Preveliki dugovi | Nemogućnost vračanja

[sami-dugovi]

Srdačan pozdrav svima koji ovo čitate i koji mi možda možete pomoći.

 

Moja je situacija dosta složena i vjerojatno bi trebala biti paralelno objavljena u više foruma (Trgovačko pravo, Ovrhe, Porezno pravo, ...). Za sada ću ipak pokušati biti što kraći i iznijeti samo osnovne podatke i opis problema:

 

Naime, proteklih 8 godina su mi se nizali različite nesretne okolnosti koje su dovele do toga da danas imam dugova preko 270.000 kn (od čega je većina već dosta dugo prekoračilo dospijeće). Eskalacija dugova mi se dogodila 2006/07 kada sam kao podstanar (stanarina 1.200 kn + režije) i sa trudnom ženom (uz postojeće dugove koji su tada bili ispod 130.000 kn - ukupni dugovi) morao služiti civilnu službu. (Nekoliko mjeseci nakon što sam odslužio civilnu službu su je ukinuli - koja ironija!)

 

Kako bi za vrijeme civilne službe legalno zarađivao novac za životne potrebe svoje supruge i sebe, otvorio sam obrt. Kako sam s obrtom jedva zarađivao da platim stan i hranu, dogodilo se znatno povećanje dugova na osnovu raznih poreznih i drugih troškova za obrt. Danas ukupni porezni dug državi iznosi sa kamatama preko 100.000 kn + nekoliko tisuću kuna za druge troškove.

 

Drugi najveći dug imam u jednoj austrijskoj banci, koja mi je protivno hrvatskim zakonima "prodala" kredit u Hrvatskoj. Oni me terete sa oko 75.000 kn, iako sam kod njih podigao 8.500 € i do sada (uz neka kašnjenja) uplatio preko 4.000 €. Iako sam kredit kod njih podigao još početkom 2005, do danas nisam dobio niti jedan izvod o stanju kredita. Kada sam njihove nezakonite radnje prijavio državnom odvjetništvu, oni su praktički mene diskreditirali, iako banka i njihovi predstavnici krše barem 3 meni poznata zakona.

 

I drugim bankama u Hrvatskoj dugujem neke manje iznose. Od tih banaka neke mi već godinama ne šalju nikakve obavijesti o mojem dugu, iako mi uredno šalju opomene po kreditu u kojem sam jamac.

 

Moja je plaća samo oko 4.000 kn od kojih je preko 2300 kn u zapljeni, te mi za život, plaćanje stanarine i režija te prehranjivanje svoje 4-člane obitelji ostaje samo nešto preko 1600 kn. Supruga je do ovog mjeseca dobivala porodiljnu naknadu u iznosu od 1600 kn, koje sada ukidaju jer je istekao rok. Kako je nezaposlena (a RH joj ne priznaje inozemnu diplomu) nema dodatnih prihoda, a samo mi je stanarina bez režija 1800 kn.

 

Kako imam tolike dugove i tako malu plaću (uz to rečeno, tvrtka u kojoj radim loše posluje pa i sam posao nije siguran) Ono što mi se pljenidbom uzima od plaće ne pokriva ni iznos kamata, pa mi se dug u biti samo povećava.

 

Postoji li ikakva zakonska mogućnost da mi porezna uprava, banke i drugi vjerovnici "oproste" ili barem smanje dugove. Može li se ikako "spriječiti" da kamate rastu tim tempom. Kako se izvući iz ove situacije a da ne završim sa ženom i dvoje male djece na ulici???

 

Molim za pomoč - pravnu ili kakvu drugu!

[gizmolino]

Pozdrav, žao mi je što ti nitko do sada nije uhvatio vremena odgovoriti ti, pa makar na neka pitanja... Ta austrijska banka je u biti zločinačka organizacija koja je prevarila do sada na stotine ljudi u hr i bih; svi direktori banke su završili u zatvoru i sve fiz i pravne osobe u austriji su dobili tužbu protiv nje a kod nas pljene ljudima imovinu i na sudovima su oni kao super a "dužnici" kriminalci. znam slučaj gdje čovjek ima sve uplatnice da je isplatio kredit do zadnje kune a na sudu ne priznaju te uplatnice već se dodvoravaju tim lopovima te su dopustili ovrhu unatoč plačenom kreditu... ne želim te plašiti ali njih se najviše plaši, kod porezne te može "izvući" zastara ili otplata u obrocima uz otpis kamata ili možeš tražiti ozpis čitavog duga ako ispunjavaš određene uvjete( pogledaj ti temu na stranici hrv. obrtn. komore...)Ljudi kod nas unatoč najboljoj volji i trudu često završavaju u sličnoj situaciji, ali budi jak zbog djece i drži se !

[Pao_Smarsa]

Pozdrav,

sasvim razumjem tvoju situaciji, moji roditelji imaju iste probleme, mama je imala obrt koji je napravio gubitak kod banke, porezne, dobavljača isl. a nema teoretske šanse da vrati sve dugove. Ne znam što bih ti savjetovao samo ti mogu reći što te očekuje u budućnosti, a to su ovrhe. Dok si zaposlen uzimati će ti od plaće, kad prestaneš primati plaću kao moja mama onda će ti slati ovrhu doma na pokretnine, ako nemaš pokretnine ili nekretnine onda će pričekati da odeš u mirovinu, a do mirovine će se gomilati kamate. Mislim da je jedina nada uvođenje osobnog bankrota kao što ga ima Njemačka ili SAD te se nadam da će ga u skoroj budućnosti uvesti i naša država jer je ovakvih slučajeva sve više.

[ale90]

Slicna stvar je i meni samo nesto manje novaca dugujem.Nisam pravnik ali ti mogu malo pomoci nasao sam na netu zakone o zastari na porezne dugove,Dvije vrste su kako sam razumio na poreze je relativna nakon 3 god a apsolutna makon 6 god.Za mir. i zdr. rel. 5god.,a apsolutna 10 god.Procitaj sljedece i probaj nesto izvuci od tih zastara oni su izvukli sve sto su mogli od nas.

 

IV. ZASTARA I OTPIS DUGA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

 

1. Radi utvrdivanja zastare prava na naplatu poreza, doprinosa i drugih javnih davanja o

kojima Porezna

uprava vodi analiticke evidencije, rješenje o otpisu, po pisanom zahtjevu dužnika, donosit ce:

 

za iznos duga do 100.000,00 kuna voditelj ispostave;

 

 

za iznos duga od 100.000,00 do 500.000,00 kuna procelnik podrucnog ureda;

 

 

---

za iznos duga više od 500.000,00 kuna ravnatelj Porezne uprave.

 

 

 

 

 

od odredivanja nadležnosti za otpis bitan je ukupan iznos duga kojim je podnositelj

zahtjeva zadužen u poreznim evidencijama, što podrazumijeva:

 

K

poreze i druga javna davanja osim doprinosa,

 

 

doprinose za mirovinsko osiguranje,

 

 

- doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

 

 

- doprinose za zdravstveno osiguranje,

 

 

- doprinose za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu,

 

 

---

doprinose za obvezno osiguranje u slucaju nezaposlenosti.

 

 

 

 

Za svako od navedenih javnih davanja donosi se posebno rješenje. Za istog podnositelja

zahtjeva i sve vrste davanja kojima je zadužen na kartici, za donošenje rješenja nadležno je

isto tijelo mjerodavno prema kriteriju iznosa ukupnog duga.

 

Ako je podnositelj zahtjeva u poreznim evidencijama zadužen u više ispostava Porezne

uprave, a ukupan dug ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, nadležnost ispostave za

donošenje rješenja se odreduje prema sjedištu pravne osobe ili prebivalištu, odnosno

uobicajenom boravištu fizicke osobe.

 

U ponovljenom postupku, rješenje donosi tijelo Porezne uprave cije je rješenje poništeno

neovisno o iznosu duga zaduženog u vrijeme provodenja ponovnog postupka.

 

 

 

2.Radi donošenja rješenja o iznosu duga više od 100.000,00 kuna, voditelj ispostave

dostavit ce procelniku podrucnog ureda svu raspoloživu dokumentaciju na temelju koje se

može odluciti o zahtjevu za otpis.

 

3. Za donošenje rješenja o iznosu duga više od 500.000,00 kuna procelnik podrucnog

ureda dostavit ce ravnatelju Porezne uprave svu dokumentaciju na temelju koje se može

odluciti o zahtjevu dužnika.

 

Pod dokumentacijom na temelju koje se može odluciti o zahtjevu dužnika podrazumijevaju

se ovršna rješenja kojima su utvrdene obveze s dostavnicom o urucenju, odnosno druge

ovršne i vjerodostojne isprave na temelju kojih su evidentirana zaduženja, s podatkom o

datumu s kojim je zastara pocela teci, odgovarajuce isprave s dostavnicom na temelju kojih

je moguce utvrditi prekid tijeka zastare s naznakom datuma s kojim je tijek zastare prekinut

te poceo ponovno teci, odnosno opisom službenih radnji usmjerenih na utvrdivanje i naplatu

duga.

 

Glede podatka o iznosu duga za koji se traži otpis zbog utvrdivanja zastare prava na

naplatu potrebno je, po vrstama prihoda, dug iskazati po razdobljima na koja se odnosi tako

da se za svaku vrstu posebno iskaže iznos dospjele glavnice duga, a odvojeno dospjeli iznos

pripadajuce kamate i to tako da se glavnica razvrsta po razdobljima, a obracunane zatezne

kamate prikažu prema prethodno razvrstanoj glavnici.

 

Uz prednje je potrebno dostaviti ovjereni izlist o stanju duga po godinama.

 

4. Radi utvrdivanja pocetka tijeka zastare prava na naplatu doprinosa te utvrdivanja

prekida tijeka zastare prava na naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje,

sukladno odredbama clanka 231. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. i 152/08.),

ispostave Porezne uprave ce od nadležnih zavoda i Središnjeg registra osiguranika pisano

tražiti sljedece:

 

podatak o razdoblju na koje se dug odnosi s naznakom razdoblja

od____do_____;

 

 

-- podatak o iznosu glavnice i iznosu obracunanih zateznih kamata (odvojeno) i to

tako da se glavnica razvrsta po razdobljima, a obracunane zatezne kamate

prikažu prema prethodno razvrstanoj glavnici;

 

 

- ispravu kojom je utvrdena obveza doprinosa;

 

 

 

 

podatak o datumu od kojeg je zastara pocela teci;

 

 

-- podatak o datumu s kojim je prekinut tijek zastare s opisom razloga i dostavom

isprave o toj cinjenici;

 

 

- podatak o svakom novom pocetku, odnosno prekidu tijeka zastare s opisom

radnje usmjerene na naplatu doprinosa, dostavljene dužniku na znanje.

 

 

 

 

Pod ispravom kojom je utvrdena obveza doprinosa smatra se:

 

 

 

- ovršno rješenje mjerodavnog zavoda i Središnjeg registra osiguranika kojim je

utvrdena obveza placanja doprinosa (kada je o obvezi i iznosu doprinosa

doneseno rješenje) i preslika knjigovodstvene evidencije ili

 

 

- konacno rješenje kojim je utvrdeno svojstvo u osiguranju (kada o obvezi i iznosu

doprinosa nije doneseno rješenje) u kojem slucaju ce isprava biti vjerodostojna

samo ako joj se priloži i preslika knjigovodstvene evidencije na kojoj je vidljiva

valuta nastanka obveze te preslika normativnog akta kojim je propisana obveza i

iznos obveze za odredeno razdoblje staža osiguranja.

 

 

 

 

Prigodom slanja zahtjeva za dostavu podataka Hrvatskom zavodu za mirovinsko

osiguranje, podrucnoj službi Zavoda potrebno je dostaviti presliku podneska kojim obveznik

traži utvrdivanje zastare prava na naplatu doprinosa ili kao dovoljno, u zahtjevu za dostavu

podataka valja navesti datum podnošenja zahtjeva dužnika.

. Prigodom donošenja rješenja o utvrdivanju zastare

prava na naplatu doprinosa treba imati na umu sljedece:

 

 

5- cinjenicno stanje utvrduju djelatnici Porezne uprave u kojem postupku ocjenjuju i

valjanost podataka dostavljenih od mjerodavnih zavoda i Središnjeg registra osiguranika s

obzirom na odredbe zakona kojima je ureden pocetak, prekid te ponovni tijek zastare kao i

zastarni rokovi;

 

 

- kada se istom dužniku utvrduje zastara prava na naplatu doprinosa, donose se odvojena

rješenja za svaku vrstu doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje), ali za sve vrste

istog osiguranja - sve brojcane oznake (šifre) vrste prihoda;

 

 

- rješenje kojim se utvrduje zastara prava na naplatu doprinosa može obuhvatiti više

razdoblja, odnosno povezano razdoblje i u više od jedne godine ako je rijec o istoj vrsti

doprinosa;

 

 

- ako se podaci o iznosu i strukturi duga doprinosa za mirovinsko osiguranje osiguranika-

pojedinca za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002. razlikuju od podataka koje je, radi

utvrdivanja zastare, dostavio nositelj osiguranja na temelju postupka utvrdivanja razdoblja

osiguranja za koje je podmiren doprinos, rješenjem se otpisuje i dug u visini nastale razlike;

 

 

rješenja se obvezno dostavljaju nadležnom zavodu/ Središnjem registru osiguranika na

cije doprinose se zastara odnosi;

 

 

--

rokovi zastare za doprinose su: relativni 5 godina, a apsolutni 10 godina.

 

 

 

 

6. Ako je protiv drugostupanjskog rješenja porezni obveznik podnio tužbu, odnosno

pokrenuo upravni spor, te je

doneseno rješenje o odgodi izvršenja rješenja do okoncanja upravnog spora, u vrijeme

trajanja odgode zastara ne tece.

Vrijeme u kojem zastara ne tece racuna se kao zastoj zastare. Ako zastara nije mogla

poceti teci zbog donošenja rješenja o odgodi izvršenja rješenja do okoncanja upravnog

spora, ona pocinje teci s prvim danom nakon isteka dana kada je spor okoncan.

 

Ako je zastara pocela teci prije nego što je doneseno rješenje o odgodi koje je zaustavilo

njezin daljnji tijek, ona nastavlja teci nakon okoncanja upravnog spora, a vrijeme koje je

isteklo prije zastoja racuna se u zakonom odredeni rok za zastaru, što znaci najdulje do šest

godina.

 

7. Zastara prava na naplatu tražbine po osnovi poreza, doprinosa, kamata i troškova ne

nastupa ako je tražbina osigurana založnim pravom ili hipotekom koji su upisani u javnu

knjigu. U tom slucaju tražbina ce se naplatiti iz opterecenih stvari. Za glavnicu duga

osiguranu založnim pravom ili hipotekom ne otpisuje se niti kamata koja nastavlja teci ako je

upisana u javnu knjigu.

 

Medutim, svi postupci pokrenuti do stupanja na snagu Opceg poreznog zakona (Nar.nov.,

br. 147/08.), sukladno clanku 212. Toga Zakona dovršit ce se prema odredbama Opceg

poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 152/02.). U tom slucaju vrijedi supsidijarna

primjena clanka 222. slavka 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.)

prema kojemu se zastarjela tražbina kamata ne može namiriti ni iz opterecene stvari. Iznos

kamata koji se otpisuje odnosi se na kamate ukljucene u iznosu upisane hipoteke te na

daljnje kamate koje teku na osiguranu tražbinu.

 

 

 

 

 

Neovisno o tome je li prigovor zastare istaknut nakon 1. sijecnja 2009., ove odredbe

primjenjivat ce se u svim slucajevima u kojima je založno pravo u javne knjige upisano do 31.

prosinca 2008.

 

Ako iznos duga za koji je istaknut prigovor zastare premašuje iznos tražbine osigurane

založnim pravom ili hipotekom, ove odredbe se primjenjuju samo na iznos tražbine osigurane

založnim pravom ili hipotekom.

 

Ako je prigovor zastare istaknut u tijeku postupka za zasnivanje založnog prava ili

hipoteke, a prije upisa u javnu knjigu, zastarjeli dug se otpisuje.

 

Dug se otpisuje i u slucaju ako je prigovor zastare istaknut nakon upisa u javnu knjigu, a

dug je u trenutku upisa bio u zastari.

 

8. S obzirom na pitanja u vezi s kojima su se u dosadašnjem radu pojavljivale dvojbe, u

astavku objašnjavamo sljedece primjere:

 

 

n- u slucaju kada porezno tijelo nije znalo niti je moglo znati za postojanje obveze

poreznog obveznika koji je bio dužan prijaviti nastanak porezne obveze (npr.

poreza na promet nekretnina), zastara prava na utvrdivanje porezne obveze

pocinje teci istekom godine u kojoj je porezno tijelo saznalo za tu obvezu odnosno

u kojoj je trebalo utvrditi porez

 

 

- u slucaju kada Porezna uprava ne raspolaže dokazima da je sud dostavio

rješenje o nasljedivanju, a o smrti poreznog obveznika koji je ostavitelj saznaje od

nasljednika, kod donošenja rješenja o utvrdivanju položaja pravnih slijednika

zastara prava na utvrdivanje obveza iz porezno dužnickog odnosa pravnog

slijednika pocinje teci nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo saznalo da

pravomocno rješenje o nasljedivanju postoji

 

 

- za utvrdivanje tijeka zastare prava na naplatu bitno je kada je porezna obveza

utvrdena. Porezna obveza smatra se utvrdenom onog trenutka kada porezno

tijelo ima pravo zahtijevati naplatu, a to pravo porezno tijelo stjece ovršnošcu

rješenja. To znaci da za obvezu utvrdenu rješenjem donesenim krajem godine

koje je postalo ovršno u iducoj godini, zastara prava na naplatu po tom rješenju

pocinje teci istekom godine u kojoj je rješenje postalo ovršno. Ako žalba ne

odgada izvršenje, datum donošenja drugostupanjskog rješenja nije relevantan za

utvrdivanje porezne obveze, što znaci da nije bitan za nastupanje relativne i

apsolutne zastare prava na naplatu

 

 

- kod instituta apsolutne zastare Opci porezni zakon razlikuje apsolutni rok zastare

prava poreznog tijela na utvrdivanje porezne obveze i kamata od apsolutnog roka

zastare prava poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe i ta se

dva roka ne moraju vremenski podudarati. Obveza je naplativa ako je utvrdena

prije nego što istekne šest godina racunajuci od dana nakon isteka godine u kojoj

je obvezu trebalo utvrditi. Tako utvrdena obveza može se naplatiti dok ne istekne

šest godina racunajuci od dana nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo

obvezu utvrdilo

 

 

- kada drugostupanjsko tijelo poništi prvostupanjsko rješenje i predmet vrati

prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak pa je porezna obveza utvrdena u ponovljenom

postupku, poništenje rješenja o utvrdivanju obveze dovodi do prekida tijeka zastare prava na

utvrdivanje koja nastavlja teci do donošenja novog rješenja. Pravna osnova za naplatu

poreza je rješenje doneseno u ponovnom postupku, a zastara prava na naplatu po tom

rješenju pocinje prvi put teci nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo obvezu utvrdilo.

Ovdje je bitno da donošenjem prvostupanjskog rješenja u ponovnom postupku nije protekao

apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrdivanje porezne obveze

 

 

- postupak pred sudom podnošenjem tužbe (npr. pobijanje pravnih radnji dužnika) smatra

se okolnošcu koja uzrokuje prekid zastare nakon kojeg zastara pocinje ponovno teci, ali

najdulje do nastupa apsolutne za stare. Danom prekida smatra se dan kada je tužba za-

primljena na sudu. Ovakvo shvacanje je u suglasju sa stavom Samostalne službe za

drugostupanjski upravni postupak sadržanim u obrazloženju Rješenja Klasa: UP/ 11-410-

23/06-01/288, Ur. broj: 513-04/09-2, od 24. sijecnja 2009., prema kojemu je odredbama

 

 

 

 

 

 

 

Opceg poreznog zakona jasno propisano da apsolutni rok zastare prava na naplatu duga

nastupa za šest godina od dana kada je zastara prvi put pocela teci, pa zaustavljanje tijeka

zastarnog roka u smislu apsolutne zastare u slucaju podnošenja tužbe Sudu radi pobijanja

dužnikovih pravnih radnji, nije propisano odredbama materijalnog zakona

 

 

- ako je poreznom obvezniku odredena ovrha koja se uspješno provodi pljenidbom

novcanih sredstava na žiro-racunima i drugim racunima ili pljenidbom ovršenikovih tražbina

(place), zastara prava na naplatu tražbina koje su predmet ovrhe nastupa kada je od

utvrdivanja tih obveza istekao zakonom propisani rok od šest godina racunajuci od dana

kada je zastara prvi put pocela teci. Naime, nakon što je istekao i posljednji dan roka od šest

godina, Porezna uprava nema zakonske osnove za naplatu poreznog duga koji u tom

vremenu uz primjenu svih dopuštenih mjera nije uspjela naplatiti, jer je protekom tog roka,

sukladno clanku 24. stavku 2. Opceg poreznog zakona, nastupila zastara samog prava iz

porezno-dužnickog odnosa

 

 

- ako dužnik ispuni zastarjelo potraživanje (npr. porezni dužnik plati porezni dug nakon

nastupa zastare) nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, cak i ako nije znao da

je obveza zastarjela. Ovdje je rijec o dobrovoljnom ispunjenju obveze koja nije placena bez

pravne osnove za razliku od nemogucnosti Porezne uprave za postavljanje zahtjeva da se

zastarjela obveza naplati prisilnim putem. To znaci da porezno tijelo ne može donijeti

rješenje o ovrsi zastarjele obveze niti dospjelo a sporno potraživanje naplatiti prijebojem ili

kompenzacijom

 

 

- zastara prava na naplatu u slucaju raskida ugovora o nagodbi utvrduje se supsidijarnom

primjenom clanka 238. Zakona o obveznim odnosima. U ovom slucaju zakonski uzrok, zbog

kojeg zastara nije mogla poceti teci, odnosno koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ako je

pocela teci prije nego što je uzrok nastao, odredbe su clanka 9. stavka 6. Zakona o naplati

dospjelih a nenaplacenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava (Nar. nov., br.

117/01. i 19/03.) prema kojima zastarijevanje dospjelog duga za koji je postignuta nagodba

ne tece u vrijeme trajanja ugovora. Kada se ugovor raskine, zastara nastavlja teci od dana

urucenja obavijesti o raskidu stranci, a vrijeme koje je isteklo prije sklapanja ugovora racuna

se u zakonom odredeni rok za zastaru, ali najdulje do šest godina.

 

 

 

 

 

 

9.Kada godina podnošenja zahtjeva ne odgovara godini donošenja rješenja, zastara

prava na naplatu se utvrduje sa stanjem duga na dan 1. sijecnja godine u kojoj se donosi

rješenje neovisno o tome kada jfe podnesen zahtjev za otpis.

 

Kada se utvrdi zastara prava na naplatu poreza, doprinosa i drugih javnih davanja o

kojima Porezna uprava vodi analiticke evidencije, isti se otpisuju na dan konacnosti rješenja.

 

 

10.11. Otpis nenaplativih poreznih dugova, dugova za doprinose i druga javna davanja o

kojima Porezna uprava vodi analiticke evidencije u smislu odredbi clanka 137. stavka 1.

toaka 1. i 2. Opceg poreznog zakona obavlja se na sljedeci nacin:

 

 

 

 

c

postojanje uvjeta za otpis poreznog duga, duga doprinosa i drugih javnih davanja o

kojima Porezna uprava vodi analiticke evidencije utvrduje se u ispostavi Porezne uprave;

 

 

-- dug se otpisuje po službenoj dužnosti kada se utvrdi da je dužnik umro (dokaz: izvod iz

maticne knjige umrlih - smrtni list), a iza sebe, prema podacima koje je pribavilo i s kojima

raspolaže porezno tijelo, nije ostavio imovinu iz koje bi se dug mogao naplatiti (potvrda suda

ili javnog bilježnika da se ne vodi ostavinski postupak);

 

 

 

 

o otpisu se sastavlja službena bilješka;

 

-- dug se otpisuje kao nenaplativ ako postoji pravomocno rješenje o zakljucenju stecajnog

postupka nad pravnom osobom, a ne postoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva o

cemu se sastavlja službena bilješka;

 

 

- na temelju službene bilješke provode se odgovarajuca knjiženja u poreznim

evidencijama.

 

 

 

 

Službene bilješke o otpisu duga doprinosa dostavljaju se mjerodavnim

zavodima/Središnjem registru osiguranika.

 

12. Imajuci na umu odredbe clanka 22. Opceg poreznog zakona, univerzalni pravni

slijednik preuzima pravni položaj pravnog prednika, te su nasljednici dužni platiti obveze iz

porezno-dužnickog odnosa do visine vrijednosti naslijedene imovine, osim obveza po osnovi

 

 

izrecenih novcanih kazni. Radi prenošenja poreznog duga na pravnog slijednika, provodi se

postupak utvrdivanja vrijednosti naslijedene imovine na nacin kako je to opisano Uputom

Porezne uprave, Središnjeg ureda, Klasa: 410-20/03-01/176, Ur. broj: 513-07/04-3, od 17.

veljace 2004. Kada rješenje o utvrdivanju položaja pravnog slijednika postane izvršno,

otpisat ce se dug s ostavitelja i prenijet ce se na nasljednika. Tek nakon donošenja

navedenog rješenja utvrduje se da li je nastupila zastara prava na naplatu poreznog duga. U

vrijeme zastare racuna se i vrijeme koje je proteklo u korist prednika poreznog obveznika.

 

13.Radi utvrdivanja zastare prava na naplatu duga doprinosa u slucaju dužnika koji je

umro, iznimno, Porezna uprava može postupak pokrenuti po službenoj dužnosti. Postupak

se pokrece prije utvrdivanja visine duga ostavitelja i donošenja rješenja o utvrdivanju polo-

žaja pravnih slijednika.

 

14. Novcane kazne izrecene fizickim osobama otpisuje se po službenoj dužnosti bez

obzira na to je li iza tih osoba ostala imovina nasljednicima, odnosno univerzalnim pravnim

slijednicima, o cemu se sastavlja bilješka, buduci da za obveze na osnovi izrecenih a

nenaplacenih novcanih kazni pravnog prednika nasljednici ne odgovaraju.

 

15. Po zahtjevima za otpis doprinosa u smislu odredbi clanka 137. stavka 3. Opceg

poreznog zakona, ravnatelj Porezne uprave rješava u postupku i na nacin kako to rješava po

zahtjevima za otpis dospjeloga poreznog duga. Rješenje donosi Zavoda/Središnji registar

osiguranika od kojega je zaprimljen podatak o iznosu duga i u kojem je dug nastao,

prethodno pribavljenoj dokumentaciji o nastanku obveze i razdoblju na koje se dug odnosi,

na temelju podataka o službenim radnjama usmjerenim na naplatu duga te na temelju

podataka o glavnici duga i obracunanim zateznim kamatama.

 

Prigodom slanja zahtjeva za dostavu podataka Hrvatskom zavodu za mirovinsko

osiguranje, podrucnoj službi Zavoda potrebno je dostaviti presliku podneska kojim obveznik

i otpis doprinosa zbog nenaplativosti ili kao dovoljno, u zahtjevu za dostavu podataka na-

ti datum podnošenja zahtjeva dužnika.

 

tražves16. Zahtjev dužnika za otpis duga po osnovi zastare prava na naplatu poreza, doprinosa i

drugih javnih davanja o kojima Porezna uprava vodi analiticke evidencije mora biti u pisanoj

formi, a kod toga nije od znacaja kako je zahtjev naslovljen (prigovor, molba i si.), vec je

bitno da je iz podneska razvidno da je istaknut prigovor zastare. Dužnik u zahtjevu nije dužan

cificirati vrstu i iznos duga poreza, doprinosa ili drugih javnih davanja za koji istice

ovor zastare.

 

 

spe

prig17. Kada dužnik doprinosa podnese zahtjev za utvrdivanje zastare prava na naplatu odnosno

za utvrdivanje nenaplativosti doprinosa neposredno Zavodu/ Središnjem registru

osiguranika, Zavod/Središnji registar osiguranika koji je zaprimio podnesak dopunit ce

tjev stranke u skladu s ovom uputom te tako dopunjeni zahtjev zajedno s preslikom

neska uputiti Poreznoj upravi na rješavanje.

 

 

zah

pod18. U postupcima utvrdivanja zastare prava na naplatu doprinosa i utvrdivanja nenaplativosti

doprinosa, cija je obveza placanja utvrdena u nadležnosti Porezne uprave (obveze za staž

osiguranja nakon 1. sijecnja 2003/1. sijecnja 2005.), primjenjuje se ova uputa, osim što se u

tupku rješavanja ne traže podaci i dokumentacija o nastanku obveze i o radnjama

oda/Središnjeg registra osiguranika.

 

 

pos

zav

Zahtjeve za otpis duga po osnovi zastare koji se odnose na komorske doprinose rješavat

Porezna uprava, u postupku i u rokovima zastare koji se odnose na poreze.

 

 

19.ce 20. Zahtjeve za otpis duga po osnovi zastare koji se odnose na novcane kazne Porezna

uprava ce rješavati prema odredbama Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 107/07.) u

postupku koji se odnosi na poreze.

 

Zastara izvršenja kazne pocinje teci od dana pravomocnosti odluke kojom je kazna

izrecena, a ne tece u vrijeme za koje se, prema Zakonu, izvršenje kazne ne može zapoceti ili

nastaviti.

 

Zastara prava na naplatu novcane kazne nastupa kad protekne dvije godine od dana

pravomocnosti odluke o prekršaju kojom je sankcija izrecena.

 

Zastara izvršenja kazne nastupa u svakom slucaju kad proteknu tri godine od dana

pravomocnosti odluke kojom je kazna izrecena.

 

 

 

 

 

astarni rok kod utvrdivanja zastare prava na naplatu troškova postupka racuna se kao i

novcane kazne.

 

 

Zza 21. Zahtjeve za otpis, radi zastare prava na naplatu sudskih, upravnih i javnobilježnickih

pristojbi, rješavat ce Porezna uprava u postupku koji se odnosi na poreze.

 

Zastara prava na naplatu sudskih, upravnih i javnobilježnickih pristojbi nastupa za dvije

godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo platiti.

 

Zastara prava na prisilnu naplatu sudskih i javnobilježnickih pristojbi, kaznenih pristojbi i

troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon što ispostava Porezne uprave donese

rješenje o obvezi placanja pristojbe i kaznene pristojbe.

 

psolutni rok zastare prava na naplatu sudskih, upravnih i javnobilježnickih pristojbi

tupa nakon isteka pet godina od dana kad je zastara prvi put pocela teci.

 

 

Anas

Radi postepenog uvodenja osobnog identifikacijskog broja, tijekom 2009. ce se, prilikom

ošenja rješenja, koristiti jedinstveni maticni brojevi gradana i maticni brojevi.

 

 

22.don23. Voditelji Ispostava dužni su do 15. u mjesecu za prethodno tromjesecje Podrucnom

uredu dostaviti izvješce o iznosu duga poreza i drugih javnih davanja te duga doprinosa koji

se otpisuju zbog zastare prava na naplatu sastavljeno na temelju rješenja i službenih bilješki

donesenih u svojoj nadležnosti. Na temelju tih podataka i rješenja donesenih u vlastitoj

nadležnosti procelnik Podrucnog ureda sastavlja izvješce o otpisu na osnovi zastare po

ispostavama i na razini Podrucnog ureda i tako ujedinjene podatke dostavlja Središnjem

uredu, Službi za ovršni postupak, Odjelu za naplatu do 30. u mjesecu za prethodno

tromjesecje. Izvješce se sastavlja, u kumulativnom obliku, što znaci da ce izvješce u travnju

sadržavati podatke koji se odnose na razdoblje od sijecnja do ožujka tekuce godine, izvješce

u srpnju na razdoblje od sijecnja do lipnja, izvješce u listopadu na razdoblje od sijecnja do

a, a izvješce u sijecnju iduce godine na razdoblje od sijecnja do prosinca prethodne

ine. Izvješce se dostavlja faksom na broj 01/4809-630.

 

 

rujngod24. Upute Središnjeg ureda Klasa: 410-01/05-01/605, Ur. broj: 513-07-21-06/05-2, od 20.

travnja 2005. godine, i Klasa: 410-01/07-01/343. Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, od 25. travnja

2007., te Ur. broj: 513-07-21-01/07-4, od 5. srpnja 2007., stavljaju se izvan snage.