Druga ostavinska rasprava radi naknadne nekretnine

[Tomcat]

Prije 12 godina poslije smrti mog ujaka na ostavinsku raspravu su poznani negova žena i dvije njegove sestre. Pošto je njegova žena pisala detalje za ostavinu (stan, vikendica, automobil) zaboravila je spomenuti i njegovu nekretninu (djedovinu). Na žalost, nijedna sestra se nije sjetila na toj ostavini spomenuti zemlju, jer su mislile da su darovnim ugovorom njegove žene poslije smrti muža u korist njih dvije dobile tu nekretninu, mada na nju ona ustvari nije imala pravo. E sada me zanima da li je potrebno ponovo pokrenuti ostavinsku raspravu radi te nekretnine, ili postoji i neko drugo rješenje. Da li se radi toga može i treba ponovo pokrenuti cijeli postupak, jer je ustvari ona poklonila darovnicom nešto što joj ne pripada. I na kraju, ako taj postupak zatraži moja majka (jedna od sestri), da li treba biti pozvana i pokojnikova žena. Hvala unaprijed na odgovoru.

[Tomcat]

Zar nema nikog da mi odgovori na moja pitanja. Jednostavno nisam znao kako da drugačije napišem, jer se u pravo ne razumijem ništa.

[KronicnaStranka]

Što želite postići odnosno tko bi po vama trebao biti vlasnik nekretnine?

[Tomcat]

Po meni bi tu nekretninu trebale naslijediti njegove sestre, odnosno moja majka i moja teta, ali to nisam siguran. Samo me znam tko sada treba pokreniti ponovo ostavinsku raspravu radi toga. Da li moja majka, ili žena od pokojnog ujaka, jer ona tu nekretninu nije navela na prvoj raspravi. Također ne znam da li je ona bila dužna kao osoba koja je pokrenula ostavinu pored ostalog napisati i tu nekretninu mada joj po meni ona ne pripada.

[KronicnaStranka]

Imovina koja ulazi u ostavinu a nije raspoređena u ostavinskom postupku naziva se naknadno pronađenom imovinom.

 

Za raspoređivanje te imovine ne pokreće se novi ostavinski postupak, nego se sudu podnosi prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine.

 

Svaki nasljednik može pokrenuti ostavinski postupak, podnijeti prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine i dostavljati sudu podatke o nasljednicima i imovini ostavitelja.

 

Budući da sud ostavinski postupak provodi po službanoj dužnosti ako je pokojnik imao nekretnine, morao bi navedene postupke provesti i na prijedlog osobe koja nije nasljednik, s time da takva osoba ne može biti stranka u postupku. Međutim, ovo ne prihvaćaju svi sudovi na isti način.

 

Sud je dužan pozvati na sudjelovanje u ostavinskom postupku sve nasljednike za koje može doznati da postoje. Dakle, u svakom slučaju bi morala biti pozvana i supruga ostavitelja.

 

Međutim, meni u vašem opisu nije jasna jedna stvar: ako je supruga pokojnika darovala nekretninu koja nije bila raspoređena u ostavinskom postupku, i s tim su darovanjem svi zadovoljni, zašto bi je sad trebalo raspoređivati u ostavinskom postupku. Čak i ako darovanje nije bilo pravno valjano, u čemu je smetnja ako nitko nema primjedbi? Koliko sam shvatio, tim darovanjem su postale vlasnice one osobe koje bi to postale i u ostavinskom postupku. Dakle, u čemu je problem?

[Tomcat]

Ustvari nisam naveo tada živog još jednog nasljednika, a radi se o njegovom bratu. Znači tada poslije njegove smrti su bili njegova žena, brat te dvije sestre. To nisam naveo radi toga, jer kada je drugi ujak umro, onda je ostavina provedena kako treba. Nije imao djece, tako da je sve pripalo sestrama koje su još žive. Zato nisam njega spominjao. E sada da se vratim na početak. Problem je u tome što je žena od ujaka darovala nešto što joj ne pripada mojoj teti, odnosno drugoj sestri, a radi se o djedovini ujaka na koje ona nema pravo. Bar mi je tako rečeno. E sada bi sestre htjele da se to sredi na način da se njegov dio zemljišta prepiše na njih, jer u gruntovnici stoji da su vlasnici sestre i pokojni ujak kojeg nema više od 12 godina.

Na početku je to bilo zamišljeno na način da jedan brat daruje svoj dio zemlje jednoj sestri, a drugi drugoj, ali do toga nije došlo. Sada sestre žele dok su još žive to zemljište podijeliti na 1/2 pa onda darovati svojim sinovima, među kojima sam i ja.

[KronicnaStranka]

Ako nekretnina u gruntovnici još glasi na ostavitelja, sudu koji je proveo ostavinski postupak podnesite prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, pozovite se na broj predmeta ostavinske rasprave ili priložite kopiju rješenja o nasljeđivanju, priložite svježi z.k. izvadak, navedite sve nasljednike prema sadašnjem stanju.

 

Na raspravi se pojedini nasljednici mogu odreći svoga dijela tj. ustupiti svoj dio drugim nasljednicima, ili se mogu odreći u korist svojih potomaka. Dakle, ako se svi slažete, na ostavinskoj raspravi možete odmah uspostaviti vlasničku strukturu kakvu želite bez naknadnih formalnosti.

 

Ako se pak u nečemu ne slažete, ne možete nekog nasljednika prisiliti da sa dijelom koji mu pripada postupi onako kako vi hoćete.

 

Darovni ugovor i ne morate spominjati, ali u tom slučaju - teoretski - darovani mogu naknadno prigovarati rješenju o nasljeđivanju pozivajući se na ugovor, no bez mogućnosti uspjeha, budući da pravno nije valjan. Možda ne bi bilo loše da darovatelj i darovani sroče i potpišu neku zajedničku izjavu da je taj ugovor bez značenja, ili daju takvu izjavu na zapisnik.