tužba nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju

[kira]

U kom slučaju nasljednik može pokrenuti tužbu, nakon što je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno,a nasljednik je sudjelovao u ostavinskom postupku, i zaprimio konačno rješenje o sprovedenom ostavinskom postupku i nasljednici se uknjižili na naslijeđenoj imovini.

[kira]

Dali se nasljednik nakon sprovedenog ostavinskog pravomoćnog postupka može pozivati primjerice na: dosjelost,ili primjerice na nekretnini koja nije bila upisana na ostavitelja.

Hvala, lijepo bih molila na vašu pozornost, znanja i iskustva.

[KronicnaStranka]

Iz zakona o nasljeđivanju:

 

Članak 232.

(1) ...

(2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

...

(5) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane: - glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke,

- glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju,

- ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

 

Pretpostavki za ponavljanje postupka u parničnom postupku navedene su u čl. 421 ZPP.

 

Ako je predmet nasljeđivanja nekretnina koja nije bila upisana na ostavitelja pa zato nije bila navedena u ostavinskom postupku, onda se može podići tužba. U tom parničnom postupku utvrđivat će se vlasništvo i podjela među nasljednicima.

 

Na dosjelost se može pozivati neovisno o ostavinskom postupku, ali ako je stranka u ostavinskom postupku priznala da je ta nekretnina predmet nasljeđivanja, jako će teško dokazati da je pošteni i zakoniti vanknjižni vlasnik, što su preduvjeti za dosjelost.

[kira]

Hvala na odgovoru i Vašoj pozornosti, u nastavku lijepo molim.

 

Da ovdje se može reći da je riječ o "naknadno pronađenoj imovini ", naime,nekretnina nije bila upisna na ostavitelja, osim zemljišta na kojem se ista nalazi.Kako je zemljište bilo predmet ostavine i podijeljena pravomočnim rješenjem, temeljem istog je upisana nekretnina na nasljednike, i to je rješenje pravomočno. Sada jedan od nasljednika ustaje tužbom i traži da mu se prizna vlasništvo nad 1/2 nekretnine temeljem, njegovog navodnog ulaganja u istu a također se poziva na pravo stjecanja dosjelošću.

Istina on posjeduje lokacijsku dozvolu na toj nekretnini 1/2, ali se ta lokacijska dozvola nije provela u katastru niti na ostavitelja niti na nasljednika, u ovom slučaju tužitelja.

[KronicnaStranka]

Ovo je nejasno.

 

Temeljem načela jedinstva nekretnine zemljište i zgrada na zemljištu smatraju se nekretninom (kao cjelina).

 

Pretpostavljam da vi pod nekretnina podrazumijevate zgradu odnosno kuću.

 

Dakle, ako kuća nije glasila na ostavitelja ili nije uopće bila upisana u z.k., kako su se nasljednici temeljem rješenja o nasljeđivanju mogli upisati kao novi vlasnici kuće?

 

Ako je nezadovoljni nasljednik iz rješenja shvatio da se radi samo o zemljištu, a u provedbi rješenja je ono primijenjeno i na kuću, mislim da bi mogao imati neke elemente za tužbu.

 

U vezi s ovim jedinstvom nekretnine, treba napomenuti da je ono uvedeno Zakonom o vlasništvu 1997. U zemljišnim knjigama još su brojni upisi u kojima je zemljište upisano posebno, a zgrade posebno, kako je to bilo ranije. Osim toga Zakon o vlasništvu dopušta i mogućnost postojanja zgrade na tuđem zemljištu. Radi se o dosta složenoj problematici u koju se ne razumijem dovoljno da bih o tome mogao raspravljati, već mi je samo namjera napomenuti da tu može biti različitih čimbenika koji bi mogli doći u obzir.

[kira]

Na naslijeđenoj imovini "zemljištu-kući" kao jednoj cjelini,temeljem rješenja o provedenom ostavinskom postupku,izvršen je upis nekretnine na nasljednike, temeljem članka 234. Zakona o nasljeđivanju,jer je nekretnina "naknadno pronađena imovina" koja je podijeljena na nasljednike temeljem Članka 234. ZN.,rješenje o upisu pravomoćno.

[KronicnaStranka]

kira je napisao:

...Da ovdje se može reći da je riječ o "naknadno pronađenoj imovini ", naime,nekretnina nije bila upisna na ostavitelja, osim zemljišta na kojem se ista nalazi.Kako je zemljište bilo predmet ostavine i podijeljena pravomočnim rješenjem, temeljem istog je upisana nekretnina na nasljednike, i to je rješenje pravomočno. ....

 

Iz ovoga proizlazi da nekretnina (kuća?) nije bila upisana na ostavitelja, već samo zemljište. Dakle, u rješenju o nasljeđivanju pisalo je da se "nasljeđuje kč. br. xxx, zemljište...", je li tako?

 

Onda je rješenjem o naknadno pronađenoj imovini upisana na nasljednike i kuća.

 

Ako kuća nije bila upisana na ostavitelja u vrijeme ostavinske rasprave, kako je prenesena na njega nakon ostavinske rasprave? Ako nije prenesena na njega, na temelju kojeg dokaza o vlasništvu je pokrenut postupak raspoređivanja naknadno pronašene imovine?

 

Žao mi je, ali ne razumijem. Možda će vam netko drugi bolje pomoći.

[kira]

Kuća je upisna na nasljednike, temeljem pravomćnog rješenja o nasljeđivanju, dakle na nasljednike 1/4.

Temelj upisa dakle bilo je naznačeno ostavinsko rješenje, dakle i kuča 1/4, rješenje o upisu je pravomoćno,dali se to zove ili može zvati naknadno pronađena imovina neznam,ali je kuća upisna u gruntovnici i katastru na nasljednike bez ikakvih problema.

 

E sad nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i upisu jedan od nasljednika ustaje tužbom i tvrdnjom da njemu pripada 1/2 kuće budući je on sudjelovao u gradnji iste.