Izvanknjižno vlasništvo u posjedovnom listu

[Misty]

Poštovani!

Na ostavinskoj raspravi iza moje bake 2000.g. u ostavinu je kao izvanknjižno vlasništvo upisano u posjedovni list sud uvrstio česticu (kuću i dvorište) za koju je moj otac u trenutku bakine smrti bio upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik. Dakle, na ostavini se nije pojavio izvadak iz z.k., nego posjedovni list iz katastra, a čestica je definirana kao bakino izvanknjižno vlasništvo.

Ista čestica je na toj ostavini podijeljena sporazumno između moga sada pokojnog oca i bratića. Otac je nakon provedene ostavinske rasprave i dalje ostao upisan kao vlsnik u z.k., dok je u katastru čestica podijeljena na jednake dijelove između njega i bratića u posjedovnom listu.

Nakon očeve smrti 2007.g. nasljeđujem iza oca gruntovno tu česticu, a bratić me tuži da je 1/2 kuće i dvorišta njegovo, jer da je on postigao sporazum s mojim ocem na ostavini iza bake. Tvrdi da je 1/2 čestice naslijedio od bake i traži od mene izdavanje tabularne isprave za upis u z.k.

Postavljam pitanje da li bratić može uspjeti u parnici s obzirom da je u trenutku bakine smrti moj otac bio uknjiženi vlasnik sporne čestice, a baka samo posjednik u katastru, iako je ostavinski sud to formulirao kao "izvanknjižno vlasništvo upisano u posjedovni list"?

Napominjem da nije bilo nikakve isprave o izvanknjižnom prijenosu vlasništva između mog oca i bake.

Unaprijed hvala na odgovoru!

[pravednik2]

ne može se to tretirati kao izvanknjižno vlasništvo kada je to upisano u zemljišne knjige. sudu ste trebali na ostavinskoj raspravi dostaviti izvadak suda a ne katastra. sud knjiži vlasništvo, a katastar posjed po tom je sud trebao postupiti. zatražite upis u zk vašeg dijela na temelju pravomoćnog rješenja o nasljedstvu. pri tom pazite da li je u zk uložak evidentiran spor oko predmetne parcele. u svakom slučaju u ovom sporu vi ste u prednosti, jedino ako vaš bratić nema nekakvu ispravu podobno za knjiženje i parcelaciju. parcelacija zemljišta i promjeniti posjedovno stanje ne može se izvršiti bez lokacijske dozvole . ugovora o diobi, rješenja o nasljeđivanju. vidim da se on poziva i na nekakav sporazum koji se on postigao na ostavinskoj raspravi iza smrti vaše bake. pogledajte i to rješenje pa će vam biti mnogo toga jasnije. ako sporazum postoji onda je on u pravu. postoji mogućnost da rješenje o nasljeđivanju iza vaše bake nije provedeno na sudu. svakako ovo ispitajte. nemojte se upuštati u proces ako on ima rečeno, ako nema onda je to druga stvar. obavezno pronađite u kući ili na sudu rješenje iza vaše bake da se znate ravnati.

[Misty]

Poštovani, hvala Vam na brzom odgovoru!

 

Naime, ostavinski sud je sam prikupio z.k. izvatke i posjedovne listove za ostavinu. Pritom je sve čestice iz katastra proglasio izvanknjižnim vlasništvom.

Radi se o nekretninama u Zagorju, gdje postoji poprilična neusklađenost između katastarskih i gruntovnih podataka u pogledu broja čestice, površine...

Mene zanima kako je ostavinski sud mogao proglasiti izvanknjižnim vlasništvom moje bake česticu koja se u katastru vodila na nju, a u z.k. na moga oca?

Tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev upravo na terminu "izvanknjižno vlasništvo" što je zaista navedeno u rješenju o nasljeđivanju iza bake.

Nažalost, spor je već pokrenut, a zabilježba spora vidljiva u z.k. ulošku koji glasi na moje ime.

Zanima me može li sporazum naveden u rješenju o nasljeđivanju između mog pok. oca i bratića oko tzv. "izvanknjižnog vlasništva" biti temelj za donošenje presude u njegovu korist, jer se on na to poziva?

[pravednik2]

kako navodite na ostavinskoj raspravi, o čemu je sud donio rješenje koje je postalo najvjerojatne pravomoćno, vaš je otac ustupio sporni dio vašem bratiću, s obzirom na to mišljenja sam da nećete uspjeti u parnici.

[KronicnaStranka]

Kad je riječ o neusklađenom stanju u katastru i zemljišnim knjigama, uobičajeno je da sud u ostavinskom postupku donosi rješenje o česticama u katastru kao vanknjižnoj imovini, a o česticama u z.k. kao knjižnoj imovini, čak i kad se radi o istim česticama.

 

U protivnom katastar ne bi mogao provesti rješenje ako se ne bi poklapalo stanje u z.k. i katastru, a nije stvar katastra da utvrđuje stvarno stanje, pa bi se cijela situacija još dodatno komplicirala. Ovako se osigurava nasljedni kontinuitet posjeda i kontinuitet formalnog vlasništva, a na vlasnicima je da to usklade.

 

Koliko je to u skladu sa zakonom, ne znam, ali znam da je sudska praksa, barem u Zagorju, takva.

 

Jedino stvarno rješenje je uskladiti z.k. stanje sa stvarnim stanjem.

[Misty]

Kronična stranka, molim Vas za odgovor, ovo o čemu pišete mi je jako bitno za parnicu!

Vidim da razumijete problematiku o kojoj ovdje pišem.

Da li je bretić time što je nekretninu naslijedio kao izvanknjižno vlasništvo u posjedovnom listu time stekao pravo suvlasništva potrebno za upis u z.k. ili je od presudnog značaja vlasnik upisan u z.k.?

Napominjem da je u vrijeme bakine smrti moj otac bio upisani z.k. vlasnik, pa kako je moguće da bi sporazumom s bratićem o nasljedivanju vanknjižne nekretnine otac kao knjižni vlasnik "naslijedio od svoje majke" 1/2 dijela svoje vlastite nekretnine? Kako bi se to rješenje o nasljeđivanju uopće knjižilo u gruntovnici? Po zakonu mora postojati logičan pravni slijed od prednika do stjecatelja. Zar nije gruntovnica mjerodavna za prava vlasništva, a ne katastar?

Zakon je isti za cijelu Republiku Hrvatsku, a to što u Zagorju imaju posebnu sudsku praksu, to je drugi par cipela. Inače, u drugim područjima na ostavinu se dostavljaju samo z.k. izvaci, pa me zanima zašto baš posebno u Zagorju na ostavinu traže da se donesu posjedovni listovi?

Puno Vam hvala na odgovoru!

[anda]

Poštovana Misty,

 

na ostavinskoj raspravi se uzima u obzir sva imovina koja je u trenutku smrti ostavitelja bila u njegovom neposrednom posjedu. Naravno, lakše je ukoliko postoje uredni zemljišnoknjižni izvatci, ali naravno da vrijede i posjedovni listovi, pa i sama činjenica posjeda, jer je u Republici Hrvatskoj, iako u zakonu ne postoji, veoma realan i stvaran pojam izvanknjižnog vlasništva. Zemljišno knjižno stanje je diljem lijepe naše neriješeno, a život teče dalje, pa se mora uvažiti i ono što u zemljišnim knjigama nije upisano.

 

No, naravno ono što nije upisano u zemljišnim knjigama, a jest spomenuto i dogovoreno u ostavinskoj raspravi mora se dalje dogovarati ili sporiti pred sudom, dok se zemljišnoknjižno stanje i stvarno stanje jednog lijepog dana ne usklade.

 

Dakle, to što spominjete posjedovne listove potpuno je irelevantno.

 

No, jedan drugi vaš navod je interesantan, a to je kako je otac mogao iza smrti bake naslijediti 1/2 nečega što je već, pravno gledano, bilo njegovo vlasništvo "za cijelo".

 

E, to je zbilja čudno. Kako bismo rasvijetlili ovaj događaj bilo bi dobro da saznamo temeljem kojeg pravnog osnova je otac stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine (kupoprodaja, darovanje, naslijedstvo i sl.) i kada je to bilo, pa i sve druge činjenice koje znate, a koje bi mogle biti od značaja (da li je baka ulagala u tu nekretninu, pa je otac htio da bratić naslijedi 1/2...i sl.

 

Samo rješenje o naslijeđivanju iza smrti vaše bake tek je jedan od dokaza u postupku koji vaš bratić vodi protiv vas. Naime, to rješenje i dogovor koji je između oca i bratića postignut ipak ukazuje, ali po mom mišljenju ne dokazuje suvlasništvo vašeg bratića. No, ostaje pitanje zašto je vaš otac tako nešto dogovarao. Dakle, sud će suditi na temelju svih činjenica iznesenih u tom postupku od strane vas i vašeg bratića. Što se uknjižbe tiče i zemljišnoknjižnog slijeda temeljem rješenja o naslijeđivanju se ništa neće knjižiti već nakon eventualno donesene pravomoćne presude...

 

Pada mi na pamet i da ste vi stekli predmetnu nekretninu i upisali svoje pravo vlasništva na istoj u dobroj vjeri... niste znali za dogovor sa ostavinske rasprave iza smrti bake, zar ne? Možda je, da sad ne otvaram zakon, jer vi sigurno imate odvjetnika koji to vodi bratić i zakasnio s tužbom. Što nije tužio oca na vrijeme da se upiše na 1/2 vlasništva. Osim toga u postupku možete spomenuti i to da je otac htio da bratić bude vlasnik 1/2 nekretnine, onda bi bratiću dao i tabularnu izjavu za upis prava suvlasništva...

 

Evo nakon što se ovoliko raspisah shvatih da imate velike šanse za uspjeh u ovom postupku...

 

[KronicnaStranka]

Misty je napisao:

...

Zakon je isti za cijelu Republiku Hrvatsku, a to što u Zagorju imaju posebnu sudsku praksu, to je drugi par cipela. Inače, u drugim područjima na ostavinu se dostavljaju samo z.k. izvaci, pa me zanima zašto baš posebno u Zagorju na ostavinu traže da se donesu posjedovni listovi?

Puno Vam hvala na odgovoru!

 

Nisam napisao da u Zagorju imaju drugačiju sudsku praksu, nego iz osobnog iskustva znam da je tako, a slučajno je to moje iskustvo vezano za Zagorje, a za druge krajeve ne znam.

 

Vjerojatno to više dolazi do izražaja u Zagorju zato što je Zagorje jedan od krajeva koji imaju izuzetno nesređene zemljišne knjige.

 

Što se tiče Vašeg konkretnog slučaja:

 

Ako je Vaš otac prihvatio u ostavinskom postupku da raspravlja o imovini koje je bio z.k. vlasnik kao o ostavini, onda se to može tumačiti tako da je - kao z.k. vlasnik, dakle najmjerodavnija osoba - faktično priznao da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnosti. Zašto je to učinio, to zna on.

 

Takvo rješenje se nikako ne može knjižiti u gruntovnici, ali se može knjižiti u katastru.

 

Time, naravno, dolazi do nesuglasnosti stanja u z.k. i katastra, a to se može riješiti sporazumno ili u parničnom postupku.

 

Ostalo Vam je Anda lijepo rastumačio. Kako će sud u parnici odlučiti, ne može se sa sigurnošću reći jer ovisi o više čimbenika.

 

Ali niste napisali jednu stvar: tko je u stvari bio u posjedu nekretnine u vrijeme ostavinske rasprave iza bake, a tko sve do danas, i koliko je to sve skupa trajalo.

 

Inače, do takvih posjeda se (osim kupovinom i darovanjem) obično dolazilo tako da su nasljednici, često kroz više generacija, u z.k. nasljeđivali idealne dijelove, a na terenu bi se fizički podijelili i to ne bi provodili u knjigama. U takvim slučajevima jedan može tražiti od drugoga u vlasništvo jednu česticu odnosno dio čestice, ali drugi može tražiti dio neke druge čestice od prvoga, pa konačni omjeri ostaju više-manje sačuvani.

 

Ako se o tome radi, taj slijed možete uočiti iz povijesnog dijela z.k. uloška i pratećih dokumenata iz zbirke isprava.

[KronicnaStranka]

Možda imamo problem s terminologijom.

 

U katastru se ne vodi vanknjižno vlasništvo nego podaci o posjedu. Posjed je pravo, a prava se također nasljeđuju.

 

Takav dokument o posjedu može biti dokaz da je posjednik i stvarni vlasnik, a ako zaista jest, a nije upisan u z.k. onda se naziva vanknjižni vlasnik.

 

No, posjedovni list nije dokaz vanknjižnog vlasništva sam po sebi, već može poslužiti kao jedan od dokaza, na temelju kojih će sud odlučiti. Uz to su važne i izjave formalnih z.k. vlasnika, svjedoka, povijest posjeda i vlasništva itd. U tom kontekstu posjedovni list je važan dokaz, ali ne i jedini. Važan je zato što se na temelju posjeda plaćao porez, i malo tko je bio spreman plaćati porez za nešto što nije stvarno smatrao svojim. To je ujedno razlog zašto su katastarski podaci uglavnom bliži stvarnosti nego podaci u gruntovnici.

[Misty]

Poštovani KroničnaStranka,

hvala Vam još jednom na iscrpnim odgovorima i zanimanju za moj slučaj!

 

U povijesnom izvatku za spornu česticu vidljivo je da je ista formirana 1966.g., te je od tada moj otac uknjižen u z.k.

U vlasničkom listu piše: Na osnovu pravomoćnog rješenja Skupštine općine XY Odjel za financije uknjižuje se pravo vlasništva sa dosadašnjih korisnika (to su bili moja baka i dr.) besteretno otpisane i prenešene k.č. br. xy za korist: društvenog vlasništva. U teretnom listu piše: Na temelju istog rješenja uknjižuje se pravo korištenja iste čestice za korist moga oca. 2007.g. nakon smrti oca ja se uknjižujem u z.k., te se briše društveno vlasništvo temeljem ZV.

Napominjem da je baka umrla 1999.g., a bratić je imao 7-8 godina da tuži oca, jer mu on nije dao tabularnu ispravu, bez obzira na sporazum o podjeli ostavinske imovine iza bake.

Budući da na posjedovim listovima piše: Ovaj prijepis posjedovnog lista nije dokaz o pravu vlasništva, mene zanima slijedeće: Kako je moguće da bi bratić stekao pravo suvlasništva na temelju nasljeđivanja od bake, čak i pored sporazuma s mojim ocem, temeljem nečega što nije dokaz o pravu vlasništva?

Ovo mi je od presudnog značaja za parnicu, jer se on na to poziva.

[Misty]

Napominjem da je u kući živio moj otac i baka, a budući da mu je ona bila majka, ne vidim razlog zašto ona ne bi bila upisana u katastar kao posjednik. Navodno se prije za upis u katastar nisu tražili nikakvi papiri, već su upisivali kao posjednika onoga koga su zatekli na terenu. Isto tako, to što je ona bila upisana kao posjednik u katastru ne znači da je ona bila jedina faktički u posjedu kuće, jer je u kući živio i moj otac.

Inače, radi se o kući sa dvije etaže i potkrovljem, time da se bratić poziva da je kat kuće bio njegov, a on ga je sa svojom obitelji stvarno koristio kada bi došao u posjete baki i stricu. Nakon očeve smrti došao je u posjed ključa, ja mu to nisam branila jer živim kilometrima daleko i jer sam mu vjerovala, a on se sada poziva da je on suvlasnik i da je imao ključ otprije i to temeljem sporazuma s mojim ocem na ostavini iza bake.

 

Primjećujem da su odvjetnici koje sam kontaktirala malo izgubljeni po pitanju mog slučaja, jer živim u Slavoniji gdje je sve relativno čisto, dok su mi neki ljudi iz katastra rekli da sam ja u pravu. Stoga Vas molim da mi pomognete savjetom, jer vidim da jako dobro razumijete o čemu se tu radi.