Jump to content

Dopunska presuda - istovjetnost tužbenog zahtjeva


Nenonu

Preporučene objave

Dobio sam presudu u parnici radi utvrđenja prava vlasništva. U presudi nije odlučeno o dijelu tužbenog zahtjeva. U deklaratornom dijelu presude utvrđeno je da mi pripada i taj dio vlasništva, ali to nije napisano u izreci presude. Propustio sam rok od 15 dana za žalbu odnosno traženje dopunske presude. Imam li ikakve daljnje mogućnosti kao na primjer ići u novu parnicu u kojoj bi se presudilo o dijelu u kojem je u ovoj parnici propušteno presuditi? Dali bi sud odbacio ovakvu tužbu zbog litispendencije? Unaprijed hvala na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Neće uspjeti sa zahtjevom za ispravak presude, ne može se ispravljati izreka, jer kad nije odlučeno o dijelu tužbenog zahtjeva, a nije podnesen prijedlog za donošenje dopunske presude, smatra se da je tužba u pogledu dijela tužbenog zahtjeva o kojem nije odlučeno - povučena.

 

Dakle, možete ponovno podnijeti tužbu u kojoj ćete istaknuti tužbeni zahtjev o kojem nije odlučeno u prijašnjoj parnici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

 

član 339 .ZPP-a

Ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom,ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od petnaest dana od primitka presude predložiti parničnom sudu da se presuda dopuni .

 

Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit će se odnosno odbiti predsjednik vijeća bez održavanja

ročišta .

 

 

Žalba kojom se pobija prvostupanjska presuda smatrat će se prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda .

 

Ako nije bilo u žalbenom roku žalbe presuda je postala pravomoćna .

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

 

Kad sud ispravi izreku presude,tada je strankama potrebno dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se time zamjenjuje prijašnji prijepis.

U takvom slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.

 

Okružni sud u ZGB ,Gž-1960/88 od 15.03.1988.

 

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nenonu je napisao:

Hvala! Mislio sam se da bi sud novu tužbu mogao odbaciti zbog istovjetnosti tužbenog zahtjeva.

 

Da je o tom zahtjevu pravomoćno odlučeno, pa Vi podnesete novu tužbu u kojoj bi činjenični opis tužbe i tužbeni zahtjev bili jednaki (nije dakle dovoljno da su tužbeni zahtjevi jednaki, već da je tužba identična u svakom pogledu), onda bi sud odbacio vašu tužbu iz razloga presuđene stvari.

 

Međutim, kako Vi niste podnijeli prijedlog za donošenje dopunske presude, smatra se da ste od tog dijela tužbenog zahtjeva odustali, ondnosno da ste povukli tužbu u tom dijelu.

 

Kada je tužba povučena, smatra se kao da nikad nije ni podnesena.

 

Prema tome, možete ponovno podnijeti tužbu radi odlučivanja o dijelu tužbenog zahtjeva o kojem nije odlučeno u prijašnjoj parnici.

 

Kako sam već naglasio, institutom ispravka presude se ne možete poslužiti (ovo vam pišem jer ude očito ne razumije značenje ovih institita) jer se presudom ispravljaju samo očite omaške u pisanju (u slovima, brojkama i tome slično).

 

Ispravkom presude ne može se odlučivati o dijelu tužbenog zahtjeva o kojem je propušteno odlučiti, jer za to postoji institit donošenja dopunske presude. Kako ste Vi propustili rok od 15 dana za traženje da sud odluči i o tom dijelu tužbenog zahtjeva o kojem je propustio odlučiti (dopunska presuda), jedini vam je izlaz podnošenje nove tužbe, ili uz određene uvjete prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Navedeni prijedlog se može podnijeti samo ako imate opravdani razlog zašto u roku od 15 dana od dana dostave presude niste tražili donošenje dopunske presude (primjerice, bili ste hospitalizirani), ali tada uz prijedlog za povrat u prijašnje stanje morate poduzeti propuštenu radnju, tj. istodobno podnijeti prijedlog za donošenje dopunske presude.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani Floki!

 

Pročitajte citiranu presudu u ranijem postu kako bi se informirali da

se i petit može mijenjati uz određene uvjete .

To o brojkama i imenima stoji ali nije isključivo .U ostalom bez potpune dokumentacije ne pada mi na pamet isključiti bilo koju mogućnost ,bez obzira na Vašu olaku procjenu .

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ude je napisao:

Poštovani Floki!

 

Pročitajte citiranu presudu u ranijem postu kako bi se informirali da

se i petit može mijenjati uz određene uvjete .

To o brojkama i imenima stoji ali nije isključivo .U ostalom bez potpune dokumentacije ne pada mi na pamet isključiti bilo koju mogućnost ,bez obzira na Vašu olaku procjenu .

 

Pozdrav !

 

Nije dovoljno samo kopirati i zalijepiti zakonski članak (ili izvadak iz prakse), treba ga znati i razumjeti i protumačiti, što Vama očito nije pošlo za rukom. :kavica:

 

Ja nikad svoje odgovore ovdje ne dajem olako, a pogotovo ne na temelju "procjene", već na temelju svojeg znanja i iskustva, koje, između ostalog, temeljim i na sudskoj praksi.

 

Ne razumijete značenje izmjene izreke presude - opet vam kažem, izreka se može mijenjati kad je riječ o očitoj omašci u pisanju (primjerice, naziv tuženika je krivo označen, npr. ispušteno jedno slovo u nazivu i tome slično.).

 

Na to se odnosi primjer koji ste citirali.

 

NE MOŽE se, koristeći institut ispravka presude, izreka mijenjati na način da se IZREKA DOPUNJUJE DIJELOM TUŽBENOG ZAHTJEVA O KOJEM NIJE ODLUČENO, jer tome služi institut dopunske presude, za kojim u konkretnom slučaju nije posegnuto.

 

Objasnit ću Vam i detaljnije zašto to nije moguće.

 

Dopunska presuda se može tražiti u vrlo kratkom roku - 15 dana od dana zaprimanja presude.

 

Ako tužitelj (jer tužitelj je podnio tužbu i postavio tužbeni zahtjev) ne traži donošenje dopunske presude (a to ne traži ni tuženik), smatra se da je tužbu u tom dijelu o kojem nije odlučeno - povukao, dakle da više nema interesa da traži pravnu zaštitu od suda.

 

Ako on nema interesa da sud odluči o tom dijelu tužbenog zahtjeva, onda ne može sud sam donositi odluku o tome (kao prvo, jer se dopunska presuda može donijeti SAMO NA ZAHTJEV STRANAKA, a stranke su imale rok od 15 dana da traže donošenje dopunske presude), kako po službenoj dužnosti, tako ni na zahtjev stranaka nakon proteka roka, u obliku ispravka jer su stranke imale mogućnost tražiti odlučivanje o zahtjevu o kojem je propušteno donijeti odluku - u prekluzivnom roku od 15 dana. Nakon toga su izgubile to pravo.

 

Ispravak se dakle može tražiti UVIJEK, i sud nije ovlašten mijenjati pravne odnose stranaka na način da tuženika beskonačno drži u neizvjesnosti, dok se DOPUNSKA PRESUDA može tražiti samo u prekluzivnom roku od 15 dana od dana zaprimanja krnje presude - zato i postoje ova dva međusobno različita pravna instituta.

 

Uzmimo praktični primjer.

 

Tužbeni zahtjev je bio postavljen na:

 

-u točki 1 - utvrđenje da je otkaz nezakonit.

-u točki 2 - zahtjev radnika da ga poslodavac vrati na rad.

 

Sud je odlučio da je otkaz nezakonit, ali je propustio odrediti da se radnika vrati na rad.

 

Vi biste koristili institit ISPRAVKA PRESUDE (koji ispravak se može uvijek donijeti) i nakon 20 godina tražili poslodavca da vas vrati na rad? Naravno da to nije moguće.

 

Upravo se po tome i razlikuju ova dva instituta. Ispravak se može odrediti i po službenoj dužnosti, dok se dopunska presuda može donijeti samo na zahtjev stranaka.

 

Rok za donošenje dopunske presude je kratak (15 dana) jer se na taj način i pruža pravna zaštita i PRAVNA SIGURNOST tuženiku da je postupak obustavljen u dijelu u kojem o nekom od tužbenih zahtjeva nije odlučeno.

 

Da možemo bilo kada tražiti ispravak na način koji Vi implicirate (da se dodaje u izreku i dio tužbenog zahtjeva o kojem nikad nije odlučeno), to bi dovelo do PRAVNE NESIGURNOSTI - ne bi smisla imali rokovi propisani zakonima a isto bi bilo suprotno pravima zajamčenim Ustavom RH (pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje i drugim pravima).

 

Nadam se da Vam je sada jasnije. :-D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Kada sud propusti odlučiti o svim zahtjevima u tužbi ili o dijelu jednog zahtjeva ,u takvom slučaju ZPP članak 339 daje strankama mogućnost da u propisanom roku zahtjevaju dopunu presude.One to mogu ali ne moraju učiniti.U tom slučaju smatra se da zahtjeva glede kojega nije odlučeno nije ni bilo tj. je u vezi s njime tužitelj povukao tužbu.Tu nema sudske odluke pa ni pravomoćnosti,jer samo sudska odluka može steći svojstvo pravomoćnosti.

Zato nema zapreke tužitelju da zahtjev o kojemu je propušteno odlučiti istakne u novoj parnici.

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 6 godina kasnije...

Poštovani,

ako je u prvostupanjskoj presudi sud propustio da odluči o jednom (glavnom) tužbenom zahtjevu i na to, između ostalg, ukazano žalbom, da li je bilo nužno da se podnosi prijedlog za donošenje dopunske presude?

Napomena: Prvostupanjski sud je donio dopunsku presudu temeljem činjenice da je žalbom, između ostalog, ukazano na taj propust. Potom je drugostupanjski sud ukinuo dopunsku presudu, bez upućivanja na ponovno postupanje, a s obrazloženjem da se ima smatrati da je taj tužbeni zahtjev povučen jer nije blagovremeno podnešen prijedlog za donošenje dopunske presude.

Budući da je po jednom drugom tužbenom zahtjevu predmet upućen na ponovno postupanje, u ponovljenom postupku je predloženo da sud odluči i o zahtjevu iz ukinute dopunske presude. Međutim, prvostupanjski sud je taj prijedlog odbacio kao neblagovremeno podnešen.

Zanima me da li ima pravnog osnova da na ovakvu odluku prvostupanjskog uložim žalbu ili bi bilo bolje da tužbeni zahtjev o kojemu je propušteno odlučiti istaknem u novoj parnici.

Unaprijed zahvaljujem na pravnom savjetu. Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ili bi bilo bolje da tužbeni zahtjev o kojemu je propušteno odlučiti istaknem u novoj parnici.
dijelim mišljenje,no ono što me zanima……
……Međutim, prvostupanjski sud je taj prijedlog odbacio kao neblagovremeno podnešen.
jel u pitanju preinaka tužbe u smislu objektivnog povečanja tužbenog zahtjeva(isticanje novog pored postojećeg zahtjeva),a koji zahtjev ste kasno istaknuli
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dijelim mišljenje,no ono što me zanima……jel u pitanju preinaka tužbe u smislu objektivnog povečanja tužbenog zahtjeva(isticanje novog pored postojećeg zahtjeva),a koji zahtjev ste kasno istaknuli

 

Ne, nije u pitanju preinaka tužbenog zahtjeva. Dakle moje pitanje se svodi na to da li je bilo nužno da (uz žalbu u kojoj se, između ostalog, žalim na propust suda da donese odluku o tom tužbenom zahtjevu) podnesem i prijedlog za donošenje dopunske presude.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dijelim mišljenje,no ono što me zanima……jel u pitanju preinaka tužbe u smislu objektivnog povečanja tužbenog zahtjeva(isticanje novog pored postojećeg zahtjeva),a koji zahtjev ste kasno istaknuli

 

Ne, nije u pitanju preinaka tužbenog zahtjeva. Dakle moje pitanje se svodi na to da li je bilo nužno da (uz žalbu u kojoj se, između ostalog, žalim na propust suda da donese odluku o tom tužbenom zahtjevu) podnesem i prijedlog za donošenje dopunske presude.

 

NAPOMENA: Žalba je bila uložena u roku predviđenom za podnošenje prijedloga za dopunsku presudu. Stoga mi se čini da je u prvom postupku prvostupanjski sud ispravno postupio kad je donio dopunsku presudu, a upitna mi je odluka drugostupanjskog suda kojom se ukida dopunska presuda s obrazloženjem da nije bilo prijedloga stranaka da se ista donese.

Nadalje, u ponovljenom postupku, prvostupanjski sud je na pripremnom i glavnom ročištu prvo prihvatio da ponovo raspravi tužbeni zahtjev iz te dopunske presude, a potom donio presudu da se tužbeni zahtjev odbija kao neblagovremeno podnešen. Zato sad ne znam da li da idem sa žalbom na ovu presudu ili da podnesem novu tužbu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Žalba je bila uložena u roku predviđenom za podnošenje prijedloga za dopunsku presudu. Stoga mi se čini da je u prvom postupku prvostupanjski sud ispravno postupio kad je donio dopunsku presudu, a upitna mi je odluka drugostupanjskog suda kojom se ukida dopunska presuda s obrazloženjem da nije biloprijedloga stranaka da se ista donese.
ako ste u žalbi predložili donošenje dopunske presude sam mišljenja da je drugostupanjski sud u konkretnom slučaju povrijedio odredbe parničnog postupka,obzirom da je postojao prijedlog za donošenje dopunske presude a koji se izvodi iz žalbe osnovom odredbi čl.341 st.2.ZPP.
a potom donio presudu da se tužbeni zahtjev odbija kao neblagovremeno podnešen.
u kojem smislu neblagovremen,kako je obrazloženo. uređeno: od Matrix
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u kojem smislu neblagovremen,kako je obrazloženo.

Kao prvo, hvala na pomoći Matrix!

Obrazloženo je pozivanjem na odluku drugostupanjskog suda koja glasi da je u prvom postupku prvostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 339 jer nije bilo prijedloga za donošenje dopunske presude ( ne navodi se da je žalba podnijeta u roku predviđenom za podnošenje prijedloga), te da se s obzirom da nije bilo prijedloga za donošenje dopunske presude dopunska presuda ukida a tužbeni zahtjev smatra povučen.

Stoga se sad u ovom ponovljenom postupku prijedlog tužitelja da se raspravi taj tužbeni zahtjev odbija kao neblagovremeno podnešen.

 

I ja sam mišljenja da je drugostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 341 st. 2 ZPP. Ali ja nisam pravnik i muči me pitanje kako se tumači riječ "samo" u tom stavku.

Citiram stavak: "Ako se prvostupanjska presuda pobija žalbom samo zato što prvostupanjski sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pa jel samo to bio žalbeni razlog u vašem slučaju ili ste pobijali prvostupanjsku presudu i po drugim žalbenim razlozima.

 

Pobijala sam prvostupanjsku presudu i po drugim žalbenim razlozima. Bila su četiri tužbena zahtjeva. Žalila sam se na propust da se donese odluka o prvom, te na preinačenje drugog tužbenog zahtjeva. Treći je presuđen u moju korist. Potom sam dobila dopunsku presudu temeljem čl. 341 st. 2 ZPP, ali takvu da sam na nju također morala uložiti žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Točnije, jer nije bila utemeljena ni na kakvom materijalnom pravu niti činjeničnom stanju, nego mi je tužbeni zahtjev odbijen - vjerovali ili ne - na temelju odluke o drugom, preinačenom tužbenom zahtjevu. Takvu dopunsku presudu sam uspjela pobiti tek nakon što sam uložila reviziju. Vrhovni sud je dopunsku presudu ukinuo temeljem čl. 339 i vratio drugostupanjskom sudu na ponovno postupanje, a drugostupanjski sud samo ukinuo bez upućivanja na ponovno postupanje prvostupanjskom sudu. (Ponavljanje postupka je bilo jer je usvojena žalba tužene na presudu o mom trećem tužbenom zahtjevu.)

Sutra bi trebalo da čujem mišljenje svog odvjetnika, ali bih voljela čuti i vaše mišljenje, odnosno tumačenje čl. 341 st. 2 ZPP u ovakvom slučaju.

Još jednom hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema sudskoj praksi,i to u odlukama Županijskog suda u Varaždinu,Gž.143/08- 2 od 17.II.2009. i Gž.2486/11-3 od 28. kolovoza 2012. ,ako se u žalbi ističe samo činjenica da sud nije odlučio o svim zahtjevima i pri tome presuda pobija iz svih žalbenih razlogaa da pri tome u žalbi nije predloženo donošenje dopunske presude,to se ima smatrati da je stranka povukla zahtjev o kojem nije odlučeno.

_______

E sad,kao što smo rekli odredbe čl.341 st.2.ZPP presumiraju da se radi o prijedlogu za donošenje dopunske presude,što znači da je kvaka u ostalim žalbenim razlozima koji obaraju pomenutu presumpciju,odnosno tad je to nužno izričito predložiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema sudskoj praksi,i to u odlukama Županijskog suda u Varaždinu,Gž.143/08- 2 od 17.II.2009. i Gž.2486/11-3 od 28. kolovoza 2012. ,ako se u žalbi ističe samo činjenica da sud nije odlučio o svim zahtjevima i pri tome presuda pobija iz svih žalbenih razlogaa da pri tome u žalbi nije predloženo donošenje dopunske presude,to se ima smatrati da je stranka povukla zahtjev o kojem nije odlučeno.

_______

E sad,kao što smo rekli odredbe čl.341 st.2.ZPP presumiraju da se radi o prijedlogu za donošenje dopunske presude,što znači da je kvaka u ostalim žalbenim razlozima koji obaraju pomenutu presumpciju,odnosno tad je to nužno izričito predložiti.

 

Hvala Matrix. Dakle, mogu "zahvaliti" svojoj prvoj odvjetnici :batina:što sad moram ponovo ići s istim tužbenim zahtjevom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

E sad,kao što smo rekli odredbe čl.341 st.2.ZPP presumiraju da se radi o prijedlogu za donošenje dopunske presude,što znači da je kvaka u ostalim žalbenim razlozima koji obaraju pomenutu presumpciju,odnosno tad je to nužno izričito predložiti.

 

Sad se pitam zašto je Vrhovni sud to pitanje uopće vraćao drugostupanjskom sudu na ponovno postupanje umjesto da samo ukine dopunsku presudu temeljem te presumpcije.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

E sad,kao što smo rekli odredbe čl.341 st.2.ZPP presumiraju da se radi o prijedlogu za donošenje dopunske presude,što znači da je kvaka u ostalim žalbenim razlozima koji obaraju pomenutu presumpciju,odnosno tad je to nužno izričito predložiti.

 

Sad pitam čisto iz znatiželje:

Ima li možda primjera iz sudske prakse iz kojih se vidi kako ostali žalbeni razlozi obaraju presumpciju odredbe čl. 341 st. 2 ZPP?

Ja (i moj sadašnji odvjetnik) nismo uspjeli naći takav primjer.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ima li možda primjera iz sudske prakse iz kojih se vidi kako ostali žalbeni razlozi obaraju presumpciju odredbe čl. 341 st. 2 ZPP?

Ja (i moj sadašnji odvjetnik) nismo uspjeli naći takav primjer.

DOPUNSKA PRESUDA

Prijedlog za donošenje dopunske presude

(Čl. 339. st. 1. Zakona o parničnom postupku – NN. 53/91; 91/92; 58/93; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 02/07- odluka US RH; 84/08; 96/08 – odluka US RH; 123/08)

Sadržaj žalbe tužiteljice kojom pobija odluku suda zbog toga što nije odlučeno o dijelu njezinog tužbenog zahtjeva iz svih zakonskih žalbenih razloga, osporavajući zaključak suda, ne može se tumačiti prijedlogom za donošenje dopunske presude.

 

IZ OBRAZLOŽENJA

 

„Obzirom na prethodno citirane zakonske odredbe, a kako prvostupanjski sud svojom presudom nije odlučio o osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva tužiteljice za naknadu štete u visini od 2.040,00 kn na ime imovinske štete, a tuženica nije u roku određenom čl.339. st.2 ZPP-a predložila donošenje dopunske presude, to se i smatra primjenom navedene zakonske odredbe da je ovaj zahtjev povučen.

Valja napomenuti da je čl.341. st.2 ZPP-a propisano da ako se prvostupanjska presuda pobija žalbom samo zato što prvostupanjski sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranke koji su predmet parnice, žalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

U konkretnom slučaju tužiteljica presudu zbog navedenog razloga što nije odlučeno o djelu njezinog tužbenog zahtjeva pobija iz svih zakonskih žalbenih razloga uz tvrdnju da su zaključci glede zatražene naknade štete tužiteljice po osnovi troškova prijevoza u svezi liječenja, neosnovani, pa se ovakav sadržaj žalbe ne može tumačiti u smislu navedene odredbe čl.341. st.2 ZPP-a.“

Županijski sud u Varaždinu, Gž.2486/11-3 od 28. kolovoza 2012.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 godina kasnije...

Pozdrav svima, 

može li mi netko od iskusnijih kolega objasniti čl. 377.a st. 2, citiram "Prijedlog za donošenje drugostupanjske odluke ne može se podnijeti zbog toga što drugostupanjski sud nije odlučio o svim razlozima zbog kojih je žalba izjavljena ili na koje je bio dužan paziti po službenoj dužnosti". zašto je tome tako?

Također, koja je razlika u odnosu na stavak 1. istog članka?

uređeno: od reanana
Zaboravih sve napisati
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Imam donekle sličan slučaj pa da ne otvaram novu temu:  Tužbeni zahtjev je glasio da sam suvlasnik čest. zem. xx koja predstavlja zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade koje sam suvlasnik za ½.  Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti sa obrazloženjem da predmetna čest. zem. stvarno u cijelosti predstavlja zemljište nužno za redovnu uporabu, ali da mi ne pripada ½ istog nego nešto manje. Unutar zakonskog roka podnio sam zahtjev za donošenje dopunske presude da čest. zem. xx predstavlja zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade što je sud u obrazloženju presude utvrdio, ali o tome nije donio presudu. Donošenje dopunske presude tražio sam i u žalbi drugostupanjskom sudu koji se o tome nije očitovao već je samo potvrdio prvostupanjsku presudu. Kako je od ovoga prošlo već nekoliko godina, imam li osnova novom tužbom tražiti utvrđenje o kojem u ranijem postupku nije pravomoćno presuđeno ili se ipak radi o pravomoćno presuđenoj stvari?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, mandicbosk je napisao:

ili se ipak radi o pravomoćno presuđenoj stvari?

Prema stavu Vrhovnog suda RH zauzetog u reviziji broj Rev-668/00 16.05.2000., za postojanje presuđene stvari potrebno je da se ispune tri uvjeta:

- da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi,

- da postoji identitet zahtjeva i

- da postoji identitet činjeničnog osnova

U konkretnom slučaju novi postupak bi imao identične stranke, tužbeni zahtjev bio ostao identičan neovisno o njegovom objektivnom preinaćenju, i na kraju bi se zahtjev temeljio na identičnom činjeničnom osnovu. Dakle, sve upućuje na činjenicu da bi ranije donesena presuda u odnosu na novu tužbu imala pravni učinak pravomoćno presuđene stvari. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija