza do druge čestice i to na način da taj dio pređe ,to jest ostane u mom vlasništvu,te da se ili pripoji ovoj drugoj čestici ili nekako drugačije ,molim vas kako to izvesti najjeftinije i bez nekih repova koji bi se pojavili u budućnosti.Niti jedna parcela nema niti je imala išta na sebi izgrađeno.

Zna li neko nešto o ovom upitu

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija