Jump to content

Krizni porez


Lisca

Preporučene objave

Dobar dan,

 

imam pitanje vezano uz novi nam krizni porez. Naime, u tisku smo bombardirani obavijestima da država, ukoliko se ocjeni da je taj novi Zakon protuustavan, neće vračati oduzet novac svima, već samo onima koji su podnijeli tužbu/ocjenu ustavnosti. U Jutarnjem je čak izašao i obrazac za Ustavni sud koji se ispuni. Mene zanima da li se to išta mora plaćati, ili se zahtjev jednostavno pošalje, bez ikakvih troškova?

 

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kak god da pogledam, ne nalazim dovoljno dobar razlog zbog kojeg bi taj zakon pao. Po toj logici prema kojoj gore navodiš ovo (a što btw ni nije točno) svaki porezni zakon bio bi takvo protunešto.

 

Bumo vidli kaj se bude dogodilo, no definitivno sam jako skeptičan, no bez obzira na sve smatram da ne treba previše pozornosti poklanjati člancima iz dnevnog tiska i da treba pričekati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije nekoliko dana je na internet stranicama Jutarnji.hr bio obrazac za podizanje tužbe, ja sam si par komada isprintala, ali ga više nema tamo. U prilogu je bio i primjerak ispunjavanja, po uzoru na Mesića, tako sam i ja ispunila, a i svi moji doma. Jedino čega me sad strah u ovoj državi je da mi to ne naplate, kao nekakvi troškovi podizanja tužbe, obrađivanje zahtjeva ili slična glupost kojoj su sposobni dosjetiti se ovi naši.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

golum je napisao:

možda zbog diskriminacije

zašto krizni porez ne plaćaju odvjetnici ili drugi koji obavljaju samostalnu djelatnost?

 

Ne mogu se trpati u isti koš oni koji primaju plaću i obrtnici(i samostalne djelatnosti).

Ovi drugi su 'na tržištu', mogu imati veliki dohodak, ali i veliki gubitak.Onaj tko prima plaću ne može biti u minusu.

Ako će se plaćati harač za velike dohotke obrtnika, hoće li se vraćati za veliki gubitak?

 

Zato treba donijeti poseban zakon koji će obuhvatiti te djelatnosti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Obrtnici na kraju godine plaćaju porez na ostvareni dohodak.Ako imaju poslovni gubitak ne plaćaju ništa.

 

Trgovačka društva plaćaju porez na ostvarenu dobit.Ako imaju gubitak ne plaćaju ništa.

 

Ako vlasnik d.O.o. podiže novce sa svog računa (kao akontaciju ostvarene ili buduće dobiti)plaća harač, ovisno diže li u mjesecu više od 3000 ili više od 6000 kn.(2% ili 4%)

Ako vlasnik obrta ili slobodnog zanimanja (doktor,odvjetnik,zubar,veterinar,novinar,umjetnik)podiže novce sa svog računa (kao akontaciju ostvarenog ili budućeg dohotka)ne plaća ništa-nema harača.

 

Dakle, jest diskriminacija.

 

Na jučerašnjem seminaru financijskih djelatnika i poreznih savjetnika kojemu prisustvovah, iznešeno je mišljenje Min.financ.RH, po kojemu je vjerojatnost od 99% da Ustavni neće srušiti harač.Nažalost!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Smatram da ovaj krizni porez nema previše veze sa ničim što se pojavljuje u fiskalnoj teoriji. Naime u slučaju da imate olakšicu za djecu vi imate veću neto plaću, što u konačnici znači i veći iznos kriznog poreza. Maknete li djecu sa PK kartice i u ovom trenutku platite više poreza, platit ćete analogno tome, manje kriznog poreza. Kako je mišljenje MF RH da se na povrat poreza ne plaća krizni porez, vi u konačnici (prilikom podnošenja prijave poreza n dohodak) plaćate manje kriznog poreza, jer razliku dobijete natrag povratom poreza na kraju godine. Naravno, ako ste sada spremni se odreći djela zarade, za neku buduću uštedu...

Svejedno, mislim da je ovaj krizni porez nepravedan jer uzima svima onima koji imaju redovno prijavljenu plaću na cijeli iznos, dok će svima onima koji žele isplatiti dobit jednostavno mogu čekati do kraja 2010. godine, pa onda bez brige isplaćivati dobit. Do onda će to raditi na sve druge načine, legalne i one druge...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Veoma točno:kategorija primatelja plaće sa slabijim socijalnim statusom (više uzdržavanih osoba na PK)=veći neto=veći harač.

 

Ali veoma nepravedno:obrtnik sa "masnim" dohotkom isti diže neoporezivo,puno su manje kontrole financijske inspekcije dok vlasnik d.O.o.može imati i jedva ostvarenu dobit koju želi podići,pa harači.Da čeka kraj 2010.za isplatu dobiti?

Pa do tada,tko zna? Možda neki novi porez,veći porez...a možda i ne opstane na tržištu!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako se već htjelo ubrati više poreza , moglo se i drugačije.

Bilo bi mnogo jednostavnije za sve da su se samo promijenile stope poreza na dohodak ( umjesto 15% - 17%, umjesto 25% - 27 % , umjesto 35% - 39%, itd.

 

 

Ali obzirom da imamo najveće porezno opterećenje na svijetu, trebali bi razmišljati isključivo o smanjenju poreza, nikako o povećanju.

U poreznoj praksi nije baš poznat slučaj da se povećanjem poreza dugoročno ubrala veća lova.

 

Naprotiv.

Npr., u vrijeme Busheve administracije u USA značajno je smanjena stopa poreza na kapitalnu dobit, a rezultat je bio 2,5 PUTA VEĆI priliv novca državi s tog naslova!

O tome bi i naša vlada trebala razmisliti.

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ShadowSpirit je napisao:

Ovo u Jutarnjem je samo dio ustavne tužbe. Ima li netko popunjen obrazac ustavne tužbe koji je objavljen na stranicama ustavnog suda? Sporno je što pisati pod točkamaII, III i IV, te da li treba osporavani zakon kopirati i ovjeriti kod bilježnika ili...

Zar nema niti jedan pravnik da nam pomogne?

 

 

možda griješim ali čini mi se da postoji ustavna tužba i prijedlog za pokretanje ustavnosti propisa. Mislim da mi podnosimo prijedlog za ocjenu ustavnosti. Pristojbe se ne plaćaju na ustavnom sudu. Možda griješim neka me netko ispravi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

golum je napisao:

 

možda griješim ali čini mi se da postoji ustavna tužba i prijedlog za pokretanje ustavnosti propisa. Mislim da mi podnosimo prijedlog za ocjenu ustavnosti. Pristojbe se ne plaćaju na ustavnom sudu. Možda griješim neka me netko ispravi.

 

I ja mislim da je tako, iako nisam pravnik. Međutim, mislim da nema svrhe da podnosimo prijedlog za ocjenu ustavnosti, jer on je već podnesen od strane predsjednika i nekih drugih stranaka i osoba. Mislim da na temelju prijedloga nećemo ostvariti povrat plaćenog poreza, već je potrebno podnijeti ustavnu tužbu, a problem je kako popuniti već ranije spomenute točke tužbe. Zanimljivo je kako nam nitko od pravnika ne želi pomoći, jer naravno očekuju da im uplatimo 5.000,00 kuna za nekoliko rečenica teksta (danas se u medijima govori o ovoj cifri ako sve damo da nam složi odvjetnik).

Trebalo bi javno objaviti popunjeni obrazac ustavne tužbe, pa neka svi koji žele imaju mogućnost na taj način ostvariti svoja prava.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ustavna tužba se podnosi "citat zakona o ustavnom sudu":

 

 

(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom

tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s

javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog

kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom

zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo).

(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti

tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.

(3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom

postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.

 

a prijedlog:

 

(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti

zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

(2) Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu

suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

Članak 39.

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

mora sadržavati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi

Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni

propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(2) U zahtjevu podnositelj može navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje

mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti.

(3) Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se

priložiti osporavani akt.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

još jedna novost odnosno propust:

Država plaća krizni porez direktorima svojih tvrtki

 

 

'Kako je Vlada u srpnju limitirala plaće direktora državnih tvrtki na neto iznos od 16.944 kune, za njih će po tom načelu krizni porez platiti poslodavci, tj. državne tvrtke. Tako teret neće snositi direktori, kao što je slučaj kod ostalih zaposlenika.' kaže Brkanić.

 

Iako nije riječ o značajnim svotama jer se odnosi na ograničen broj poreznih obveznika, Marija Zuber, savjetnica u stručnom časopisu Računovodstvo i financije, smatra da je pitanje plaćanja kriznog poreza u slučaju neto direktora državnih poduzeća velik test za Vladu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

evo još nešto

 

PREDSJEDNICA Ustavnog suda Jasna Omejec savjetovala je danas građane da podnesu prijedlog o ocjeni ustavnosti Zakona o posebnom porezu jer im u protivnom, ako se zakon ocijeni neustavnim, država neće vratiti harač.

 

Samo oni koji su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti, nakon što u posebnom postupku zatraže ukidanje rješenja o plaći ili mirovini, u trenutku kada Ustavni sud proglasi harač neustavnim, imati će pravo na povrat sredstava, piše Jutarnji list. Do sada je to učinilo samo šest građana Hrvatske.

 

Krajnji rok za podnošenje prijedloga je odluka Ustavnog suda

 

Ova rečenica predsjednice Ustavnog suda mogla bi dovesti do toga da stotine tisuća građana pošalje prijedloge za ocjenu ustavnosti na tu instituciju Republike Hrvatske te ga time i zatrpaju.

 

Ukoliko građani žele da se njihovi prijedlozi nađu s ostalim već poslanima, morati će svoja pisma Ustavnom sudu poslati do sredine rujna. Krajnji rok za podnošenje prijedloga je trenutak kada Ustavni sud donese presudu u tom predmetu

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg svetog Marka 4

10 000 Zagreb

 

 

 

 

I Predlagatelji: ime prezime, adresa

 

II Osporavani Zakon: Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09).

 

 

 

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE

 

U V O D

 

Temeljem članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, podnosim prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke s Ustavom Republike Hrvatske.

 

Mišljenja sam kako slijedeći članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09.) nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske: članak 1. stavak 1., članak 3. i članak 5. stavak 1.

 

Smatram kako navedeni članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke nisu u skladu s slijedećim odredbama Ustava Republike Hrvatske: članak 5. stavak 1., članak 14. stavak 1. i 2., članak 50. stavak 2. i članak 51. stavak 2.

 

O B R A Z L O Ž E N J E

 

Odredba čl.1. st.1. Zakona ne poštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao načela sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.

Odredba čl.3. Zakona isplatiteljima plaća – poduzetnicima oduzima pravo koje imaju prema mjerodavnom propisu, jer se plaće u trgovačkom Društvu uređuju sukladno pravilima toga Društva ( Kolektivni ugovori, Pravilnici o plaćama, Ugovori o radu i drugi akti ), te se navedenom odredbom ne poštuju Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda. Za donošenje zakona kojim se umanjuju neotuđiva prava radnika i drugih potrebna je kvalificirana većina a ne obična kojom je donijet ovaj Zakon. Također Zakon koji oduzima temeljna prava iz rada ne može imati povratno djelovanje.

Članak 5. st.1. Zakona određuje porezne stope na način koji građanima ne jamči jednakost, jer se teret poreznog opterećenja ne utvrđuje razmjerno primanjima koje građani ostvaruju.

Prema odredbi članka 51. st.1. Ustava propisano je da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

 

Na temelju izloženog predlagatelji predlažu da Ustavni sud RH donese slijedeću

 

O D L U K U

 

I Usvaja se prijedlog za ocjenu ustavnosti.

 

II Ukida se Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.

 

 

Predlagatelji:

 

Ime i prezime________________

 

Zagreb, 19.08.2009. godine

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Da li netko zna barem približan iznos u kunama koliko bi svatko od nas kao fizičkih osoba-podnositelja prijedloga za ocjenu ustavnosti ovog zakona Ustavnom sudu trebao platiti sudskih troškova bez obzira na ishod?

 

Naime, brine me ova odredba Ustavnog zakona o ustavnom sudu (NN49/02-proč.tekst) citiram:

 

"Članak 23.

 

U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove postupka, ako Ustavni sud ne odluči drukčije."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Baby_ je napisao:

...strah me da se politika ovdje ne umješa i naloži naknadu troškova

 

Kakvog smisla ima da se Ustavni sud zatrpava tisućama istovjetnih tužbi? Tako se samo blokira funkcioniranje pravosudnog sistema.

 

Mišljenja sam da , naprotiv, treba obeshrabriti takav postupak. Npr. ako se unutar godine podnese više od 20 tužbi po istom predmetu, da se tužba plaća.

 

Treba uvesti i praksu da Ustavni sud daje prethodno mišljenje o zakonima, osobito onima koji izazivaju kontroverze.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Baby_ je napisao:

I meni nije jasno i tražim već danima...jednoj stranci je nedavno odbijena ustavna tužba i sud je nije obvezao na snašanje troškova...strah me da se politika ovdje ne umješa i naloži naknadu troškova

 

Da, stvara se neizvjesnost kod predlagatelja po pitanju troškova, jer po ovoj odredbi čl. 23 ispada da sud može kako hoće, nekome će odrediti troškove, nekome neće, gdje su uopće ti kriteriji, a kamoli još točni novčani iznosi...?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

hm, jest zgodno jos da nam nabiju i troskove nakon sto obustave postupak (v. moj post na temu "Ustavni sud i harač") ili odbiju sve prijedloge i zahtjeve (jednako moguće). zato mislim da ce na kraju biti remi - nit ce se zakon ukinuti nit cemo mi placati troskove! a sto se kriterija tice trebali bi vidjeti cl. 34. Ustavnog zakona...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Raulisimo je napisao:

hm, jest zgodno jos da nam nabiju i troskove nakon sto obustave postupak (v. moj post na temu "Ustavni sud i harač") ili odbiju sve prijedloge i zahtjeve (jednako moguće). zato mislim da ce na kraju biti remi - nit ce se zakon ukinuti nit cemo mi placati troskove! a sto se kriterija tice trebali bi vidjeti cl. 34. Ustavnog zakona...

 

Ako se nevaram taj čl. 34. aludira na ZPP ili ZUP?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Iskreno, meni se ne čini da je tamo opisana cijela procedura. No, što se pravih stvari tiče - ipak sam laik i možda nisam u pravu, ali kao i većini laika - ni meni nije još sve najjasnije.

 

Kako sam ja shvatila, tako sam napisala svojima u mailu, kopiram ga ovdje. Ukoliko neke stvari nisu točne, molim, ispravite me, jer - napominjem - u pravnim stvarima sam laik.

 

Ja sam poslala ima već 2 mjeseca sigurno. Preporučenom poštom, 15 kn. to je prvi korak.

 

Roka za dostavu takvih prijedloga nema - prijedlozi za pokretanje ocjene ustavnosti nekog zakona mogu se predati Ustavnom sudu do dana kada Ustavni sud konačno postupak i pokrene. Nakon toga više nema smisla slati takve prijedloge, jer je Ustavni sud već postupio po njima. Prema mojoj informaciji, Ustavni su je postupak pokrenuo.

 

Nakon prevedenog postupka, Ustavni sud će donijeti odluku o tome da li je zakon ustavan ili nije. Ako je ustavan – tu se proces zaustavlja, zakon vrijedi i dalje i nema ništa što možeš tu napraviti.

Ako sud ocijeni da zakon nije ustavan, mogu se dogoditi dvije stvari :

 

1. sam Sud može odrediti da je prikupljanje sredstava preko tog zakona bilo neosnovano i da se ti novci moraju vratiti – iskreno, mislim da nema šanse da će se ovo dogoditi, a bilo bi i dosta komplicirano to provesti jer država ne zna tko je koliko tog poreza poimence uplatio, provedba bi se morala vratiti na poslodavce, a onda bi oni trebali utjerivati te novce od države.

 

 

2. ako sud ocijeni da je zakon protuustavan i ne odredi povrat sredstava, svaki građanin mora tužiti RH da bi mu se ti novci vratili.

 

Ima kvaka u tome - prema tumačenju predsjednice Ustavnog suda, pravo na tužbu protiv RH imati će samo oni koji su poslali Prijedlog za ocjenu ustavnosti ( po meni to nema apsolutno nikakvog smisla i samo je po sebi protuustavno, no ne pita se mene).

 

Ako tužiš RH za povrat nekih novaca, moraš platiti sudske troškove ovisno o visini iznosa koji utužuješ. Tako za iznose do 1.000 kn plaćaš 100 kn, od 1.000 do 2.000 kn plaćaš 200 kn i td, otprilike 10% iznosa koji utužuješ, ali u okruglom iznosu, dakle, ako utužuješ 1926 kn ne plaćaš 193 kn već 200 kn jer je to iznos do granice od 2.000 kn. No, najviši iznos sudskih troškova može biti 1.000 kn. To je za cifre iznad 9.000 kn.

 

3. sud ocijeni da je zakon protuustavan, ali ne odredi retroaktivno postupanje po ukidanju zakona (ne znam postoji li takva mogućnost)

 

Ako netko ima drugu informaciju, neka podijeli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija