Lihvarenje na bijelo

[TERRESA]

Poduzeće registrirano kao d.. daje kredite manje više umirovljenicima. Ugovori o kreditu ne postoje. Navodno je ljudima sve usmeno objašnjeno. Situacija je slijedeća: stanje duga u 8. mjesecu prošle godine iznosi primjera radi 3500 kn, mjesečna rata (piše u potvrdi) iznosi 350 kn. Logika stvari govori da je za 10 mjeseci kredit isplaćen. Ali ne, za deset mjeseci ostaje još 1800 kn duga. Kako? Tako da dobijete objašnjenje slijedećeg sadržaja: rata se sastoji od xy kamata, xy glavnice i 100 kn naknade za vođenje računa.

Pitanje glasi: smije li d.. (koji doduše u registraciji ima "ostalo financijsko posredovanje) uopće kreditirati građane i smije li zaračunavati naknadu za vođenje računa (kojeg računa ako nisu banka ili štedionica)?

Ima li netko iskustva, znate li na koji način stati na kraj ovom načinu prevare?

[probaj]

TERRESA je napisao:

Poduzeće registrirano kao d.. daje kredite manje više umirovljenicima. Ugovori o kreditu ne postoje.

 

A što onda postoji? Naime, kako se to d.. osiguralo da će im ti umirovljenici vratiti taj "kredit". Uvjeren sam da je stvar potpuno ilegalna jer se takvim poslovima mogu baviti samo banke, a ne i ostali pravni subjekti.

[TERRESA]

Da, i ja mislim da je potpuno ilegalno. Nekakvi ugovori vjerojatno postoje jer se naplaćuju direktno sa mirovine. Umirovljenik o kojem ja govorim ugovor nije dobio u ruke. Zanima me kako je uopće moguće da nekakav d.. daje kredite bez prethodne provjere primanja, naime, umirovljenik o kojem govorim nema slobodnu 1/3 mirovine. Napominjem, nema ni jamaca za isti taj kredit. Također, koji propis im dozvoljava zaračunavanje naknade za vođenje računa?

Kome to prijaviti?

[ally_16]

Probaj prijaviti državnoj inspekciji ili financijskoj (probaj kontaktirati nekog u HNB-u, mailom, dosta su susretljivi i pitati kome se točno obratiti) jer oni nikako kao d.. ne mogu voditi račune i obavljat takvu vrstu financijskih transakcija. Jasno je definirano da se time mogu baviti samo banke i štedionice.

[Svetac2009]

Pozz,

nekako mi je premalo podataka za konkretan odgovor. O čemu se naime radi. Vi spominjete ugovor o kreditu. Ugovor o kreditu ima četiri bitne karakteristike bez kojih je ništetan.

1) zajmodavac je uvijek banka nikakav doo

2) objekt činidbe je uvijek novac

3) uvijek je naplatan (tj. ugovorene su kamate)

4) uvijek je formalan (što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, a i u praksi solemniziran kod javnog bilježnika)

Ali pazi bombe! Postoji nešto što se zove Ugovor o zajmu! Izgleda da su kolege zaboravile da on postoji Gle sad karateristike ovog ugovora:

1) zajmodavac može biti fizička ili pravna osoba

2) objekt činidbe može biti iznos novaca ili određena količina zamjenjivih stvari.

3) može biti naplatan ili besplatan (očito je da je u vašem slučjau naplatan)

4) u pravilu je (s gornjom iznimkom) NEformalan što znači da je valjan i ako je sklopljen samo umeno. (u tom slučaju se obično dužnik daje zadužnicu koja je samo dokazna isprava da je zajam sklopljen i ne utječe na njegovu valjanost).

Jesam li spomenuo da falsa nominatio non nocet ili na hrv. krivo imenovanje ne šteti tj. gleda se sadržaj ugovora i volja stranaka a ne kako su ga imenovali. Nisam? Onda sad jesam

 

Nadam se da sam uspio malo razjasniti i demistificirat neke stvari barem općenito i teorijski što se ugovora tiče. Ne bih znao kome se točno obratiti za pomoć (financijskoj policiji, poreznoj upravi, udruzi potrošač, savjetu hnb-a i guverneru LOL) ali možda ne bi bilo loše razmisliti i o netkome tko se zove odvjetnik i nečemu što se zove zelenaški ugovor te kako ga utvrditi ništetnim (ili barem svesti u razumne okvire).