molim tuđe mišljenje o slučaju

[anonimno]

1990 godine općina (grad) pokreće postupak oduzimanja zemljišta i uvodi veliko građ. poduzeće u moj i posjed mojih susjeda i to bez ikakvog pravomoćnog rješenja. Isto prijavljujemo Sudu i policiji ali isti ne izlaze na teren uz obrazloženje da nema mrtvih i ranjenih. Nakon obilaženja inspekcijskih službi iste nakon 2 mjeseca izdaju zabranu daljnje gradnje pošto objekt koji se gradi nema građevinsku dozvolu. Do 1994 godine se vodi postupak za utvrđivanje naknade na Opčinskom sudu ali se isti krajem godine proglašava nenadležnim. Isti spis se šalje u Imovinsko pravni odjel Županije koji obustavlja rad na spisu 1996 godine . Te godine investitor dovršava i priključuje zgradu na svu komunalnu infrastrukturu te prodaje stanove iz bespravno izgrađenog objekta za cca 2 mil eura. Pokrečemo tužbu za plačanje najma za korištenje zemljišta ali je ista odbijena i sada se nalazi na Ustavnom sudu. U međuvremenu su neki stanari uspjel dobiti upis stanova u knjigu položenih ugovora koristeći broj čestice na kojoj se zgrada ne nalazi a koji je investitor napisao u ugovoru. Zanimljivo je da se na toj čestici nalazi moj stambeno poslovni objekt i kako je moguče da se u gruntovni izvrši upis bez da se obavjesti zemljišnoknjižnog vlasnika.

(isti spor za poništenje upisa ZK Sudac odbacuje i potvrđuje da se zgrada nalazi izgrađena na čestici na kojoj se nalazi moj objekt).

U vezi ZK upisa je pokrenuta kaznena prijava ali je ista odbijena zbog nastupa zastare.

Vrhunac je da nakon svega investitor (bespravni graditelj ili bolje uzurpator ) tuži nas i traži da mu sud izvrši geodetsku premjeru u svrhu preparcelacije i dodjele zemljišta u vlasništvo pri ćemu se ne nudi nikakva naknada za zemljište i odšteta za korištenje istog već se traži da mi kojima je nanesena šteta platimo troškove postupka.

Molim bilo kakvu preporuku za vođenje gore opisanog spora.

[anonimno]

je napisao:

1990 godine općina (grad) pokreće postupak oduzimanja zemljišta i uvodi veliko građ. poduzeće u moj i posjed mojih susjeda i to bez ikakvog pravomoćnog rješenja. Isto prijavljujemo Sudu i policiji ali isti ne izlaze na teren uz obrazloženje da nema mrtvih i ranjenih. Nakon obilaženja inspekcijskih službi iste nakon 2 mjeseca izdaju zabranu daljnje gradnje pošto objekt koji se gradi nema građevinsku dozvolu. Do 1994 godine se vodi postupak za utvrđivanje naknade na Opčinskom sudu ali se isti krajem godine proglašava nenadležnim. Isti spis se šalje u Imovinsko pravni odjel Županije koji obustavlja rad na spisu 1996 godine . Te godine investitor dovršava i priključuje zgradu na svu komunalnu infrastrukturu te prodaje stanove iz bespravno izgrađenog objekta za cca 2 mil eura. Pokrečemo tužbu za plačanje najma za korištenje zemljišta ali je ista odbijena i sada se nalazi na Ustavnom sudu. U međuvremenu su neki stanari uspjel dobiti upis stanova u knjigu položenih ugovora koristeći broj čestice na kojoj se zgrada ne nalazi a koji je investitor napisao u ugovoru. Zanimljivo je da se na toj čestici nalazi moj stambeno poslovni objekt i kako je moguče da se u gruntovni izvrši upis bez da se obavjesti zemljišnoknjižnog vlasnika.

(isti spor za poništenje upisa ZK Sudac odbacuje i potvrđuje da se zgrada nalazi izgrađena na čestici na kojoj se nalazi moj objekt).

U vezi ZK upisa je pokrenuta kaznena prijava ali je ista odbijena zbog nastupa zastare.

Vrhunac je da nakon svega investitor (bespravni graditelj ili bolje uzurpator ) tuži nas i traži da mu sud izvrši geodetsku premjeru u svrhu preparcelacije i dodjele zemljišta u vlasništvo pri ćemu se ne nudi nikakva naknada za zemljište i odšteta za korištenje istog već se traži da mi kojima je nanesena šteta platimo troškove postupka.

Molim bilo kakvu preporuku za vođenje gore opisanog spora.

 

Nedovoljno podataka. Pokrenut postupak deposedacije ili eksproprijacije? Kako je okončan? Zašto je postupak za naknadu obustavljen? Žalba protiv rj. o obustavi? Razlozi odbijanja tužbe? Žalba? Revizija? Kako ste saznali za upis? Žalba protiv tog rješenja? U kojoj fazi je sadašnja parnica? Tužbeni zahtjev? Tko su stranke? Ovo je prekompkiciran predmet da bi se na njega moglo ovako odgovarati. Radi se o višestrukim postupcima, čije objašenjene je nepotpuno i nejasno.

[anonimno]

1. tko je SADA upisan u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava?

 

2. koliko je zemljišnoknjižnih upisa bilo poslje upisa vlasništva na vaše ime?

 

3. zašto nema zebilježbe spora?

 

4. zašto niste podigli brisovnu tužbu?

 

ČINJENICE:

 

::: 1990 je bio na znazi Zakon o građevinskom zemljištu (ZGZ) koji je, između ostalog, trebao pravno uređivati i postupke deposedacije???

 

::: prvim hrvatskim ustavom uklonjeno je društveno vlasništvo iz pravnog sustava RH !!! u medjurazdoblju do donošenja Zakona o vlasnštvu i drugim stvarnim pravima vrijedile su odredbe ZOVO (Zakona o osnovnim vlasniškopravnim odnosima) i ZGZ. trabate vidjeti u kakvom je pravnom statusu bila ta parcela u tom medjurazdoblju: da li je bila u društvenom vlasništvu, tko je bio nositelj nekog od socijalističkih "novih stvarnih prava" na toj nekretnini (pravo korištenja, pravo korištenja radi građenja, pravo upravljanja ...) to je isto išlo prema ZGZ-u.

 

Uglavnom; nabavite si ove zakone i dobro ih proučite: ZGZ, ZOVO, ZV, a i ostale koji su prestali važiti stupanjem na snagu ZV-a. javite se sa malo više podataka. konkretnih.

[anonimno]

1. U ZK ulošku broj ---- stoji da sam ja vlasnik obije čestice koje se vode u istom ulošku.

2. Gruntovno mi je vlasništvo vračeno1996 godine (brisanje društvenog vlasništva) a tek 2003 prilikom vađenja vlasničkog lista u vanjskom djelu lista (izvan okvira) je dopisano da se na tim česticama nalaze stanovi upisani u podulošcima i da se isti stanovi nalaze u bespravno izgrađenoj zgradi.

3.Zabilježba spora nije upisana pošto su oba postupka deposjedacije odbijena na Upravnom sudu RH a 1992 godine više nitko nije mogao pokrenuti postupak.

4.Tužba za brisanje krivog upisa je pokrenuta poslije odbijanja krivične prijave ali ZK sudac odbija zahtjev i potvrđuje krivi upis iako u istom rješenju navodi da je upis izvršen nepravilno, i upućuje na građansku parnicu protiv nositelja upisa.

 

[anonimno]

1. Pokrenut postupak ekspropriacije (dva puta)

2. Oba postupka poništena (Upravni sud RH)

2. 1994 Sud se proglasio nenadležan i vratio spis imovinsko pravnoj službi Županije

3. 1997 pokrenuta tužba protiv izvođača i grada (općine) a upravni spor zanemaren.

4.Tužba podnesena temeljem zakona o građenju (pravo građenja temeljem najma zemljišta) u svrhu dodjele najma za zemljište dok se isto ne otkupi od strane graditelja.

5.Županijski sud odbija žalbu , a Vrhovni sud reviziju uz napomenu da je upitno da li je vlasnik zemljišta korisnik istog , i uz navod da je još u tijeku upravni spor za otkup istog zemljišta.

6.Za upis saznali krajem 2003 godine. U periodu od 1996 do 2003 godine vlasnički list vađen nekoliko puta zbog lokacijske građevinske i uporabne dozvole i sve do kraja 2003 godine listovi čisti iako su ugovori prodaji stanova napravljeni 1995 i96 godine.

7.Nakon odbijanja krivične prijave zbog zastare upućeno na ZK spor koji je pokrenut ali ZK sudac isti odbija iako potvrđuje da je upis neispravan i upućuje na građansku parnicu.

8.Investitor (graditelj) tužio nas (vlasnike zemljišta) traži izlazak vještaka zbog premjere zgrade, ucrtavanje iste s ciljem izvršenja preparcelacije zemljišta te dodjele istog u vlasništvo investitora s tim da sve troškove platimo mi , a da se u cijeloj tužbi ne spominje da je isti nasilno ušao na zemljište i da bi se to isto zemljište trebalo platiti.

 

[anonimno]

ako ste vi sasvim sigurni da je to zemljište vaše vlasništvo, bilo u trenutku započinjanja i završetka gradnje, tada se radi o slučaju gradnje na tuđem zemljištu. dakle, prvi bi korak bio taj da dokažete vlasništvo u trenutku započinjanja gradnje. morat ćete dokazati da ste bili vlasnik u tom trenutku. zatim, morat ćete dokazivati poštenje/nepoštenje graditelja i vas osobno. ovdje se radi o sljedećem: ako ste vi već vlasnik zemljišta, potrebno je utvrditi da li su ispunjene pretpostavke da postanete vlasnikom temeljem zakona i na samoj građevini. kao priraštaju tog zemljišta. ako ste vi bili pošteni vlasnik zemljišta, bez obzira na poštenje ili nepoštenje graditelja, zgrada će biti vaša. ako ste vi bili nepošteni vlasnik (vidjeli ste da zida i ništa niste poduzimali niti ste se protivili tome jer ste se nadali da će na vašemu zazidati zgradu koja će tada postati vaša) i graditelj je bio nepošten, vlasništvo zgrade je opet vaše. ako ste vi bili nepošteni a graditelj pošten, jedino tada cijela nekretnina postaje njegovo vlasništvo, uz nadoknadu vama tržišne vrijednosti cijene u trenutku njegova stjecanja, a atj je trenutak trenutak završetka gradnje. to bi bilo u okviru instituta građenja na tužem zemljištu prema ZV.

 

međutim, pitanje je da li je graditelj imao pravni temelj, prema ondašnjim propisima, da započme građenje nad nekretninom u društvenom vlasništvu. očito ne, jer je jedna od pretpostavki za dodjelu prava korištenja radi građenja bila i ta da je izvršena deposedacija prijašnjeg vlasnika. onda se nisu radile eksproprijacije nego deposedacije, jer je svo graževinsko zemljište na području jedne općine najčešće jednim jedinim aktom skupštine općine prelazilo u društveno vlasništvo (tamo negdje početkom osamdesetih). prema tome morate pročitati barem letimično ZGZ te pronaći tu možebitnu odluku tadašnje skupštine općine. vi ste uvijek pa i sada mogli tužiti pravom vlasničkom užbom ako ste u stanju dokazati da ste vlasnikom, dakle da ste to bili, da niste to prestali biti (npr. odlukom o prijelazu u društveno vlasništvo skupštine općine) i da graditelj nije raspolagao valjanim pravnim temeljem za građenje (vlasništvo zemljišta, pravo građenja ili, u vrijeme socijalizma, pravo korištenja radi građenja i trajno pravo korištenja dok postoji zgrada). naime, ova potonja dva prava ako su postojala, pa čak i izvanknjižno postojala, pretvorila su se stupanjem na snagu ZV u pravo vlasništva. trebalo bi pogledati sve te vaše dokumente.

[anonimno]

U mom slučaju se radi o dvije čestice upisane u jedan ZK uložak pri čemu se na jednoj nalazi

Kuća i pomoćni objekt.

Nad kućom i pomoćnom zgradom je pokrenut postupak eksproprijacije jer je na istoj bilo pravo vlasništva , a na česticama je pokrenut postupak deposjedacije pošto je na njima bilo pravo korištenja društvenog vlasništva . Moji susjedi su imali postupke deposjedacije pošto im se trebalo oduzeti samo zemljište.

Postupak je pokrenut dva puta , krajem 1989 i krajem 1990 godine i oba postupka su poništena presudama Upravnog suda u Zagrebu.

Zbog toga graditelj (investitor) nije imao građevinsku dozvolu prilikom ulaska u zemljište

(što ja nisam znao) , a istu stvar je naveo građevinski inspektor nakon naše prijave početka radova.

Graditelja je na zemljište uveo predstavnik odjela za stambenu izgradnju tadašnje općine a u zapisniku je navedeno da se ja protivim ulasku u zemljište.

 

Da li ste vi pravnik i da li možemo stupiti u direktnu razmjenu e-mail-ova?

 

[anonimno]

vrlo je izgledno da su obje nekretnine vaše sa svime što je na njima sagrađeno. radi se o tipičnom slučaju građenja na tuđem zemljištu. ukoliko ste upisani u zemljišne knjige kao nositelj knjižnoga prava vlasništva, tada postoji (oboriva) predmnjiheva da vi i jeste vlasnik tog zemljišta, sa svime što je sa tim zemljištem razmjerno trajno spojeno. dakle, možete tražiti predaju u posjed svih stanova i cijele zgrade koja je tako sagrađena.