Jump to content

zaštita 1/4 vlasništva kuće


Preporučene objave

Poštovani,molim savjet kako zaštititi 1/4 vlasništva u kući u kojoj brat ima 3/4 udjela i za koji tek čekamo provedbu u gruntovnici radi dobivanja vlasničkog lista? Da pojasnim, po ostavinskoj raspravi prije 20-tak god.brat i ja postali smo nasljednici po 1/4 nekretnine, sa pravom naše majke na doživotno uživanje.Kuća nikada nije bila upisana u katastar. Krajem prošle godine majka je kao vlasnik 2/4 svoj udio darovnicom prepisala na brata, no klauzula o doživotnom uživanju na tom dokumentu nije upisana, jer joj je rečeno da to nije potrebno, pošto je isto već izrečeno prema ostavini. Sada je brat kao vlasnik 3/4 nekretnine pokrenuo (i dobili smo) katastarsko rješenje a cilj je upis u gruntovnicu, kako bi slijedom toga dobio prava prijave boravka, jer se u tu kuću želi trajno nastaniti. Istovremeno odbija da na bilo koji način definiram posjed svoje 1/4 uz pojašnjenje da to nije moguće.Istina je da prema raspoloživim prostorijama i neje moguće, no ne ostavlja dogovor za druge mogućnosti.Naravno da mu nedostaje prostora, a traži usmeni pristanak da djetetu odoborim boravak - dok mene nema, što ja doživljavam kao tiho protjerivanje.No tu priči nije kraj. Sada saznajemo da zbog dobivanja stambenog kredita želi prepisati svoj udio kuće u istim omjerima na ženu (kojom se namjerava vjenčati-datum zakazan)i kćerki iz sada već drugog braka, kako bi sadašnja žena imala mogućnost podići stambeni kredit radi preuređenja kuće. Namjeravala sam sročiti neki uzgovor/izjavu o svojem pristanku da dijete u određenom periodu (do točno određenog datuma- dogovorno)može za vrijeme mojeg izbivanja iz kuće koristiti sobu s čim se on čak i suglasio, no traži da to ja definiram, računajući da to nije moguće precizno definirati.Naravno ja neznam kako to definirati, jer ispada da svi imamo mogućnost koristiti sve prostorije u omjeru vlasništva.Fizički gledano,nemam namjeru koristiti prostorije koje je on do sada isključivo koristio osim zajedničkih s čim se on složio, no on meni istovremeno brani da sobu koju sam koristila- jednostavno rečeno zaključam. Zanima me, nekoliko stvari. Da li i kako mogu zaštiti sebe prije nego darovnicom upiše udio nekretnine na ženu i dijete, da li mogu sudski ili na neki drugi način zahtjevati etažiranje kuće premda moguće to ostane samo na papiru a ja ostavim mogućnost preuređenje mog dijela na potpuno odvojenu stambenu jednicu jednog dana,i da li postoji ikoji način da se prekine ono što mu je prešutni cilj, moj udio kuće na papiru a njegov na terenu.Što mi se čini da sve tode i vodi, da me potiho želi iseliti.(premda sva moguća obećanja sada daje slatkorječivo)- zapravo mi želi onemogučiti pristup i boravak malo po malo - ali tijekom vremena.Ne moram niti napomenuti da se živo interesira što u budućnosti namjeravam napraviti sa svojim udjelom kuće. Pitam se, mogu li zahtjevati da u darovnici spomene mene i majku kao doživotne uživatelje, i da li nam to ikako može pomoći. I sada najbitnije, mogu li (ako ne njemu,jer on za to nema novaca) kuću prodati (pa i pokrenuti - sudski da me se isplati) te da li on može utjecati na to da ja to pokrenem. Što mi savjetujete, jer on to sigurno darovnicom želi provesti pošto dvoje odrasle djece iz prvog braka želi izostaviti iz buduće diobe ove nekretnine (odrekao se stana iz prvog braka u ime nužnog udjela koji im pripada- no ja dokument nisam vidjela).Da li uopće osoba bez 100% udjela vlasništa može dobiti stambeni kredit i ima li kakvog smisla da majka i ja (ona kao uživatelj a ja kao vlasnik 1/4) ne damo svoj pristanak za pokretanje kredita. Oprostite na prilično konfuzno napisanom tekstu, no sve iznijeti a držati se podataka malčice je konplicirano, a istovremeno ništa ne propustiti što bi moguće bilo ključno u davanju kvalitetnog savjeta. Zahvaljujem uz poštovanje

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Vi ste u idealnom suvlasništvu s drugim suvlasnikom, što znači da nije određeno koji fizički dio kome pripada. Jedini dugoročniji izlaz vam je razvrgnuće vlasništva.

 

Razvrgnuće vlasništva moguće je fizičkom podjelom, isplatom ili prodajom i podjelom novca.

 

Kod suda se može podnijeti zahtjev za razvrgnuće vlasništva. To je vanparnični postupak, a na Legalisu i drugdje imate puno primjera i odgovora s tim u vezi, pa potražite.

 

Ako se stranke ne dogovore, sud daje nekretninu na prodaju. Takva varijanta je nepovoljna za sve, jer se postupak može odužiti, a postižu se u pravilu niže cijene.

 

Ako kuću nije moguće fizički podijeliti na samostalne stambene jedinice (etažiranje), praktično je nemoguće da pravno definirate način korištenja koji u praksi ne bi dovodio do prijepora.

 

Međutim, možete prepustiti korištenje kuće drugom suvlasniku i od njega tražiti da vam plaća naknadu za korištenje srazmjernu vašem suvlasničkom dijelu. Tu naknadu možete ishoditi i sudskim putem tužbom. To obično navede suvlasnika koji treba plaćati da prihvati podjelu ili isplati drugog suvlasnika.

 

Ako imate valjane dokumente o vlasništvu, makar vanknjižnom, nemoguće je da drugi suvlasnik legalnim (!) putem dođe do vlasništva vašeg dijela.

 

Što se tiče kredita, to ovisi o uvjetima koje definiraju banke, a one u praksi u pravilu traže suglasnost svih suvlasnika. No, teoretski, nema pravne zapreke da daju kredit i suvlasniku na temelju njegovog suvlasničkog dijela, ali u takvom slučaju nikakvim legalnim poslom se ne može opteretiti i vaš dio.

 

Svaki suvlasnik sa svojim idealnim suvlasničkim dijelom može raditi što hoće, dakle prodati ili darovati cijeloga ili neki dio, ali to ne utječe na suvlasničke dijelove drugih suvlasnika.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Vaš savjet svakako je potrebno razmotriti kao dugoročno rješenje.

Gledano kroz brzopotenu reakciju, biste li mi savjetovali neki dogovor papirnati uz nužnu ovjeru kod bilježnika kojim bih u određenom periodu mogla definirati korištenje decidiranog prostora (preko tjedna dok mene nema) i kako bi to čudo trebalo izgledati. Moja, premda možda naivna namjera je bila definiranjem perioda pokazati spremnost i za dogovor ali i za poduzimanje odlučujučih koraka ukoliko u tom periodu stvari ne dobiju realne okvire.Neznam zašto, no zbog dugogodišnje relativno dobre komunikacije, i manji zahvati u papirnatim dogovorima čine mi se početnim rješenjem. On bi se trebao doseliti 01.07. - a bojazan za gubljenjem vlasničkog dijela papirnato naravno da ne stoji i shvačam da to nije moguće, no brine me situacija na terenu, gdje isto može biti sasvim drugačije, a tada se uključuje sud, što želim izbječi - naravno ako je moguće.

 

S druge strane, kako stoji situacija sa doživotnim uživanjem osobe koja ima to pravo na 2/4 nekretnine, a na druge 2/4 je izostavljena ta klauzula. Muči me spoznaja, da umre li moj brat, šogorica može bez pardona prodati pola kuće (naravno teoretski) i bez opterečenja nečijeg uživanja na taj dio dogovoriti se sa mogućim kupcem te 2/4 nekretnine.

 

Imam dojam da ste veliki zaljubljenik u pravo, i osobno sam ugodno iznenađena korisnim savjetom u minimalnom roku, naspram doliko objavljenih tekstova na netu.

Zahvaljujem, uz pozdrave

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Idealni suvlasnici mogu način korištenja nekretnine dogovoriti kako hoće. Ta materija definirana je u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, i tim je zakonom propisana zaštita vlasničkih prava svakog suvlasnika, pa i manjinskog, ali su te odredbe prilično općenite i ne mogu se izravno primijeniti na svaku situaciju.

 

Dakle, možete sklopiti bilo kakav dogovor i potpisati ga, kod javnog bilježnika ili ne, ali u praksi će biti vrlo teško zaštiti svoja prava iz takvog dogovora ako ih druga strana ne poštuje. Čak i u slučaju izbacivanja iz kuće silom slijedi vam sud radi povratka. Takvi posjedovni sporovi su hitni, a to znači da traju "samo" koju godinu.

 

Ne znam što bi značilo pravo doživotnog uživanja na idealnom dijelu suvlasništva ako to pravo ne bi proizašlo iz suglasnosti svih suvlasnika.

 

Meni zapravo iz vašeg opisa nije sasvim jasno tko je u ovom trenutku u posjedu kuće i da li se ona može fizički podijeliti, makar i ne u skladu s vlasničkim omjerima.

 

Naime, ako je jedan suvlasnik u posjedu npr. stana, to ne znači da je dužan drugom suvlasniku, pa niti većinskom, dati da dijelom koristi taj stan odnosno određene prostorije. Stan se u tom smislu smatra "nedjeljivim". Drugi suvlasnik može - kao što sam napisao - tražiti naknadu i razvrgnuće, a radi stupanja u posjed - ako smatra da ima na to pravo - može pokrenuti odgovarajući postupak. Pod kojim bi uvjetima mogao ostvariti posjed na račun iseljenja drugog suvlasnika - ne znam.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Radi podataka koji Vama u narednim savjetima mogu biti od koristi, evo podataka koji su ostali nedorečeni.Kuća je služila kao kuća za odmor i u njoj nitko do sada nije bio nastanjen stalno, te smo slijedom toga plaćali porez na kuću za odmor, ja i brat u visini 1/4 iznosa poreza, a majka 2/4 iznosa dok nije darovnicom isto prebacila na brata. Jedno od budućih pitanja bilo bi, da li ja i nadalje moram plaćati porez na kuću za odmor kao do sada, pošto od 01.07.tamo netko trajno živi.

Nadalje, prema rasporedu i uporabnosti, kuću nije moguće fizički podijeliti, a postoji i potreba za potpunim preuređenjem tavana kao moguće buduće stambene kvadrature, a i ona će biti predmet jednog od odabranih savjeta iz vaših prethodnih napisa.

Zbog uporabnosti, jedina mogućnost je okomita podjela od prizemlja, preko 1.kata do tavana (kod etažiranja) no nisam sigurna, da spomen na tako nešto neće završiti totalnim komunikacijskim krahom, koji s pravom nema veze, ali ima sa širom obitelji.

Zapravo,u osnovi je zgodno reči:cijela zavrzlama oko svega navedenog započela je,kada je večinski vlasnik saznavši da se trajno nastanjuje u navedenoj kući, mane kao manjiskog vlasnika počeo prešutno smatrati gostom, kojem,istina, treba "pružiti" komfor kada se pojavi, ali istovremeno ne dozvoljava da ja kao manjinski vlasnik "stavim" zabranu na korištenje prostora (koji usput jedino i koristim kada sam tamo) a to samo iz razloga jer mu je ta prostorija pogodna za dijete (dok u preostalom dijelu kuće ne preuredi prostoriju za dijete - s čime sam se u potpunosti složila).

Kako sam u usmenom kontaktu sa ljudima od pravne struke saznala da je "najpametnije- ne dozvoliti dozvolu korištenja sporne prostorije" potpuno sam izgubila kompas, što dozvoliti, što ne, i koje korake redosljedno poduzeti.

Varijacija je bila sročenje nekog dokumenta, i tada sam počela ozbiljno razmišljati o detaljnim i stručnim savjetima koji se maksimalno baziraju na stvarnim osnovama.

Eto, možda bude podataka za neke buduće savjete. Zahvaljujem, na vašoj upornosti.Moje poštovanje

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

molim Vas odgovorite mi na još jedno pitanje koje se otvara u hodu. Ukoliko večinski vlasnik 3/4 spomenute nekretnine odluči prepisati svoje vlasnisništo u jednakim djelovima svojoj ženi i malodobnom djetetu, da li ukoliko pokrenem postupak o razvrgnuću vlasništva ili etažiranje, pored njegove žene imam dužnost kontaktirati sa osobom ili institucijom koja se brine o djetetovoj imovini, (a to neznam da li je majka nužno)ili je to majka u djetetovo ime.

U tom slućaju više ne kontaktiram sa bratom kao suvlasnikom i večinskim vlasnikom već sa njegovom ženom.

zahvaljujem, kao i zasve dosadašnje savjete.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Ako se radi o kući za odmor koja se povremeno koristi (što niste ranije napomenuli), onda suvlasnici mogu dogovoriti način korištenja naizmjence tako da ostvaruju korist srazmjerno svojim suvlasničkim udjelima.

 

Ako kuća za odmor prestaje biti kuća za odmor jer se jedan suvlasnik trajno u njoj naseljava, onda drugi može tražiti naknadu kao što sam naveo.

 

Ako vi imate riješeno stambeno pitanje ili barem ne želite stanovati u kući, a vaš brat nema, on ima pravo stupiti u posjed kuće koje je suvlasnik, a ako ona nije fizički djeljiva, stupa u posjed u cijelosti. Ne možete zahtijevati da koristite dio nečega što je njegov stan odnosno dom.

 

Ako kuća postane trajno nastanjena, treba obavijestiti poreznu upravu da ta kuća više nije kuća za odmor, pa se na nju više ne plaća odgovarajući porez. Kod poreznika se informirajte na koji način se ta prenamjena dokazuje. Načelno bi trebala biti dovoljna prijava prebivališta osobe koja se useljava, ali poreznici mogu tražiti i što drugo.

 

Svoje odnose uvijek ćete regulirati s drugim suvlasnikom tkogod bio, ali mislim da bi prebacivanjem vlasništva suprugove vlastite imovine na suprugu to zapravo postalo bračna stečevina.

 

Imovina maloljetnika odnosno raspolaganje tom imovinom pod nadzorom je Centra za socijalni rad. Za nju se brine roditelj/staratelj ali ju npr. ne može otuđiti bez dozvole Centra.

 

Iako načelno možete postaviti pitanje izdvajanje jedne prostorije i slično, recimo i samo zato da istaknete svoja suvlasnička prava, mislim da su vam realne opcije zahtijevati naknadu za korištenje 1/4 kuće i razvrgnuće, a pod određenim uvjetima i kompenzacija kroz dogradnju. Ovo zadnje realno ipak ima smisla samo ako postoji odgovarajući odnos između suvlasnika.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Da, upravo tako, ja imam rješeno stambeno pitanje,a njemu je ovo jedino rješenje zbrinjavanja stambenog pitanja,ianče bi bio podstanar daleko od ove kuće. No istina,teško se mirim sa činjenicom da na 1/4 imovine na kući - ja zapravo nemam kontrolu.

Neznam, što znači da .....ukoliko kuća nije fizički djeljiva,a predstavlja njegov dom, da on "stupa u posjed u cijelosti", oprostite ali ne razumijem što to doista i znači , obzirom da posjeduje vlasnički list ¾, dakle ne i 100%. Meni ko laiku fakat izgleda kao da zakon dozvoljala suvlasniku kojemu je sporna nekretnina ujedno i dom da donosi sve odluke i prisiljava ostale suvlasnike na ono što on želi, koje jedino krajnjom i drastričnom mjerom mogu zaustaviti (razvrgnuće)

Naravno po dobivenom VL će biti tamo i prijavljen, inaće bi bio podstanar. (sve mi ovo lagano zvuči da sam već gubitnik)

 

Kada sugerirate..zahtjevati naknadu za korištenje........., da li to znači da treba napraviti neki pisani oblik ugovora i postoji li gdje šranca za takvo što, .a ako ne, što decidirano mora sadržavati.

Na početku savjetovanja ste rekli kako se isto može ishoditi i putem suda, no ja sam to shvatila tek kao sekundarni korak.

Znači li to, da za vrijeme "primanja naknade za korištenje" ukoliko nešto takvo ishodim, imam uopće pravo doći i boraviti na svojem dijelu vlasništva (razmišljam naivno(!), ili mi brat nije dužan to uopće dozvoliti.Što zapravo mogu očekivati.

Što se razvrgnuća tiće, to je posebna kategorija, oko koje sam proteklih dana poprilično provela u istraživanju, kako ste i savjetovali.

 

Ukoliko darovnicom svoj dio vlasništva ustupi svojoj ženi i djetetu, - ne čini li on kakav prekršaj tim činom.

(naime, govorimo o vlasništvu koje je darovnicom krajem prošle godine dobio od majke, i tu istu imovinu u kratkom vremenu darovnicom prebacuje na druge osobe)

 

Već izostankom upisa doživotnog uživanja na darovnici majka je zakinuta pa se i tako osjeća prevarenom, dok ukoliko isto to darovano vlasništvo on daruje svojoj supruzi i djetetu, majčina bojazan za trajnim onemogućenjem prilasku kuće se povećava, ukoliko moj brat umre. Može li se majka ikako više zaštiti (ne pitajte zašto nije ranije), i što joj je činiti.

 

Vaše iskustvo i znanje trenutno mi je neprocjeljivo, pošto je to obiteljska kuća u koju su moji robidtelji uložili cijeli svoj život.

 

Vašem strpljenju ipak treba odati priznanje, jer vidim da ste aktivni na "svim poljima".pozdrav

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Ako već istražujete, bilo bi jako dobro da proučite dijelove o suvlasništvu u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravim, a i sto tako da se savjetuje s odvjetnikom.

 

Što se tiče suvlasništva, trebate uočiti da suvlasništvo ne znači automatski i pravo na suposjed ako on nije moguć. Nitko vam nije dužan omogućiti da živite s njegovom obitelji u istom stanu.

 

Zato postoji mogućnost kompenzacije naplatom. Iznos ne znam (ja nisam pravnik), mislim da je neki minimalni iznos reguliran zakonom. Može se utvrditi ugovorom, a ako druga strana to odbija, može se postići tužbom.

 

U svakom slučaju bolje je imati valjane dokumente o međusobnim dogovorima, dakle ovjerene ugovore.

 

Isto tako, važno je - iz dugoročne perspektive - imati dokumente da ste štitili svoje vlasništvo, pa makar i simboličnom naknadom od 1 kune. Nikada ne znate hoće li se netko za 10 ili 20 godina sjetiti da potegne dosjelost ili nešto slično, pa pokušati sjesti i na vaš dio. Dokumenti o konzumiranju vlasničkih prava (onih mogućih) su dobar protuotrov za takve.

 

Što se tiče vlasništva, svatko može raditi sa svojim vlasništvom kojega je zakonski stekao što hoće pod uvjetom da ne šteti drugome. Ako bi on darovao svoj dio, time ne dira vaš suvlasnički dio. Dakle, vaš brat može činiti što hoće s darovanim, a ako daruje bliskim osobama, izbjeći će i porez koji se inaće plaća na stjecanje nekretnina.

 

Postoji mogućnost opozivanja darovanja ako se darovani ogriješio o darovatelja, ali o tome ne znam dovoljno. Ne bih rekao da ovdje postoje uvjeti za opoziv. Naime, svatko bi mogao izjaviti da se osjeća prevarenim ako naknadno ustanovi da je loše procijenio pri sklapanju ogovora, ali bitno je samo da li je u trenutku sklapanja bio u nekoj teškoj zabludi. Da li netko daje ili prodaje nešto ispod cijene, to nije pravno pitanje nego pitanje slobodne procjene poslovno sposobne osobe.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav, eto mene opet. Svemu navedenom u prethodnim opisima, sada bih pridodala nedoumicu, koja majku "izjeda".

 

Da li je moguće poništiti darovni ugovor, kojim majka daruje bratu 2/4 nekretnine, (čime on postaje večinski vlasnik), a na kojoj nije upisana s pravom doživotonog uživanja?

 

Ovakvo pitanje definitivno spada u neki drugi forum, no zbog cjelokupne rasprave od samog početka (a ovo mu dođe ko sastavni dio problema koji nas mori) pitanje postavljam ovdje - a ne drugdje. Sigurno postoji more takvih ili sličnih postavljenih pitanja, ali ja - posustajem.

 

Što da kažem, već da strpljivo čekam, hoćete li i ovaj puta ponuditi - strpljivi odgovor koji ako ništa drugo govori da pored znanja imate u najmanju ruku - razumijevanja.

Pozdrav

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

To spada u područje obveznih odnosa (Zakon o obveznim odnosima), a detalje - kao što rekoh - ne znam.

 

Teoretski, darovanje se pod nekim uvjetima može opozvati.

 

Uzmite u obzir i to da u slučaju smrti vaše majke možete tražiti da se darovano uračuna u ostavinu, pa se - ovisno o ukupnoj vrijednosti ostavine - može desiti da vaš brat ne naslijedi ništa po majci, pa čak i da vam mora vratiti neki dio.

 

Ako sami istražujete, možete potražiti ima li sličnih slučajeva u sudskoj praksi na stranicama Vrhovnog suda.

 

Isto tako, možda ne bi bilo loše da neka parcijalna pitanja (npr. mogućnost opoziva darovanja) pokušate raspraviti na drugim podforumima gdje će vam se javiti netko tko to bolje zna.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Opet previše brzam, i konfuzija me dovela da reagiram prije nego što je stigao odgovor.Bilo bi pristojnije da sam ga pričekala, jer je u razumnom i jasno opisanom sve rečeno.

Iskreno se ispričavam.

 

Vaši savjeti i stručno usmjeravanje, za mene nisu ništa manje vrijedni od odvjetničkih štaviše, bili su meni primjereniji i daleko jasniji od onih koje sam dobila od tako tituliranih osoba (koje baš i nisu pokazale preveliki interes za pružanjem pomoći- čitaj indiferentni po svim kriterijima) u odnosu na ovo i to tijekom održavanja ove rasprave.

 

Pozdravljam Vas - zahvalno.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Možda bi trebalo objasniti još jedan detalj.

 

Ako ste vi bili (a bili ste) u posjedu ili suposjedu te kuće, vi možete braniti ograničavanje svog suposjeda (npr. - budući da je kuća za odmor - tako da tražite da vam se omogući njezino korištenje, ali ne istovremeno s drugim suposjednikom jer nije djeljiva), i u tome bi vjerojatno uspjeli i na sudu.

 

Međutim, pri zaštiti posjeda ne odlučuje se o vlasničkim pravima, i ta prava - dakle, pravo suvlasnika da koristi ono čemu je suvlasnik - bi u konačnici pretegla na stranu vašeg brata.

 

Naime, ako vam on ne bi omogućio suposjed, a nema kamo iz kuće, kao suvlasnika ga u praksi ne bi mogli deložirati. Sumnjam da biste u pripremi godišnjeg odmora voljeli planirati i pravovremenu deložaciju, i uz to privremenu, budući da je i on suposjednik.

 

S druge strane, u njegov dom možete samo njegovim dopuštenjem.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

"Zgodno" je čuti stvari, koje s jedne strane gledišta mogu biti na veliku korist,primjerice

 

...u slučaju smrti vaše majke možete tražiti da se darovano uračuna u ostavinu.........

 

ali istovremeno potonem, kada se sjetim, da stan koji je moj dom, također je darovnica moje majke, dakle kontraproduktivnost na djelu.

 

Prema tome, otvorim li "pandorinu kutiju" progutat će me - vlastita (čitaj Vaša) ideja u traženju naajidealnijih pravnih mogućnosti. Čini se da tek, po iscrpi rasprave svih informacija (koje smatram bitnima)- treba razumno sjesti, odvagnuti mogućnosti, i/ili navaliti na ovlaštenog/spospobnog pa da vidim kuda će me to odvesti.

 

No, osnovno je definirati do kuda se moje želje mogu realizirati (i koje su to).

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav, ako pitanja za koja molim savjete spadaju u neku drugu kategoriju na forumu, zahvaljujem da me na njih i uputite, no zbog predhodno razmjenjenih informacija, upravo o ovoj temi i na ovom mjestu - nastavljam ovdje.

 

1. kada se darovnicom prenosi vlasništvo neke nekretnine, što se dešava sa stvarima, primjerice pokućstvom, i gdje je to definirano (mislim u kojem zakonu i kojem njegovom dijelu)kako bih proučila i nešto o tome.Može li osoba kojoj je nekretnina darovana samostalno raspolagati sa pokućstvom, (ako u narovnici to nije posebno navedeno) i što sa osobnim stvarima koja se tamo još uvijek nalaze.

 

2. Ukoliko ishodim naknadu za korištenje suvlasničkog dijela, bi li definiran paprinati način bilo najbolje sročiti od strane odvjetnika, i da li se takav papir smatra ugovorom u kojem su definirani dogovoreni uvijeti korištenja suvlasničkih dijelova. Hoću reći, radi li ste tada o ugovoru,prijedlogu načina korištenja zajedničke nekretnine ili nekako treće.

 

3.

Ako u takvom dokumentu spomenem iznos kojeg mi je suvlasnik u smislu naknadne dužan platiti, da li je moguće da na istom dokumentu kažem kako želim da sredstva ne budu isplaćena u korist tražitelja, već se prema njegovom prijedlogu ona trebaju upotrijebiti za poboljšanje kakvoće same nekretnine. Da li sam u tom slućaju dužna na predloženi iznos platiti PDV. Da li je takva naknada zamišljena kao mjesečna, i da li se cijeli ovaj dokument pri traženju naknade za korištenje suvlasničkom dijela, smatra - najmom.

 

Ispričavam se ako u definiciji pitanja koristim terminologiju koju u cjelosti moguće niti ne koristim na pravi način, pa je navedeno proizvelo zbrku, no tek se od nedavno susrećem sa njima te ne poznajem dovoljno njihova značenja,tako da molim da mi ne zamjerite.

 

Najljepše zahvaljujem na savjetima, i kao što na početku rekoh, sve ono što bi trebalo spadati u neki drugi forum, molim da me na to i uputite.

Link to post
Dijeli na drugim stranicama
  • 11 godina kasnije...

imam pitanje glede suvlasništva (dva suvlasnika). jedan je samovoljno napravio legalizaciju cijelog objekta (on je taj koji je bez dozvole mijenjao postojeće legalno stanje) i tu je izostavio našu garažu (koja je imala građevinsku dozvlu prije legalizacije) jer je na nju naslonio zid svojeg dijela kuće i ispod garaže ukopao prostoriju, pa mi zbog toga ne možemo dobiti uporabnu dozvolu. što možemo učiniti?

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

×
×
  • Napravi novi...