smanjenje plaće i otkaz

[anonimno]

Poslodavac je Pravilnikom o radu propisao kaznu za "nemarno" obavljanje posla , prva opomena 10% od plaće, 2. 20% plaće, treća opomena-otkaz. Pri tom on odlučuje što je nemarno obavljanje posla, jer to naravno nigdje nije propisano. Kako se možemo zaštititi od njegove samovolje, jer ako odluči kazniti nekoga, nitko mu neće moći stati na kraj, jer je "premazan svim mastima"???

[anonimno]

Kolektivnim ugovorom, te sindikatom i / ili radničkim vijećem ukoliko Vaše poduzeće ima najmanje 20 zaposlenih i poslodavac nije neko tijelo državne uprave.

 

Vidim da među radnicima uglavnom nije poznato, pa ću objasniti što je RADNIČKO VIJEĆE i kakvu funkciju ima u zaštiti i promicanju prava radnika

 

To je regulirano u poglavlju 18 Zakona o radu.

RADNIČKO VIJEĆE je tijelo u poduzeću sastavljeno je od predstavnika radnika koje ZASTUPA RADNIKE KOD POSLODAVCA, ŠTITI I PROMIČE NJIHOVA PRAVA I INTERESE.

Radničko vijeće to čini:

savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika, pazi na poštivanje Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika, a također pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.

PRIJE DONOŠENJA ODLUKE VAŽNE ZA POLOŽAJ RADNIKA, poslodavac je dužan, prema 152. Zakona o radu, SAVJETOVATI SE S RADNIČKIM VIJEĆEM.

Ništavna je svaka odluka koju poslodavac donese BEZ SAVJETOVANJA S RADNIČKIM VIJEĆEM, prema stavku 11 tog članka Zakona o radu.

POSLODAVAC SE MORA SAVJETOVATI S RADNIČKIM VIJEĆEM O namjeravanoj odluci, te mora radničkom vijeću priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

To se naročito odnosi na pitanja donošenja pravilnika o radu, plana zapošljavanja, PREMJEŠTAJA I OTKAZA, očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći u slučajevima iz članka 136. ovoga Zakona, mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, uvođenja nove tehnologije te PROMJENE U ORGANIZACIJI I NAČINU RADA, planu godišnjih odmora, rasporedu radnog vremena, noćnom radu, nadoknadama za izume i tehničko unaprjeđenje, DONOŠENJU PROGRAMA ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju. Podatke o namjeravanoj odluci poslodavac mora dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravovremeno, da bi mu omogućio da daje primjedbe i prijedloge

Prema stavku (6): Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen ovim Zakonom,

A prema stavku (8): Ako se radničko vijeće protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i zatraži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac je dužan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od obavijesti o podnijetoj tužbi i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora.

POSLODAQVAC mora, shodno članku 151. Zakona o radu, najmanje svaka 3 mjeseca pravodobno, istinito i cjelovito OBAVJESTITI radničko vijeće o:

stanju i rezultatima poslovanja, razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, kretanju i promjenama u plaćama, obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju radnika koji su kod njega zaposleni na određeno vrijeme i broju radnika koji su zaposleni na temelju ugovora o radu na izdvojenim mjestima rada, te razlozima za njihovo zapošljavanje, zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, te drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.

Prema članku 141. Zakona o radu, pri izboru članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično. Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca i to kako slijedi:

– do 75 radnika 1 predstavnik,

– od 76 do 250 radnika 3 predstavnika,

– od 251 do 500 radnika 5 predstavnika,

– od 501 do 750 radnika 7 predstavnika

– od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika

– za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, povećava se broj članova radničkoga vijeća za dva.

 

 

[anonimno]

Da li poslodavac može donijeti jednostranu odluku, bez da se savjetovao sa Radničkim vijećem, o pitanima plaće?

Što radničko vijeće može učiniti u tom slučaju?

Da li inspekcija rada može tu odluku na zahtjev radničkog vijeća proglasiti nevažećom do okončanja sudskog spora?