Jump to content

pravo služnosti puta


almaminjo10

Preporučene objave

Zanima me ukoliko mi možete pomoći oko prava služnosti prolaza i provoza. Naime moji roditelji su 1996 kupili kuću ( dvojni objekat ) sa 210 čhv zemljišta. Prije kupnje su provjerili papire u katastru i zemljišnom odjelu suda i sve je bilo uredno, nikakvih tereta u vidu hipoteke ili ikakve služnosti. Od 2000 godine do danas se vodi nekoliko sporova između moje obitelji i susjeda zbog služnosti preko dijela mojeg zemljišta a danas sam saznao da sam izgubio spor u tužbi kou sam podigao protiv susjeda zbog povrede prava vlasništva. Iako u blizini ima javni poljski put koji je uredno ucrtan i uveden u registre sud to nije zanimalo. Iako susjed na svojoj parceli ima nezakonito sagrađene objekte bez ikakvih dozvola, a kojima je sam sebi zagradio prolaz, sud je izjavio da mi moramo trpiti njegove prolaze jer ih ti objekti ne zanimaju i da ne mogu ukinuti služnost u dijelu našeg vlasništva već samo kompletnu služnost. Sud je bio upoznat o naročito teškim okolnostima jer smo istog nekoliko puta prijavljivali državnom odvjetništvu zbog njegovih prijetnji ubojstvom, gotovo svakodnevnim dolascima policije zbog napada na moju obitelj. Samo da vam kažem o kakvoj se osobi radi...dva dana nakon smrti moga oca on mi je stojeći u svom dvorištu psovao oca puštajući glasnu muziku. Prošle godine u ovo vrijeme me je narečeni susjed upozorio da odustanem od tužbe jer on ima informacije da ću je ionako izgubiti. Ne znam više što da radim imam malo dijete koje se ne usudim pustiti u svoje dvorište jer se bojim da će mu susjed naškoditi, a sud jednostavno ne zanimaju moji razlozi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prvi dio nije mi jasan. Kažete da nije bilo tereta ni služnosti kad je nekretnina kupljena, a sada sud donosi odluku da istu ne može ukinuti? Djelomična i kompletna služnost???? - o čemu se točno radi?

 

 

U svakom slučaju, kako opisujete slučaj, čini mi se nevjerojatnim da je sud 'pogreškom' donio takvu odluku.

Radi se gotovo sigurno o korupciji.

 

Osim pravnih lijekova, najbolje bi bilo da se obratite medijima(npr. HTV-ov 'Proces' i dr., i dnevni listovi), i udrugama za zaštitu ljudskih prava.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

da prije negoli je otac kupovao kuću pregledao je sve papire u zemljišno-knjižnom odjelu. pod stavkom c u ispisu niti dan danas nema upisanih terta na nekretninu u vidu služnosti. čak niti kad smo kupovali nekretninu o mogućnosti iste nam nije nitko niti spomenuo ikakvu služnost. u tri procesa koja su bila pred sudom prihvaćani su iskazi njegovih rođaka ali nisu naša pismena ovjerena od suda i katastra.

- točnije radi se o sljedećem naš susjed si je garažom koja nema građevinske dozvole onemogućio prolaz kroz dvorište i sada želi koristiti dio našeg dvorišta. stoga smo tražili djelomično ukidanje služnosti jer dio kojim se on želi služiti prolazi preko vlasništva drugog susjeda. nažalost taj drugi susjed se ne želi mješati jer osoba s kojom se sporim je izuzetno agresivna osoba. sud nije uvažio naš prijedlog da se služnost koje zapravo i nema se preloži na javni poljski put koji je malo duži ali postoji.

to što si spomenuo korupciju mogu vam reći da i tu nešto smrdi jer se po naselju prića da je sutkinju potkupio.

razmišljam da se javim medijima jer niti sami ne znate kako je to gledati čovjeka zbog kojeg mi je otac prerano umro da mi prolazi kroz dvorište a sud to niti najmanje ne zanima...uopće ima nisu važna prava mene i moje obitelji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nakon prve tužbe od njegove strane je utvrdio pravo služnosti jer je on izjavio da nema kud prolaziti iako smo mi imali dokaze da ima. sud ta činjenica nije zanimala. tek kad smo mi tužili zbog povrede prava vlasništva sud tvrdi da ne može ukinuti iako imaju priloženi dokazi da postoji javni poljski put koji se vodi pod dva čestična broja. i ljudi iz katastra se čude jer po njihovom nema potrebe za ikakvim služnim putem niti on tu može biti jer se javni put direktno veže tj. završava na njegovoj čestici. budem još pogledao presude...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

almaminjo10 je napisao:

nakon prve tužbe od njegove strane je utvrdio pravo služnosti jer je on izjavio da nema kud prolaziti iako smo mi imali dokaze da ima. sud ta činjenica nije zanimala. tek kad smo mi tužili zbog povrede prava vlasništva sud tvrdi da ne može ukinuti iako imaju priloženi dokazi da postoji javni poljski put koji se vodi pod dva čestična broja. i ljudi iz katastra se čude jer po njihovom nema potrebe za ikakvim služnim putem niti on tu može biti jer se javni put direktno veže tj. završava na njegovoj čestici. budem još pogledao presude...

 

Opss, sad mi jasan vaš "gnjev" u onom drugom postu. Prvo, ne treba gubiti živce. Figurativno izgubljena bitka ne znači izgubljeni rat(no bez obzira i na narav susjeda ne ulazite u stvarni rat, a i policija vam tu ništa ne može riješiti). Na odluku suda s kojom je dobio pravo služnosti obvezno je trebalo koristiti pravni lijek, a posebno ako sumnjate u kakvu pristranost suca.

No za to doista i ovdje nedostaje konkretnosti.

No, bilo kako bilo, čini mi se da vas je i bivši vlasnik od kojeg ste stekli nekretninu moguće "doveo na tanak led". Naime, moguće je susjed prolazio i provozio tom vašom nekretninom i davno prije no što ste je vi kupili, a bivši vlasnik se tomu nije protivio. Ukoliko je tomu tako, onda vas je prodavatelj o tome trebao upoznati jer se susjed najvjerojatnije u parnici koju je pokrenuo upirao (pozivao) upravo na tu činjenicu da je na originarni način dosjelošću stekao posjed prava te služnosti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

da znam to je samo prva stepenica, postoji još i županijski, vrhovni i ustavni sud. da on ide na foru dosjelosti. osobno sam upozoravao sud na članak 243 zakona o zemljištu u kojem piše: Služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost.

Osim toga što se tiče dosljelosti članak 229 st. 2 istog zakona propisuje: Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njen sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

Od 1996 godine kada smo kupili nekretninu do tužbe 2000 godine mi nismo znali za nikakvu služnost niti smo kako kaže zakon ako nije upisana u knjige morali znati.

No sudci su se uglavnom podsmjehivali na ovo na što smo se pozivali. Imao sam osjećaj da me prave budalom.

Da gnjevan sam jer mu je sud dopustio da prolazi po mom zemljištu bez ikakva nadzora iako se zna da se služnost mora koristiti u minimalnoj mjeri i da se mora od strane korisnika vlasniku plaćati naknada što on nemora jer mu sud to iako smo tražili nije odredio.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nažalost i osobno mogu posvjedočiti korupciju na općinskom sudu. Eto kako: bivša frustrirana sutkinja je odlučila postati fiškal i sad izvanročišno fekta koje kakove nebulozne provostupanjske presude koje ona može samo iskamčiti od svojih također frustriranih bivših kolega -ica koje će ostarjeti, a zbog svoje fudamentalne nesposobnosti nikada neće doživjeti satisfakciju napredovanja u karijeri.

 

Netko bi trebao zakonom zapriječiti barem na neki razumni rok da suci postaju odvjetnici. Baš zbog svojih bivših veza.

 

Naravno u svakom poslu postoje svakakvih stručnjaka. Suci imaju pravo na pogrešku, samo je jadno kad se "sprdaju" iz zakona koji njih zapravo uokviravaju tj. obvezuju.

 

Svaka vlast po definiciji sebi želi prigrabiti maksimu.

 

Komunistički zakoni su bili rigidni prema privatnom vlasništvu. Služnosti ograničavaju vlasnika i tu se je komunistički interes poklopio sa javnim i stoga za komunističke zakone npr. pojam put uvijek je po shvaćanju zanačilo "javni put". Najviše komunističkih (a tuđmanističkih znači skoro isto to!)sudaca još uvijek ima na općinskim sudovima diljem Lijepe naše.

 

Zato glavu gore, za nadati se je i vjerovati da je takvih manji broj na višim i visokim sudovima i da vaša pravna bitka još nije ni približno izgubljena.

 

U vašem slučaju je zakazala očito i izvršna vlast jer bi mu ona trebala porušiti ilegalnu garažu putem nekorumpirane inspekcije nadležnog ministarstva.

 

Što se tiče dosjedanja protivne strane treba vidjeti također da li je kod vas riječ o građevinskom zemljištu i da li njegovo dosjedanje tretira čl. 2 Zakona o izmjeni i dopuni zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (nn 114/2001). Naime, komunisti su imali zakon o građevinskom zemljištu koji je sve građevinsko zemljište stavio izvan privatnog pravnog prometa proglšivši ga tkzv. društvenim vlasništvom.

 

Po mome osobnom iskustvu: ljudi koji uporno žele gaziti tuđe da bi došli do svoga zaudaraju - bazde i kad plaze prisiljeni ste čepiti nos jer vas tjera na povraćanje.

 

Dokazano je da takovi ni sebe ne vole i stoga ne drže do osobne higijene.

 

Nažalost to ni jedna sudac neće razumjeti iz razloga što on sjedi u uredu i ne mora to trpjeti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Paracelsus je napisao:

 

Po mome osobnom iskustvu: ljudi koji uporno žele gaziti tuđe da bi došli do svoga zaudaraju - bazde i kad plaze prisiljeni ste čepiti nos jer vas tjera na povraćanje.

 

Dokazano je da takovi ni sebe ne vole i stoga ne drže do osobne higijene.

 

Nažalost to ni jedna sudac neće razumjeti iz razloga što on sjedi u uredu i ne mora to trpjeti.

 

Ovo si dobro pogodio jer takav je moj susjed. Danas sam pročitao presudu i ostao zapanjen. Piše da mi se odbija tužba jer iako je utvrđeno da postoji put on je dalji a to bi prouzročilo štetu ( doista ne znam kakvu ) što mi pokazuje da babetina sa suda uopće nije pogledala izvod iz katastra. No u cijeloj toj presudi na čak šest stranica, kao da se sudi zločinačkoj, nigdje se ne spominju moja prava. Nemam pravo na naknadu od strane korisnika služnosti, nemam pravo na mir u dvorištu jer mu se niti jednom rečenicom ne ograničava provoz iako u zakonu o vlasništvu piše da se služnost mora koristiti u minimalnoj mjeri. on je koristi maksimalno i sud mu to ne ograničava.Skračeno ja kao vlasnik imam pravo da šutim i trpim.

Danas sam bio kod komunalnog redara da vidim koliko ograda mora biti udaljena od ceste...i rođo me pita: Jel to radi one tvoje budale od susjeda?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

almaminjo10,

 

 

Vi ste trebali imati ne bilo kakovoga odvjetnika već "dobroga", a nikome ne piše na čelu "nu mene" "taj sam".

 

 

Žalbeni rok ne smijete propustiti. Nestručni ljudi napišu u žalbi nerelevantne činjenice s kojima samo opterete onoga koji ih u tom trenutku može spasiti.

 

Postoje općinski suci čije presude u pravilu padaju i to znači uporavo će te im vi uveseliti dan ako se na njihove odluke nestučno žalite. Upravo će te nahraniti njihovu bijedu od sudovanja.

 

Kvalitetne stvari se nažalost i kvalitentno plaćaju.

 

Ja svaki dan molim Boga da me sačuva od poštenih i stručnih ljudi jer se od nepoštenih i nestručnih znam i sam paziti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Imam sličan problem. Moj susjed prolazi mojim dvorištem već 50-ak godina iako do ulaza u kuću u kojoj stanuje može s javne ceste doći i kroz svoje dvorište ali preko parcele koja je u vlasništvu njegovog sina a on na njoj ima pravo doživotnog uživanja.Ta parcela graniči sa dvorištem kuće u kojoj stanuje a koja kuća je u vlasništvu drugog sina , koji ne živi u kući ali susjed ima i na kuću pravo doživotnog uživanja obzirom na to da je nekad sve to bila jedna parcela.Susjed, odnosno sinovi, su također, uz kuću bespravno nadozidali nekoliko pomoćnih objekata te time sami sebi zatvorili pristup ulazu u kuću s parcele na kojoj se kuća nalazi.Moje kućno dvorište nije ograđeno upravo iz razloga što se susjed uvijek bunio kada smo htjeli postaviti bilo kakvu ogradu. On se trenutno koristi s oba prolaza , odnosno kroz moje dvorište i kroz parcelu drugoga sina ali gosti k njemu uvijek dolaze (vozilima) kroz moje dvorište jer on tumači da je drugi prolaz od njegovog sina a ne njegov (iako niti kuća u kojoj sam živi nije njegova već od drugog sina). Na mojem vlasničkom listu piše "kuća i dvorište" i vlasništvo je čisto odnosno nije upisano pravo služnosti prolaza u korist susjeda niti bilo koga drugoga.Odlučio sam istjerati stvar na čistac, ograditi svoje dvorište sa svih strana, urediti ga i definitivno zabraniti susjedu i njegovim gostima prolaz kroz moje dvorište.Međutim, kad čitam ovaj forum pitam se, jesm li u pravu? Može li susjed, ako me tuži, dobiti pravo služnosti prolaza kroz moje dvorište, temeljem dosjelosti? I to bez naknade za služnost? Hoće li sud prihvatiti da je susjed sam sebi zagradio prolaz bespravno sagrađenim objektima ili bih ja trebao pozvati građevinsku inspekciju pa da mu oni izdaju nalog za rušenje tih objekata čime bi se otvorio pristup u njegovo dvorište sa javne ceste? I tko bi mene uopće mogao tužiti obzirom na to da susjed nije vlasnik kuće u kojoj živi, on ili njegov sin koji je vlasnik a koji u tu kuću dolazi samo par puta godišnje i tada naravno, prolazi kroz moje dvoriše? :-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zakonska je obveza da svaki vlasnik ogradi svoju nekretninu.

susjed koji koristi tuđu kuću i ima pravo uživanja nije vlasnik kuće i nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe.

(nemože podnijeti nikakvu tužbu.)

 

ima pravo uživanja i korištenja druge susjedne nekretnine preko koje može izači na javni put.

 

ako je njegova parcela podjeljena vi niste dužni trpiti štetu.

tražite naknadu za korištenje svoje nekretnine(na što po zakonu imate pravo

pa če susjed brzo odustati od korištenja nekretnine .

 

proučite Zakon o vlasništvi i drugim stvarnim pravima NN 91/96

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem na brzom odgovoru.Čitao sam Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ali nisam shvatio na koji način od susjeda mogu zatražiti naknadu za korištenje moje nekretnine kada na njoj i nije upisna nikakva služnost.Da li sam dobro shvatio vaš odgovor da me,kad u potpunosti ogradim svoje dvorište, susjed ne može tužiti jer ću mu onemogućiti prolaz kroz moje dvorište, odnosno tražiti služnost prolaza temeljem dosjelosti? Odnosno da li to može učiniti samo njegov sin koji je vlasnik kuće a koji u njoj ne živi već 30-ak godina ali je i on kao dijete prolazio kroz moje dvorište do svoje kuće? Ima li ikakve šanse da taj sin, koji je vlasnik kuće, ako podnese tužbu protiv mene, temeljem dosjelosti dobije služnost prolaza kroz moje dvoriše? Da li bi se ta služnost upisala u njegovu korist kao vlasnika kuće,u korist njgovog oca koji uživa kuću ili i u korist svih ljudi koji k njima dolaze u tu kuću?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

susjed terba podnijeti sudu tužbu za smetanje posjeda

ako sud donese odluku da susjed ima pravo prolaza

na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine odredi i naknadu za korištenje nekretnine.

odluka suda se upisuje u vlasnički list.

 

od susjeda pismeno traži naknadu za korištenje nekretnine.

ali taj zahtjev može biti i priznanje za odobrenje korištenja nekretnine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zaneta je napisao:

Odlučio sam istjerati stvar na čistac, ograditi svoje dvorište sa svih strana, urediti ga i definitivno zabraniti susjedu i njegovim gostima prolaz kroz moje dvorište.Međutim, kad čitam ovaj forum pitam se, jesm li u pravu? Može li susjed, ako me tuži, dobiti pravo služnosti prolaza kroz moje dvorište, temeljem dosjelosti? I to bez naknade za služnost? Hoće li sud prihvatiti da je susjed sam sebi zagradio prolaz bespravno sagrađenim objektima ili bih ja trebao pozvati građevinsku inspekciju pa da mu oni izdaju nalog za rušenje tih objekata čime bi se otvorio pristup u njegovo dvorište sa javne ceste?

 

Moj savjet je:

Nemojte se odmah zakvačiti sa susjedom.

 

Prvo zapriječite prolaz automobilima, na način da npr. iskipate šljunak i postavite drugi materijal za gradnju ograde na prolaz "privremeno" , zatim iskopate rov za polaganje cijevi za vodu do slavine koju postavljate u dvorištu, a koji stoji "privremeno" raskopan, pa drva za ogrijev, itd. Ovo privremeno može biti i po nekoliko mjeseci. Ako susjed prigovara, samo recite - pa gdje da stavim materijal, na cestu?

Nakon toga tamo će se naći zidani roštilj i ljuljačke za djecu. U međuvremenu napravite prvo ogradu sa ulične strane, to Vam baš nitko ne može zabraniti.

Kad se susjed eventualno nakon par mjeseci i sjeti ustati tužbom za služnost puta već je nastalo novo stanje, a on je istu već prestao koristiti.

Nećete ga upozoriti da tužbu može podnijeti vlasnik, tj. njegov sin.

Nego će te ga pismenim putem upozoriti da će te bespravne gradnje na njihovim parcelama prijaviti inspekciji, a o cijelom slučaju izvjestiti i medije da spriječite eventualne veze i korupciju.

 

Ovo gotovo uvijek upali, imam dosta iskustva s tim.

 

:palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani ,molim pomoć .Moj otac je nasljedio građevinsko zemljište čijom se cijelom dužinom ljudi koriste kao prilazom nedjeljom na misu.Radi se o nekolicini ljudi sa kojima nikada nismo imali probleme.Napominjem da na toj parceli nije upisana služnost puta,moj otac ju je nasljedio prije 6 g.Sad bi na toj parceli htjeli graditi kuću i spojiti je sa parcelom do te kojaje također u našem vasništvu i zatvoriti taj put jer postoje mnogi drugi alternativni putevi,ali otac se boji da bi mogao netko ustati tužbom i zabraniti nam zatvaranje tog puta.Molim pomoć.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

a neboji se da će ga ugristi čuko kojem onemoguči krači put do njegovog odredišta. (mala šala)

 

crkva ima izlaz na javni put.predpostavljam.

predpostavljam da svaki korisnik prolaza ima pristup javnom putu sa svoje parcele.

nema razloga da ne zagradite vašu imovinu.

a to je i zakonska obveza.

to što če susjedi malo duže hodati do crkve nije razlog za uspostavu prava služnosti.

 

pravo služnosti se uspostavlja u korist vlasnika nekretnine koji nema pristup javnom putu sa svoje nekretnine (pravo prolaza).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala lijepa na odgovoru.Mala napomena,uopće i nije riječ o najbližim susjedima već o mještanima u okolici .Kojima je tako najbliže do crkve,da do crkve vodi javni put ali godinama su se koristili tom našom nasljeđenom parcelom jer im nitko nije branio i jer je riječ o livadi.Ali sad bi mi uz dužno poštovanje svima to prekinuli jer bi spojili dvije nekretnine ,gradili kuću i ne bi bilo zgodno da nam netko preko dvorišta nedjeljom ispod prozora prolazi do crkve a da mi ne bi smjeli reći da to nesmije.A otac kao otac boji se jer se u malom mjestu svašta događa .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

MEGI je napisao:

ali godinama su se koristili tom našom nasljeđenom parcelom jer im nitko nije branio i jer je riječ o livadi.

 

Nemožete baš zamjeriti ljudima prolaženje preko livade ako im to nitko nije branio. Išli ljudi kraćim putem.

Isto tako, ne vidim da bi itko od njih uopće htio tražiti služnost puta, a još manje da bi ga dobio.

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

felixx je napisao:

 

Moj savjet je:

Nemojte se odmah zakvačiti sa susjedom.

 

Prvo zapriječite prolaz automobilima, na način da npr. iskipate šljunak i postavite drugi materijal za gradnju ograde na prolaz "privremeno" , zatim iskopate rov za polaganje cijevi za vodu do slavine koju postavljate u dvorištu, a koji stoji "privremeno" raskopan, pa drva za ogrijev, itd. Ovo privremeno može biti i po nekoliko mjeseci. Ako susjed prigovara, samo recite - pa gdje da stavim materijal, na cestu?

Nakon toga tamo će se naći zidani roštilj i ljuljačke za djecu. U međuvremenu napravite prvo ogradu sa ulične strane, to Vam baš nitko ne može zabraniti.

Kad se susjed eventualno nakon par mjeseci i sjeti ustati tužbom za služnost puta već je nastalo novo stanje, a on je istu već prestao koristiti.

Nećete ga upozoriti da tužbu može podnijeti vlasnik, tj. njegov sin.

Nego će te ga pismenim putem upozoriti da će te bespravne gradnje na njihovim parcelama prijaviti inspekciji, a o cijelom slučaju izvjestiti i medije da spriječite eventualne veze i korupciju.

 

Ovo gotovo uvijek upali, imam dosta iskustva s tim.

 

:palac:

 

Nažalost ne pomaže jer to samo u mojem slučaju otežava situaciju i daje njemu ili njima još veća prava. Moj pokojni otac je postavio cigle dok još nismo znali da će nas susjed tužiti za smetanje služnosti, niti kad smo znali da to uopće postoji i to nam je sud uzeo recimo to tako kao otegotnu okolnost. Evo u presudi tužbe koju smo podnijeli za smetanje posjeda sutkinje općinskog suda piše otprilike ovako:- Iako tuženi imaju prilazni poljski put do svojih zemljišta kao javno dobro njima bi prelaganje bilo financijski neisplativo jer je duži put do 1 km. Znači i sud je utvrdio poljski put ali se njima radi konformiteta dopušta da prelaze preko mojeg zemljišta. Dok sutkinja opisuje njihovu štetu na osam stranica niti jednom riječju nije spomenula moju štetu jer je moje zemljište koje je sporno dvorište sa vrtom, znači građevinsko zemljište dok tuženi imaju oranice. Znači ja moram na svom građevinskom zemljištu trpiti enormnu štetu jer mi se umanjuje cijena zemljišta na uštrb njihovih oranica.

Zbog toga krećem u javnost jer prema sudu moje je da trpim...da me hebu na mom zemljištu bez vazelina...( ispričavam se na izrazu, tlak mi skoči na 200 )

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zašto na raspravi niste tražili pravičnu naknadu za korištenje vaše nekretnine .

sudskom odlukom (prava služnosti)vaša nekretnina je opterećena a zbog čega je smanjena vrijednost nekretnine .

ako je odluka upisana u vlasnički list.

po zakonu imate pravo tražiti naknadu štete zbog smanjene vrijednosti nekretnine.

možda tada susjed odustane od prava služnosti.

pravičnu naknadu moraš tražiti.

niko ti je neče nuditi.

pročitajte Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96 (pravo služnosti)

 

ako je sudkinja Općinskog suda korumpirana (kako navodite)

imate pravo na žalbu Županijskom sudu, u zakonskom roku.

pročitajte sudsku praksu na stranici Vrhovnog suda RH.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...

bovu je napisao:

zakonska je obveza da svaki vlasnik ogradi svoju nekretninu.

susjed koji koristi tuđu kuću i ima pravo uživanja nije vlasnik kuće i nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe.

(nemože podnijeti nikakvu tužbu.)

 

ima pravo uživanja i korištenja druge susjedne nekretnine preko koje može izači na javni put.

 

ako je njegova parcela podjeljena vi niste dužni trpiti štetu.

tražite naknadu za korištenje svoje nekretnine(na što po zakonu imate pravo

pa če susjed brzo odustati od korištenja nekretnine .

 

proučite Zakon o vlasništvi i drugim stvarnim pravima NN 91/96

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Eto dogodilo se.Nakon jedne svađe jer je moja dvorišna ograda s ulične strane (koja postoji već 10-ak godina) bila zatvorena kad nas nije bilo kod kuće, pa susjedu gosti nisu mogli doći vozilom, susjed je podnio tužbu radi smetanja posjeda.Ta je ograda, odnosno dvorišna vrata, gotovo uvijek bila otvorena jer se u mojoj kući uvijek netko nalazi a susjed i njegovi posjetitelji su tuda uvijek prolazili.Međutim tog dana smo svi otišli na put, pa smo i zatvorili (ne i zaključali) dvorišnu ogradu. Vratili se kasno navečer, zatekli otvorenu ogradu, izbila je svađa sa susjedom i eto tužbe na sudu.Nakon toga je intervenirala i policija jer sam uličnu ogradu ponovo zatvorio i zabranio susjedu da je otvara pa su on i njegovi posjetitelji tuda prestli prolaziti vozilima ali je on i dalje prolazio pješice kroz manja vratašca na ogradi načinjena upravo radi pješačkog ulaza u moje dvorište.Rekao sam susjedu da sad kad je predao tužbu sudu odustane od prolaska kroz moje dvorište dok sud ne riješi spor ali je on mišljenja da je to njegov put a ne moje dvorište te da će on i dalje prolaziti.Totalno sam poludio od svakodnevnih svađa te uz njegovu dvorišnu ogradu, na mom dijelu dvorišta, samo malo udaljeno od međe, postavio željeznu ogradu bez vrata i time fiziči onemogućio susjedu bilo kakav prolaz.

Sud mi je uputio poziv za odgovor na tužbu.Što da u njemu napišem kako bih dobio spor odnosno kako bi moje dvorište moglo ostati ograđeno sa svih strana? Susjed u tužbi navodi da je mirni i pošteni posjednik stvarne služnosti puta na mojoj nekretnini.Hoće li sud uvažiti što ta služnost nije upisana u zemljišnim knjigama, niti na mojoj nekretnini ima ucrtanog bilo kakvog puta već je na vlasničkom listu upisano "kuća i dvorište" a to je vidljivo i na katastarskom izvadku? Je li susjed koji nije vlasnik susjedne nekretnine već samo ima pravo služnosti doživotnog plodouživanja kuće u kojoj stanuje legitiman za podnošenje ove tužbe ili bi to doista trebao učiniti njegov sin- vlasnik kuće? Ako susjed nije legitiman za podnošenje tužbe radi smetanja posjeda da li sud automatski odbacije ovu tužbu? Susjed je u tužbi zatražio saslušanje nekih svedoka, meni totalno nepoznatih ljudi za koje sam siguran da k njemu nisu dolazili barem posljednjih 10-ak godina.Smijem li ja, prije rasprave pronaći te ljude i s njima porazgovarati o čemu će oni svjedočiti ili bi se to smatralo njihovim uznemiravanjem?Što dalje?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

 

Služnost puta mora biti uknjižena u zemljišnim knjigama ,čak i kada je upisana služnost vlasnik koji trpi da mu netko prolazi kroz dvorište može uz određene uvjete tražiti prestanak služnosti .To bi bio slučaj kada Vaš susjed ima sada mogućnost priastupa svom objektu i na drugi način ,koji nije bitno gori od sadašnjega .

Cijeli postupak će za Vas biti najpovoljniji i jeftiniji ako Vaš odgovor na tužbu napiše pod hitno kvalitetan odvjetnik,koji neće balansirati između obje stranke .

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Lijepi pozdrav

 

Ne znam da li na dobrom mjestu postavljam upit koji izgleda ovako: Na putu koji je upisan dao javno dobro u općoj uporabi u biti poljski put) susjed je napravio nekakvu drvenu šupu koju koristi kao garažu i spremište. Susjed je do sebe nasuo par kubika šljunka napravio šupu i preprečio prolazak meni i drugoj dvojici susjeda. Naše parcele imaju izlaz na dva puta i ruku na srce mi se i nekoristimo mnogo tim putem jer imamo asfaltni put sa druge strane. Kad smo htjeli izvesti radove radi uređenja taj objekat nam je smetao. Ma moje traženje da oslobodi put dobio sam odgovor da je odvjetnik rekao kako je on sam uredio put i da može postaviti šupu. radi se o doseljeniku koji sam pravi nove međe i jako je težak za suradnju odnosno nemoguća je. Da li on može i ima pravo po osnovi uređenja dijela puta (s čim nas nije upoznao i tražio pomoć u uređenju)prisvojiti put za sebe. Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zaneta je napisao:

Totalno sam poludio od svakodnevnih svađa te uz njegovu dvorišnu ogradu, na mom dijelu dvorišta, samo malo udaljeno od međe, postavio željeznu ogradu bez vrata i time fiziči onemogućio susjedu bilo kakav prolaz.

 

Kako bi bilo da temeljem stalnih svađa i maltretiranja zatražiš zabranu pristupa susjedu u tvoje dvorište?

Ako vrijedi za bračne partnere, onda valjda vrijedi i za susjeda.

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 godina kasnije...

Jedno pitanje.

 

Čestica A i čestica B graniče. Upisana je služnost puta na teret čestice A u korist čestice B. Ja (vlasnik čestice B) i susjed (vlasnik čestice A) sklapamo jedan ugovor o diobi, kojim on meni priznaje vlasništvo nad dijelom njegove čestice, tu piše i da ćemo provesti parcelaciju i da ćemo uknjižbu na novonastaloj čestici izvršiti bez daljnjih pitanja i odobrenja. Parcelacija provedena, stvorena čestica C, između A i B. Idem na uknjižbu na zemljišniku, ali geometar mi kaže da mi je potreban još jedan potpis susjeda. Susjed ne da taj potpis, odnosi su se narušili. Ide toliko daleko da kaže da ja nemam pravo proći do svoje parcele B, jer je između A i B sada C, koja je još uvijek njegova (na zemljišniku), a na nju nije upisana uslužnost. Iako se A i C nalaze u istom Z.U., u teretnici je upisana služnost na teret A u korist B...

 

Tko je tu lud? Može li on meni ograničiti služnost puta do okončanja sudskog postupka za uknjižbu? Mislim, ja imam ugovor o diobi kojim se vidi da je čestica C moja, tu je skica, nema broja jer tada nismo znali koji će biti, na temelju toga je proveden parcelacijski elaborat koji je on potpisao...

 

Nema gore stvari od loših susjeda...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz vase objave proizilazi da je k.c."c"nastala cijepanjem posluzne nekretnine k.c."a" na kojoj imate upisano stvarno pravo sluznosti u korist k.c."b".

Medjutim,stvarna sluznost prati povlasnu i posluznu nekretninu pa tako i nekretnine koje nastanu cijepanjem postojecih.

 

Točno tako, čestica C je nastala cijepanjem čestice A, za koju u zemljišniku u terEtovnici stoji "služnost puta na teret A u korist B". Ono šta me malo muči je šta sad u teretovnici nije isto navedeno za novonastalu česticu C.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Točno tako, čestica C je nastala cijepanjem čestice A, za koju u zemljišniku u terEtovnici stoji "služnost puta na teret A u korist B". Ono šta me malo muči je šta sad u teretovnici nije isto navedeno za novonastalu česticu C.

 

Je li to trebalo biti navedeno u teretovnici, mislim za tu služnost na novonastaloj čestici? Ja još uvijek imam vremena za prigovor na rješenje zemljišnika, bih li ga trebao izjaviti i tražiti da se upiše i ta služnost?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 5 godina kasnije...

Lijep pozdrav,

evo još jednog pitanja na temu služnosti prolaza za kojeg bih vas zamolio za pomoć. Ovo postavljam informativno, a za sada još nisam razgovarao s drugom stranom, što naravno namjeravam napraviti. Nadam se da će taj dio proći s obostranim razumjevanjem, a ovdje bi se samo informirao oko pravnog okvira.

Dakle, naslijedili smo komad zemlje (na uploadanoj slici - parcela 1) na koju je u vlasničkom listu upisana služnost prolaza u korist susjedove parcele (parcela 2). Susjedu je to jedini prilaz do kuće, budući da nema direktog izlaza sa svoje parcele do ceste te si je on to uredio kao put (smeđi dio). Taj prilaz kao čestica ne postoji, već je dio naše parcele. Budući da je to brdovit dio, on je taj svoj prilaz ukopao u zemlju i podigao retenciju koja djelomično onemogućuje prilaz s ceste toj našoj parceli.

Zanima me koja su naša prava, a koja njegova? Da li mi imamo pravo u dogovoru s njim koristiti taj put kojeg je on uredio, jer bi nam se tako znatno olakšao pristup parceli? Da li imamo pravo rušiti ili kratiti retenciju da bi si preko nje napravili svoj put (u slučaju da ne smijemo koristiti njegov put)? Nemam nikakvu želju onemogućiti ili uskratiti njemu pristup svom posjedu, samo me zanima da li on to može učiniti nama? Da li on ima pravo reći da nam ne dopušta pristup preko tog puta kojeg si je uredio iako je na našem posjedu?

Hvala unaprijed.

 

 

slika 1.jpg

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 5 sati , M.Gub je napisao:

Zanima me koja su naša prava, a koja njegova? Da li mi imamo pravo u dogovoru s njim koristiti taj put kojeg je on uredio, jer bi nam se tako znatno olakšao pristup parceli? Da li imamo pravo rušiti ili kratiti retenciju da bi si preko nje napravili svoj put (u slučaju da ne smijemo koristiti njegov put)? Nemam nikakvu želju onemogućiti ili uskratiti njemu pristup svom posjedu, samo me zanima da li on to može učiniti nama? Da li on ima pravo reći da nam ne dopušta pristup preko tog puta kojeg si je uredio iako je na našem posjedu?

Prva odredba o služnostima uopće glasi,

(1) Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

Nadalje, kada se govori o služnostima na nekretnini,

(1) Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

Dakle, nešto činiti što bi umanjivalo okvir služnosti ne bi ste mogli. O tome govori i dio o zaštiti prava služnosti,

(1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

No da bi ste se dogovorno mogli i vi kao vlasnik služiti poslužnom stvari, mogli bi ste uz razmjerno snošenje troškova održavanja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

prije 1 sat , Spitfire je napisao:

Prva odredba o služnostima uopće glasi...

Ok, hvala na odgovoru. Dakle vlasnik ne može opstruirati ovlaštenika da koristi svoje jednom dobiveno pravo na služnost... I to je otprilike to? Znači ja kao vlasnik ne smijem ometati susjeda u izvršenju služnosti (služnosti prolaza, provoza i progona stoke), a on ima jedino pravo koristiti tu služnost?

članak 177. 3 - Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti;

Znači susjed nema nikakva prava da ograniči moje korištenje tog puta? Pitam zato jer je susjed uredio taj prilaz. Doduše, u zemljišnoj knjizi stoji samo pravo prolaska i nije nigdje navedena izgradnja prilaza ni zidića.

On je uz prilaz zazidao zidić (retenciju) koji mene ograničava u korištenju prilaza svojoj nekretnini, a po članku 177. 2 - Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar.

Također sam pronašao:

Članak 181. 2 - Ako se poslužnom stvari služi i njezin vlasnik, on je dužan razmjerno snositi troškove iz stavka 1. ovoga članka (trškove održavanja i popravka).

Znači ja kao vlasnik se smijem koristiti tim prilazom. Barem nisam nigdje pronašao neki članak koji bi ograničavao vlasnika da se koristi svojom parcelom na uštrb ovlaštenika.

Kad govorimo o ograničavanju prolazka, ne znam kako se to tumači, ali ako je put prohodan za hod, vozila i stoku, ja ovlaštenika ni na koji način ne onemogućujem da taj put koristi te ga ja kao vlasnik također mogu neometano koristiti, dok snosim dio troškova održavanja.

Da li ovlaštenik od vlasnika može zahtjevati naknadu za izgradnju puta ili ne?

Nadam se dobrosusjedskim odnosima i da ćemo to uspjeti normalno riješiti.

Još jednom hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 7 sati , M.Gub je napisao:

Nadam se dobrosusjedskim odnosima i da ćemo to uspjeti normalno riješiti.

Ovo bi bilo najidealnije rješenje.

Što se tiče retencije, u citiranim odredbama nekoliko puta se spominje "na određeni način" što bi značilo da je služnost, osnovana bilo pravnim poslom ili sudskom odlukom prema čemu je ista i upisana u ZK, vjerovatno i određena, pa bi valjalo uvidom u ZK spis vidjeti što je određeno, gdje i kako. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Zanima me kako zatražiti pravičnu naknadu za korištenje prava služnosti puta na kupljenoj nekretnini. Pravo služnosti puta nad mojoj nekretninom nije upisano u vlasnički list već je usmenim dogovorom sklopljeno među prijašnjim vlasnicima i korisnikom služnog puta. Prilikom kupnje nekretnine bila sam upoznata tko ima pravo služnosti i nadalje istima to ne osporavam, niti s njima nemam nikakvih problema. No, uspostavlja se da to pravo potražuju i neki drugi i neki treći itd. Unatoč mrskoj pomisli da mi je prilikom kupnje skrivena prava istina o stvarnom broju korisnika služnog puta te činjenice da zbog tog opterećenja dodatno smanjena vrijednost nekretnine, svjesna sam zakonskih okvira unutar kojih mogu djelovati – dozvoliti prolaz onima koji za to zaista imaju zakonsko pravo ali i potražiti naknadu zbog pretrpljene štete na nekretnini. Naime prilikom prolaska služnim putem zbog prirode terena prijevozna sredstva ostavljaju značajnu štetu u vidu dubokih nagaza u zemljištu. Do sad sam nastalu štetu sanirala o vlastitom trošku, a pošto se u zadnje vrijeme promijenila učestalost i brojnost potražitelja prava prolaza voljela bih zaštiti svoju imovinu od zlorabe spomenutog te zatražiti pravo na nadoknadu eventualne štete od onih koji ju nanose.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na žalost, kako stvari trenutno stoje, izgleda da pravo prolaza ima i nekoliko osoba koje posjeduju parcele u šumi do koje mogu pristupiti jedino služeći se spornim putem. Pošto im to pravo ne smijem uskratiti, zanima me kako ostvariti svoje pravo naknade za pretrpljenu štetu na nekretnini jer prijevozom teškog tereta rade znatne štete na mojem dvorištu. Uz to smatraju da im pri tome pripada i pravo skladištenja i utovara drva na istome.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija