Jump to content

tajno društvo


anonimno
 Dijeli

Preporučene objave

Zakon kaže da tajni član sklapa ugovor sa "poduzetnikom". Poduzetnik je osoba koja ulaže kapital u firmu dakle većinski ili cijeli vlasnik nekog trgovačkog društva. Mislim da skupština nema ništa s tim jer onda ne bi bilo više tajno društvo ni tajni član.

Pogledaj opširnije ZTD čl. 148-157. i u Barbić i dr. , ZTD-Vodič za čitanje zakona, Zagreb, 1997. str. 93-102.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Temeljem članka 148. stranke st.1. Zakona o trgovačkim društvima,

 

Xy iz______, vlasnik ABC d.O.o. ZGB mbs

 

i

 

XX iz ________,

 

dana ______________u _______________, zaključuju slijedeći

 

UGOVOR

 

o osnivanju tajnog društva

 

Članak 1.

 

xy (dalje u tekstu - osnivač) vlasnik je d.O.o. ABC iz ZGB, koje obavlja djelatnosti;

 

*

**

*

u poslovima iz stavka 1. ovog članka počev od dana zaključenja ovog ugovora zajedno s osnivačem sudjelovat će xx

(dalje u tekstu -tajni član), te će njihovo zajedničko sudjelovanje tvoriti tajno društvo, sa svim pravima i obvezama koje iz zakona kao i iz odredbi ovog ugovora proizlaze.

 

 

Članak 2.

 

Tajno društvo u smislu članka 1. stavak 2. ovog ugovora nastaje temeljem uloga koji tajni član ulaže u imovinu osnivača.

 

Ulog se utvrđuje u novčanim sredstvima u visini od ___________kuna, a o uplati je osnivač dužan tajnom članu izdati urednu potvrdu.

 

Ulog je plativ u roku od 8 dana od dana potpisa ovog ugovora. U slučaju prekoračenja navedenog roka osnivač pridržava pravo obračuna i naplate zateznih kamata tajnom članu. Ako ulog tajnog člana ne bude uplaćen u roku od 30 dana, osnivaču pripada pravo odustajanja od ovog ugovora. Odustajanje se tajnom članu mora priopćiti pismenim putem.

 

Danom uplate uloga tajni član stječe pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku osnivača.

 

Članak 3.

 

Osnivač u pravnom prometu nastupa u svoje ime i isključivi je nositelj prava i obveza iz poslovanja tajnog društva.

 

Članak 4.

 

Vođenje poslova tajnog društva u isključivoj je nadležnosti osnivača. Osnivač samostalno obavlja poslove vođenja tajnog društva, osim u slučaju donošenja odluke o;

-zaduživanju i opterećivanju imovine osnivačevog društva,

-promjeni djelatnosti osnivačevog društva,

-statusnoj promjeni osnivačevog društva,

-povećanju kapitala osnivačevog društva,

-prodaji ili davanju u zakup osnivačevog društva,

-prestanku poslovanja osnivačevog društva,

-odobrenju dugoročnih kredita iz sredstava osnivačevog društva, -davanje suglasnosti za koje je po izjavi o osnivanju društva, upravi potrebna suglasnost da bi njihova odluka bila pravovaljana

 

Radnje u svrhu donošenja navedenih odluka osnivač može poduzeti samo uz suglasnost tajnog člana. Ako se tajni član o pojedinom pitanju ne izjasni u roku od 5 dana od dana poziva na davanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost dana.

 

Ako osnivač neku od radnji iz stavka 2. ovog članka poduzme bez suglasnosti tajnog člana, ovom pripada pravo na raskid ugovora i povrat uloga, te na naknadu štete kao i na naknadu izmakle dobiti za daljnje razdoblje od 2 godine računajući od dana. raskida ugovora.

 

Članak 5.

 

Usvajanjem godišnjeg financijskog izvješća osnivačeva društva i raspodjelom dobiti na njegove članove, utvrđuje se dobit ili gubitak tajnog društva.

 

Od utvrđene dobiti tajnog društva tajnom članu pripada _______% i taj mu se dio po odbijenom i uplaćenom porezu na dobit ima isplatiti odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja godišnjeg financijskog izvješća osnivača, odnosno isplatiti i prema drugim kriterijima u skladu s pravilima društva koja su integralni dio ovog ugovora pri čemu se valorizira doprinos svakog člana društva u ostvarivanju dobiti društva.

 

Ako je godišnjim financijskim izvješćem utvrđen gubitak tajnog društva, tajni član dužan je namiriti ________% od utvrđenog gubitka, ali ne više od iznosa njegovog uloga utvrđenog člankom 2. ugovora. U slučaju da tajni član ne namiri svoj dio gubitka, za dužni iznos smanjit će se njegov ulog u tajno društvo.

 

Ako se ulog tajnog člana zbog gubitka smanji, a krajem iduće poslovne godine tajno društvo iskaže dobit, udjel u dobiti tajnog člana pripisivat će se njegovom ulogu dotle dok se ne dosegne puni iznos uloga koji se tajni član odredbama ovog ugovora obvezao uplatiti.

 

Članak 6.

 

Osnivač će tajnom članu u smislu čl.5. ugovora isplaćivati dobit isključivo gotovinski, sa svog privatnog računa, bez odbitaka provizije i drugih troškova prijenosa. Po isplati dobiti tajni član je dužan osnivaču izdati potvrdu o njezinom primitku.

 

U rezultatu visećih (nesređenih) poslova, koji se ne uzimaju u obzir u završnom godišnjem izvješću, tajni član više. ne sudjeluje.

 

Ukoliko bi došlo do različitih stavova glede visine udjela u dobiti ili gubitku tajnog člana društva, ili visini njegova potraživanja iz postupka razračunavanja, odluku će donijeti revizor kao procjenitelj, čija odluka će biti obvezujuća za oba člana društva. Troškove snose oba člana u jednakim iznosima.

 

Povreda odredbe stavka 1. ovog članka od strane poduzetnika, razlog je za raskid ugovora, te u tom slučaju osnivač odgovara tajnom članu u smislu odredbe članka 4. st.4 ugovora.

 

Članak 7.

 

Tajnom članu pripada pravo nadzora poslovanja osnivača u svako doba, te mu je u tu svrhu osnivač dužan omogućiti uvid u financijsku dokumentaciju i poslovne knjige osnivača koje je tajni član ovlašten pregledati samostalno ili uz pomoć ovlaštenog revizora kojeg on odredi. Ako osnivač odbije omogućiti tajnom članu uvid i kontrolu poslovanja na gore opisani način, ta okolnost u smislu stavka 2. članka 150 Zakona o trgovačkim društvima predstavlja opravdani razlog da se pravo nadzora ostvari putem suda.

 

Sve podatke koje prilikom obavljanja prava nadzora tajni član sazna o poslovanju osnivača, dužan je čuvati kao poslovnu tajnu. U protivnom odgovara za naknadu nastale štete.

 

Članak 8.

 

Tajni član može svoj ulog u tajnom društvu kao i sva prava i obveze prenijeti na druge članove tajnog društva, a oni su dužni taj ulog s

pravima i obvezama preuzeti. prijenos na treće osobe isključen je. Tajni član ima pravo u svako vrijeme postati ulagač u osnivačkom društvu, s tim da je osnivač dužan na tajnog člana prenijeti njegov udjel, ili dio njegova udjela a sukladno volji člana.

 

Članak 9.

 

Trajanje tajnog društva nije vremenski ograničeno.

 

Članak 10.

 

Svaki član tajnog društva ovlašten je otkazati ovaj ugovor u bilo koje vrijeme uz otkazni rok od 30 dana, a glede prijenosa udjela primjenjuje se odredba iz čl.8 ovog ugovora.

Članovi tajnog društva mogu otkazati ovaj- ugovor i bez otkaznog roka iz slijedećih razloga;

 

-izostanak uplate uloga tajnog člana,

-u slučaju ispunjenja uvjeta predviđenih člankom 4.ugovora

-povrede odredaba članka 6. st. I. ugovora,

-onemogućavanje prava nadzora tajnom članu,

-ako osnivač za vrijeme trajanja tajnog društva

obavlja njegovu djelatnost neovisno o društvu, osim ukoliko to nije za račun ovog tajnog društva.

 

Otkaz ugovora se s navođenjem razloga podnosi drugom članu pismeno.

 

Članak 11.

 

Tajno društvo prestaje otkazom ili iz svih razloga navedenih člankom 154. Zakona o trgovačkim društvima.

 

Smrt tajnog člana ne predstavlja razlog za prestanak tajnog člana. U tom slučaju njegovi nasljednici preuzimaju njegov udjel u tajnom društvu a prava i obveze, koje iz toga proizlaze, preuzimaju skupno.

 

Članak 12.

 

U slučaju prestanka tajnog društva, osnivač i tajni član izradit će obračun poslovanja i poravnati međusobna potraživanja u skladu s člankom 156. Zakona o trgovačkim društvima.

 

Ako je tajno društvo prestalo krajem poslovne godine, za obračun iz stavka 1. ovog članka mjerodavna je završna bilanca osnivačeva društva za tu godinu. Ako je prestanak društva uslijedio u toku poslovne godine, tajnom članu pripada iznos dobiti za tu godinu proporcionalno vremenu trajanja društva u toj godini, do prestanka tajnog društva. V tom slučaju se dobit tajnog člana izračunava samo za poslove koji su do trenutka prestanka tajnog društva dovršeni, dok nedovršeni poslovi, pa makar i djelomično naplaćeni, ne ulaze u obračun dobiti tajnog člana.

 

Osnivač je obvezan izvršiti povrat uloga tajnom članu odmah po prestanku tajnog društva, dok isplata dobiti ima uslijediti po prihvaćanju godišnjega financijskog izvješća za tu godinu, bez obzira je li društvo poslovalo cijelu ili samo dio poslovne godine.

 

Ako je po završetku poslovne godine utvrđen gubitak, naplata dijela koji namiruje tajni član dospijeva u roku od 8 dana od dana usvajanja godišnjeg izvješća osnivačevog društva.

 

Iznos uloga ili pripadajućeg dijela dobiti osnivač je tajnom članu dužan isplatiti u jednom obroku.

 

Člana 13.

 

U slučaju stečaja osnivača tajni član ostvaruje svoja prava sukladno odredbama članka 157. Zakona o trgovačkim društvima.

 

Članak 14.

 

Na međusobne odnose osnivača i tajnog člana primjenjuju se odredbe zakona o obveznim odnosima koje reguliraju odnose u ortakluku, ako odredbama ovog ugovora i Zakona o trgovačkim društvima nije drugačije regulirano.

 

Članak 15.

 

Eventualne nesuglasice i sporove između osnivača i tajnog člana u vezi s odnosima reguliranim ovim ugovorom, stranke će pokušati prvenstveno riješiti mirnim putem. Ako mirno rješenje spora ne bude moguće, stranke ugovaraju Arbitražu pri Izbranom sudištu Hrvatske gospodarske komore u zagrebu.

 

Ovaj ugovor sastavljen je u 3 jednaka primjerka, koje stranke u znak razumijevanja i prihvaćanja vlastoručno potpisuju.

 

 

možda ova špranca malo razjasni te pojmove u stvarnosti.

međutim - tajni član ne bi smio ulagati rad jer je pitanje obavljanja registrirane djelatnosti.

nadalje tajni član ne bi smio niti posuditi kakvu recepturu ili tehnološki postupak jer tada dolazi opet do oporezivog prometa. prema tome vrlo je teško da netko sudjeluje sa nečim materijalnim ili nematerijalnim radi poreza. a ako dođe do spora - tad si buju svi lasi čupali.

 

ono što se može napraviti da npr poduzetnik sa nekim tko je zaposlen ugovori da dio diobiti koja ostvari firma se djeli i njemu a sukladno obračunu - premda tu se uvijek postavlja pitanje mogućeg gubitka u drugoj djelatnosti, a tajni član načelno može ulagati samo u imovinu poduzetika koji ima poduzeće. zato i postoje u ovom ugovoru suspenzivne klazule koje se zapravo prenose u izjavu o osivanju doo-a.

tako da samo teoretski bi se doo mogao baviti i nečim drugim a da tajni član se odrekne dobiti iz tog pothvata ali ne može odreći niti lišti gubitka iz druge djelatnosti.

zbog porezne ravnopravnosti puno je bolje kad npr

 

osoba A ima jedini je vlasnik firme A, a firma A je jedini osnivač firme B. osoba B (ili tko njega već zastupa može off shore) je vlasnik firme C. firma B se isključivo bavi poslom - pothvatom sukladno odredbama temeljem ortačkog ugovora izemđu firme A i firme C. Firma C ima zalog na poslovnom udjelu firme A u firmi B. Podjela dobiti ostvaruje se kroz precizno definiranu poslovnu suradnju između firme C i firme B.

 

Tako posložene stvari su puno jasnije, ugovori se mogu solemnizirati i slično.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pitanje je glasilo:

tko sa tajnim članom u ime trgovačkog društva osniva tajno društvo?

 

a ja sam natrkeljao da si bolje čitao:

da javni član društva jest poduzetnik - recimo fizička osoba - pa se stoga ugovor o tajnom društvu zaključuje između tajnog člana (fizičke osobe) i poduzetnika (fizičke osobe).

 

iz isključivo poreznih razloga ne bi postojao racio zaključenja ugovora između tajnog člana (pravne osobe) i poduzetnika (fizičke osobe).

 

prema tome nije bilo pitanje tko zastupa društvo ako je ono tajni član, već koja je forma ugovora i što predstavlja tajno društvo, poduzetnik, tajni član i poduzeće.

 

ps kad već nekome pišeš da trkelja onda napiši i svoje ime

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

I dalje trkeljas.

 

Prvo, otkud toi ideja da pojam poduzetnika iz ZTD pokriva samo fizicku osobe.

 

Drugo, sto se tice poreza ne da trkeljas vec ocito u zivotu nisi platio ni jedan porez osim PDV kod kupnje zniranaca u ducanu. Porez je kod tajnog drustva nepostojeci (zbog cinejnice postojanja drustva) jer se dijeli dobit nakon oporezivanja (dakle, nakon sto porez plati javni clan drustva).

 

Ime mi mozes dati koje hoces. Meni svejedno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postavlja se pitanje dali tajni član plaća porez na dobiti ili svoj prihod. Taj novac se njemu mora uplatiti na neki račun koji ne može biti tajan osim ako je u Švicarskoj i off shore oazi ?

Kako se unos ili iznos novca unesen u društvo poduzetnika prikazuje poreznim tjelima.

 

Također je bitno na koji način član tajnog društva zadržava tajnost u smislu čl 150/2 ZTD-a kad od suda zaraži da naloži poduzetniku da se tajnom čl. priopće financijska izvješća, dade razjašnjenje, uvid u poslove knjige.

Što ako je tajni član npr. ministar te bi podnošenjem zahtjeva ili davanjem punomoći odvjetniku da podnese zahtjev (koja ne može biti tajna) zapravo otkrio identitet. To se može dogoditi ako tajni čl. sumnja da ga poduzetnik vara i ne prikazuje mu pravu dobit, a samim time ne isplaćuje ni negov dio u odgovarajućoj visini. :-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Tajni clan drustva ne placa nista. Drustvo u kojem je ulozen kapital placa porez na dobit. Poslije toga (placanja poreza) isplacuje dobit svojem javnom clanu.

 

Stvar je javnog clana sto ce s tim novcem raditi (tj. on isplacuje tajnog clana). Ako je tajni cl. fiz. osoba on je jedino duzan predociti porijeklo novca uredu za pranje novca (ako ured trazi). Ured je drzan cuvati podatke kao poslovnu tajnu.

 

Ako je tajni clan drustva i sam drustvo, novac unosi u svoju dobit ali kao neoporeziv (po principu konsolidiranih izvjestaja) jer je porez vec placen. Opet PU mora cuvati poslovnu tajnu.

 

Za sud vrijedi isto. Poslovna tajna je poslovna tajna i sud je duzan takve podatke stiti.

 

Kraj price o porezu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

volio bih kada bi mi odgovorio gdje to u zakonu u porezu na dobit piše da prinosi od udjela u ortakluku ili od tajnog društva umanjuju osnovicu poreza na dobit.

 

spominje se dividenda ali ne i prinos iz zajedničkog pothvata, tajnog društva i slično.

 

inače kad već pričamo o tajnom društvu. nije li možda i ugovor o kreditu u kojem kreditor uvjetuje poslovnu (financijsku) politiku korisniku kredita prividni ugovor o tajnom društvu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

MASTER je napisao:

volio bih kada bi mi odgovorio gdje to u zakonu u porezu na dobit piše da prinosi od udjela u ortakluku ili od tajnog društva umanjuju osnovicu poreza na dobit.

 

spominje se dividenda ali ne i prinos iz zajedničkog pothvata, tajnog društva i slično.

 

inače kad već pričamo o tajnom društvu. nije li možda i ugovor o kreditu u kojem kreditor uvjetuje poslovnu (financijsku) politiku korisniku kredita prividni ugovor o tajnom društvu?

 

1) Imas niz tumacenja PU izvedena iz nacela zabrane dvostrukog oporezivanja. Npr. kod d.O.o. ne postoji dividedna, pa se ipak na placa porez na porez. Isto vrijedi kod npr. zajednickog poduhvata (ug. o joint venturu) i sl.

 

2. Ugovor o kreditu je uvijek ugovor o kreditu, a ne nista prividno. Osnovna razlika je da se placa kamata koja nije ovisna o uspjesnom ulaganju u posao, tj. ako i nema dobiti placas kamatu. KOtrola posl. politike zajmoprimca je samo oblik osiguranja kredita ili npr. suspenzivni uvjet zajma jer kreditor ne moze utuziti neku dobit ako kreditirani ne poslusa njegov upute vec moze samo uskratiti dalji kreidt ili sl. (ovisno o ugovoru).

Ako se ugovora sudjelovanje u dobiti, to nije kredit cak i kad ima takav naslov.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 godina kasnije...

Radi se o stranom investitoru koji zeli ostati anoniman.

Ja sam u ovome slucaju jedini osnivac i direktor tvrtke u osnivanju (doo). Sa inozemnim investitorom bi dake trebao sklopiti ugovor o tajnom drustvu, pa me zanima:

 

1. Moze li strani investitor biti tajni član (nadam se da)?

 

2. Gdje se prijavljuje inozemna investicija (pozamasna, kupnja poslovnog prostora, nove opreme i sl.), HNB? MUP?

Negdje drzava mora regulirati inozemni financijsku inekciju ili?

 

3. Koliko je tajni inozemni član uistinu tajan, s obzirom da negdje mora biti zaveden u smislu podrijekla novca.

 

 

Puno hvala na odgovorima, jako mi je bitno:)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Radi se o stranom investitoru koji zeli ostati anoniman.

Ja sam u ovome slucaju jedini osnivac i direktor tvrtke u osnivanju (doo). Sa inozemnim investitorom bi dake trebao sklopiti ugovor o tajnom drustvu, pa me zanima:

 

1. Moze li strani investitor biti tajni član (nadam se da)?

 

2. Gdje se prijavljuje inozemna investicija (pozamasna, kupnja poslovnog prostora, nove opreme i sl.), HNB? MUP?

Negdje drzava mora regulirati inozemni financijsku inekciju ili?

 

3. Koliko je tajni inozemni član uistinu tajan, s obzirom da negdje mora biti zaveden u smislu podrijekla novca.

 

 

Puno hvala na odgovorima, jako mi je bitno:)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija