Jump to content

Je li ovaj zakon Ustavan ?


Kompa

Preporučene objave

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SMANJENJU MIROVINA ODREĐENIH, ODNOSNO OSTVARENIH PREMA POSEBNIM PROPISIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

 

Proglašavam Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 28. svibnja 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/45

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 2. lipnja 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O SMANJENJU MIROVINA ODREĐENIH, ODNOSNO OSTVARENIH PREMA POSEBNIM PROPISIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

 

Članak 1.

 

Ovim Zakonom uređuje se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

 

Članak 2.

 

(1) Smanjuju se sljedeće pripadajuće mirovine i mirovinska primanja:

 

– mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Vlade Republike Hrvatske, sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavnog državnog revizora, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru,

 

– mirovine Predsjednika Republike, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika,

 

– mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

 

– mirovine bivših političkih zatvorenika, koje se određuju na temelju Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika,

 

– mirovine sudionika NOR-a od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine bivših pripadnika MUP-a i pravosuđa, mirovine bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i mirovine administrativno umirovljenih saveznih javnih službenika, ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju, koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju, čije je korištenje osigurano na temelju toga Zakona,

 

– mirovine pripadnika bivše JNA, preuzete sukcesijom bivše SFRJ, čije je korištenje osigurano na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju,

 

– mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i radnika na poslovima razminiranja, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakona o humanitarnom razminiranju i Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja,

 

– mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

 

– dodatak mirovini koji se ostvaruje i određuje prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

 

(2) Smanjenje mirovina prema ovome Zakonu obuhvaća mirovine i mirovinska primanja članova obitelji ostvarena na temelju propisa o mirovinskom osiguranju iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 3.

 

(1) Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja iz članka 2. ovoga Zakona iznosi 10%, a primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava.

 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnicima mirovine koji koriste dodatak mirovini određen na temelju Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, smanjuje se taj dodatak u svoti koja se određuje primjenom postotka iz stavka 1. ovoga članka na njegovo ukupno mirovinsko primanje (mirovina povećana za dodatke).

 

(3) Svota mirovine i mirovinskog primanja, smanjena na temelju ovoga Zakona, ne može iznositi manje od 3.500,00 kuna mjesečno.

 

Članak 4.

 

Smanjenju mirovina prema članku 2. i 3. ovoga Zakona ne podliježu:

 

– mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna,

 

– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%,

 

– mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima »Tupljak« d.d. Labin,

 

– mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu.

 

Članak 5.

 

Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja prema ovome Zakonu izvršit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, bez donošenja rješenja.

 

Članak 6.

 

Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja prema ovome Zakonu ne odnosi se na ostvarene, a neisplaćene svote koje pripadaju za razdoblja do 30. lipnja 2010.

 

Članak 7.

 

Ovaj Zakon će se objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2010. godine.

 

Klasa: 140-01/10-01/01

 

Zagreb, 28. svibnja 2010.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nonamee je napisao:

Ja sam prije 2 tjedna podnio Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom.

 

Kada sam gledao sudsku praksu,Ustavni sud to rješavanja za nekih 6 mjeseci; u Ustavnom zakonu navedeno je da je rok za rješavanje godinu dana od podnošenja prijedloga.

 

dakle, čekam...

 

TOOOO ! Bravo.

 

Ajde mi molim te pošalji na moj mail kompa74@net.hr taj svoj prijedlog za pokretanje istog postupka !

 

I ja bi podnio isti prijedlog, samo ne znam kako i šta da napišem, pa ovako bi isto podnio kao i ti samo bi stavio svoje osobne podatke.

 

Hvala :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ada li je ustavno ili normalno ilimoralno da vojnik sa20% rvi iz rova ima mirovinu cca 1900 kuna,a zapovjednik brigade sa 20% rvi iz ureda i duboke fotelje cca 12000 kuna.Istina,moguće je i da i vojnik sa istim postotkom invalidnosti kao zapovjednik brigade ima veću mirovinu ali to je zaista gola teorija.Toliko o ustavnosti i moralnosti !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

hm...nisam se imao namjeru petljati u ovu raspravu ali prethodni me post malo zbunio...ne znam na koju foru vojnik sa 20% rvi (vjerojatno u inv. mirovini) može imati samo 1900 kn? Smatram nemogućim da dobije manje od vojnika u 6a mirovini, jer je to valjda najbjedniji mogući iznos koji može dobiti branitelj, dragovoljac i prof. vojnik po odlasku u mirovinu...Možda je to po ovom najnovijem zakonu iz 11. mj prošle godine - čuo sam da ima svakakvih rješenja....

Inače, dobro znam da prof. vojnik, rvi, uz opću nesposobnost i omjer rat mir 50/50% ima oko 3900-4000 kn mirovine - bar je tak bilo do nedavno... :-?:place:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prijatelju Bucimire, naravno da sam čuo (da postoji), no nikad nisam dosad čuo da je netko, pa i obični vojnik, otišao u inv. mirovinu a dobio takav omjer...s druge strane, ako je to i točno ( a nemam razloga ne vjerovati), taj vojnik je ipak u mirovini ostvarenoj po zakonu o pravima branitelja ( i umirovljenja branitelja) i može pokušavati obnavljati postupak u vezi ev. pogoršanja zdravstvenog stanja, pa se samim time i nadati nekom boljitku u doglednoj budućnosti...

Sa moje pak strane, prof. vojnika umirovljenog po (moram reći po tko zna koji put) IMBECILNOM i PREVARANTSKOM čl. 6a, dobio rješenje na 2200 kn, danas nakon skoro 3 god. nekih 2400 kn...ja, kao i svi umirovljeni po čl. 6a od dana stupanja u tu prljavo zamišljenu i još prljavije odigranu mirovinu - više nemamo prava kao oni koji su u "pravim" inv. mirovinama (iako se i 6a tako naziva, valjda su je morali tak nazvat iako nema veze s invalidnošću)...Poslali su, ajmo reć' "zdrave" ljude u mirovine sa jedva 40-ak godina starosti, ljude sa obiteljima, maloljetnom djecom koju treba podizat školovati i naravno - hraniti - a dali im eto, tak' 2200/2400 kn mirovine i samo što im nisu rekli " evo i j... se sad..."

Vjerujem da postoje ljudi (kao primjer kojeg ti navodiš) koji su na slične načine izigrani, ja sve ovo vrijeme pišem i za njih, iako, moram ponoviti, oni imaju kakvu-takvu šansu da će u dogledno vrijeme povećat svoje mirovine, ali mi u 6a - nikada...I molim da se netko ne sjeti one generalne gluposti u vezi 6a mirovine, i da kaže - "pa imate se pravo zaposliti.." Hehehehe...da, imamo to pravo na papiru, samo, volio bih vidjeti tko bi to i na kakvo radno mjesto zaposlio čovjeka koji je već u mirovini, a na birou ima tisuće i tisuće ljudi koji nikad nisu bili ni zaposleni...

Pozdrav svim pravim i izigranim braniteljima... :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kompa je napisao:

....Naravno sve opet zavisi od osobe do osobe i njenih želja i mogučnosti za radom, ali vjerujem da bi poslodavci bili onda više zainteresirani za nekog branitelja u profesionalnoj mirovini, ovako samo bježe od nas 1. zato jer nemaju nikakvih poticaja

2. zato jer smo branitelji u mirovini i s time što bi nas zaposlili oni ne dobivaju ništa....

 

Kompa, ima još jedna "sitnica"...veliko je pitanje KAKAV bi to posao mnogi od nas uopće mogli raditi? Ja recimo, nemam pojma o poslu za koji sam završio školu - radio sam taj posao nekih par god. prije odlaska u rat, a ono tada nema baš puno veze s ovim sada, kužiš? Bio u ratu, pa u OSRH sve do umirovljenja - ja u biti ne znam ništa raditi osim biti vojnik, a raditi na tzv. "baušteli" (vjerujem da je svima poznat taj izraz) ne može baš svatko, ima nas i sa kojekakvim zdravstvenim problemima i koječim drugim...

Druga "sitnica" odnosi se naravno, i na primanja...tzv. 6a umirovljenik može legalno raditi ako zamrzne nekih 40% mirovine...čak i kad bih našao nekog tko bi mi dao nekakav posao - pokušaj izračunati kolika bi trebala biti plaća, ako zamrzneš 40% mirovine, a da bi ti se isplatilo ići raditi - gdje, naravno, moraš potrošiti i za gablec, pa recimo gorivo dok dođeš svaki dan do radnog mjesta itd..Od moje bi mirovine u tom slučaju ostalo oko 1300/1400 kn...što znači, da bi mi se uopće isplatilo zamrzavati mirovinu i raditi, trebao bih posao plaćen barem 3000 kn - tako bi to bilo negdje oko 4300/4400 kn što osobno (bez licemjerstva) smatram minimumom minimuma za relativno normalan život...Ja bogme ne znam kakav bi to posao mogao biti, s obzirom da ne znam ništa posebno raditi i nemam nikakvu stručnost, niti tko bi mi u ovo krizno vrijeme uopće dao takvu plaću...znam da će ovo mnogima zvučati malo licemjerno, ali - razmislite, samo razmislite... :palac:

Sve je ovo, naravno, samo teorija jer NEMA nikakve šanse da vas itko zaposli ako ste već u mirovini i nemate neku osobitu stručnost, vjerujte... :place:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolega Lowrideru to što netko može ići na obnovu postupka ne znači da će i dobiti veću mirovinu.Vjerujem da si ti zaslužio tu 6a mirovinu ida je ona uistinu za neke mala.Šta misliš koliko je njih dobilo 6a mirovinu a radili su u nekim uredima kilometrima udaljenim od ratišta?A šta misliš koliko ima onih koji su zaista bili pravi ratnici a danas su na burzi rada? Pozdrav istinskim braniteljima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako vam je utjeha to da ima i težih slučajeva od vaših evo vammoj slučaj a ima i težih.Moja mirovina je 2180 kuna.Supruga nezaposlena,jedan student u Zarebu,jedan u Osijeku i jedan učenik 6. razred u mjestu prebivališta.Srećom su dobri studenti pa imaju stipendije.Uz to imam 300 kuna dječjeg doplatka.Svu ušteđevinu sam potrošio i kako dalje neznam.Tako je to u lijepoj našoj!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

....ne znam da li je ovaj zakon ustavan ili ne -prije bi rekao da nije...zato jer ne znam da smo mi povlašteni koji smo krvarili i ginuli za HD-u,pa sad kao povlaštenima se mora uzet tih 10%

...nek uzmu svima osim Nama HB-a,koji smo stvorili SUVREMENU HRVATSKU DRŽAVU/izgleda da nam je ovih 10% nagrada za gore rečeno/.....

 

nadalje...nigdje ne piše ovaj zakon kaj je Josipović potpisal do kada traje, ta mjera -doživotno ili dok se zemlja izvuće iz krize ,što opet znači nikad!

 

....treba poduzeti određene mjere a u svezi braniteljske populacije...ljudi se ubijaju,uzeli nam dostojanstvo,stavili nas na prostački štap,još malo i idemo u javnu kuhinju da prehranimo obitelj.....ima jos toga,ali za sad dosta...

 

....neka nam primjer budu seljaci....svaka im čast!

 

REZIME-PITANJE; do kad će nam oduzimat 10% od mirovine pošto to nigdje ne piše ili sam ja slijep!????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

po odluci Vrhovnog suda RH

mirovina HRVI je naknada za nematerijalnu štetu.

veča tjelesna oštečenja vezana uz rat nose i veče mirovine

 

HRVI I grupe dobiju čin bojnika a time i mirovinu vezanu za čin ,invalidninu i pravo na njegu i pomoč.

 

država je ponudila visinu naknade za nematerijalnu štetu (pravno shvačanje Vrhovnog suda RH) a HRVI tu ponudu prihvatili (kada rješenje postane pravomoćno)

zakonski ugovor je sklopljen ili nagodba

 

u ovom slučaju smanjenja mirovina HRVI za 10% država jednostrano mjenja ugovor ili nagodbu.

 

to isto učinjeno i za račanovo vrijeme kad je smanjen iznos za invalidninu.

 

do 2001.g invalidnina je iznosila 160% prosjeka RH uvečano za 50% za HRVI I grupe

od 2001.g invalidnina iznosi 115% od proračunske osnovice(3.2..,.. kuna) koja se nije mjenjala od 2001.godine

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nema roka,to ja trajno :smijeh: .Samo su kod uvodenja kriznog poreza stavili rok u zakon.Mi moramo sada biti strpljivi i moliti Boga da nam blagajna ne krahne i da se mirovine ponovo pocinju uskladivati po zakonu od 01.01.2011. i da nam se na taj nacin mirovine ponovo malo podignu.To je jedina utjeha.I taj zakon o zamrzavanju mirovina u 2010. ima rok.Evo 10.03. ove godine donesena je odluka o osnovicama za utvrdivanje osobnog boda prema osobnom cinu,ustrojbenom mjestu i zvanju HRVI iz Domovinskog rata za 2009. godinu (NN 34/2010).U toj odluci stoji:prema podacima Drzavnog zavoda za statistiku za razdoblje od sijecnja do prosinca 2009 godine prosjecna mjesecna bruto placa prema istom razdoblju 2008 godine,nominalno je porasla za 2,21% pa se stoga ovom odlukom uskladuju osnovice za iracun mirovine za 2,21%.Posto je na snazi zakon o posebnom porezu na place,mirovine i druge primitke i obustavi uskladivanja mirovina u 2010 godini to povecanje ce se odnositi za razdoblje od 01.01.2011.Evo nam natrag bar 2,21% :misli::smijeh: .Moram napomenuti da mi je interesantna ova recenica od kolege bovu:"u ovom slucaju smanjenja mirovina HRVI za 10% drzava jednostrano mijenja ugovor ili nagodbu".Mozda bi netko mogao to malo pravno objasnit. :-? Mozda dobijemo povrat duga ko i nasi umirovljenici :misli::smijeh:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

bovu je napisao:

po odluci Vrhovnog suda RH

mirovina HRVI je naknada za nematerijalnu štetu.

veča tjelesna oštečenja vezana uz rat nose i veče mirovine

 

HRVI I grupe dobiju čin bojnika a time i mirovinu vezanu za čin ,invalidninu i pravo na njegu i pomoč.

 

država je ponudila visinu naknade za nematerijalnu štetu (pravno shvačanje Vrhovnog suda RH) a HRVI tu ponudu prihvatili (kada rješenje postane pravomoćno)

zakonski ugovor je sklopljen ili nagodba

 

u ovom slučaju smanjenja mirovina HRVI za 10% država jednostrano mjenja ugovor ili nagodbu.

 

Onda je ovaj zakon o smajnjenju od 10 % za našu populaciju totalno nelegalan, osim što smatram da je i diskriminirajući !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Po pisanju kolege bovu, mozemo odgovor na pitanje koje se nalazi u nazivu teme svesti na jednu rijec:nije!No koliko vidim u postu kolege nonamee,on je vec podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom pa nam jedino preostaje da cekamo odluku Ustavnog suda.Ukoliko tuzba uspije,bit cu zahvalan kolegi nonamee sto je nesto pokrenuo u ime svih nas.Nadam se da ce mu u tom slucaju zahvaliti i drugi korisnici mirovina prema posebnom propisu (povlastene :-? ) medu kojima su i partizani,bivsi KOS-ovci,pripadnici JNA,saborski zastupnici i vrag zna tko je sve u tom kosu s nama.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

depresivac je napisao:

vidim u postu kolege nonamee,on je vec podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom pa nam jedino preostaje da cekamo odluku Ustavnog suda.Ukoliko tuzba uspije,bit cu zahvalan kolegi nonamee sto je nesto pokrenuo u ime svih nas.

 

Da ovdje se radi o tome da je nonamee pokrenuo - podnio Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom, a ne tužbu.

 

I druga jako bitna stvar u svemu tome je da ako ustavni sud proglasi isti zakon neustavnim isti će se zakon ukinuti i svi koji su podnjeli prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom, će od dana kada su podnjeli siti zakon retroaktivno dobiti sav novac koji im je oduzet , dok oni koji nisu podnjeli takav postupak neće dobiti ono što im je do tada bilo oduzeto.

 

zato ću i ja podnjeti isti prijedlog i to što prije, moram samo malo potražiti kakav primjer za isto.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo i jedna udruga (UHB 1990-1996) je predala Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti dijela zakona o smanjenju mirovina odredenih,odnosno ostvarenim prema posebnom propisima o mirovinskom osiguranju (NN 71/10 clanak 2. stavak 1.).Nije mi sad to jasno kolega Kompa s pravne strane.Znaci li to da je doslovno svaki umirovljenik devedesetih podnio tuzbu ustavnom sudu i dobio presudu i povrat duga.Ima li mozda po tome i onih koji nisu podnijeli tuzbu pa nisu imali pravo na povrat.Moze li se onda smatrat da je gore navedena udruga podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti samo za svoje clanove.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nonamee, bovu, bovu, svaka čast na informacijama, i sve više se dokazuje da smo zajedno SILA, da tek zajedno nešto značimo.

 

Zamolio bih nonamee ili nekog drugog da napiše formu Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom, kako bi bilo laše nama ostalima. :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

depresivac je napisao:

Znaci li to da je doslovno svaki umirovljenik devedesetih podnio tuzbu ustavnom sudu i dobio presudu i povrat duga.Ima li mozda po tome i onih koji nisu podnijeli tuzbu pa nisu imali pravo na povrat.Moze li se onda smatrat da je gore navedena udruga podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti samo za svoje clanove.

 

Da, baš tako.

 

1. prijer za isto je još dok sam radio u MUP-u neki od nas su podnjeli tužbu protiv MUP-a a poradi ne priznavanja poreznih olakšica za nas policajce koji smo na to imali pravo ( koji smo živjeli ili radili na područjima od posebne državne skrbi). rekli su nam da smo mi policajci i da na porezne olakšice kao što ima civil mi nemamo pravo.

Nekoliko ( ne svi ) kolega se ujedinilo i podnjelo tužbu protiv MUP-a, nakon 3 godine dobili smo spor i isplaćeni su nam bili svi zaostaci za razdoblje u zadnje 3 godine od podnošenja tužbe.

Dok ovima koji iz straha za svoje radno mjesto nisu podnosili tužbe protiv MUP-a nije bilo isplaćeno retroaktivno - samo su nadalje - ubuduće imali pravo na porezne olakšice.

 

2. primjer - Slićno je bilo i sa tužbom koju smo podnjeli također protiv MUP-a ali zbog neisplaćivanja prekovremenih sati.

 

Dok je bilo aktualno da li je Ustavan zakon o " haraču " tako se isto spominjalo po medijima da tko je podnio prijedlog za Ustavnošću će dobiti zaostatke , dok ovi koji nisu podnjeli neće dobiti zaostatke u slućaju da se zakon proglasi neustavnim.

A vezano za isti zakon sijećate li se kako su ovi u saboru samo povećavali broj osoba na koje će se zakon odnositi, prvo su izostavili obrtnike a kasnije su i njih uključili - jer su se pobojali da zakon ne bi pao na Ustavnom sudu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

hm,dobar pokušaj ,jedna novoosnovana udruga branitelja ili kak se vec zove...nije dorasla trenutnoj situaciji,političkoj aždiji koja želi "uništit branitelje-naravno istinjske",novoosnovana udruga nema šanse da pokrene ocjenu ustavnosti navedenog zakona,tj.da se to usvoji,no bolje išta neg nista ,želim im sreću..

 

...izjednačili nas sa partizanima i njihovim obiteljima i sličnim povlašteni skupinama penzionera....mene osobno vrijeđa da me svrstavaju u grupu povlaštenih-koji povlašteni????

 

...da nije bilo nas "povlaštenih"od 1990-96. nebi bilo ni njih političara i ostale bagre,tj.večina bi sjedila u beogradu a ne u ZG,u biti njima bi na isto došlo....

 

...treba napraviti reviziju svih skupina umirovljenika,oni pravi se nemaju čega bojati,te čija je dokumentacija čista,a oni drugi neka idu ča-otvorit goli otok,naravno s njima i oni koji su im to omogučili -mito,korupcija ,tj.sve što je mimo zakona.-Treba otvoriti agencije tipa USKOK ,još njih cca 10-20-ak i na posao ,pa da se napravi reda u državi po pitanju umirovljenika -nadam se da bude mnogo nezadovoljnih ,ali to će biti oni koji imaju "putra na glavi"te njihovi ataci...(pomagači)

 

....teško će to ići jer riba smrdi od glave(političari,jel) ,znači od tuda bi trebalo krenut,no nažalost politika i političari su duboko u mitu i korupciji,spregnuti sa svim institucijama,a na kojima imaju vlast -jer ništa u državi nije neovisno- pa nema nade za nas.

 

Evo sad nam je dosao"prdsednik" antifasista Ivo,koji se dosao 1.poklonit srbima i bošnjacima u bosnu,umjesto da je odmah otisao u Vukovar,Škabrnju,OSijek ,Dubrovnik .....te poklonio se HRVATSKIM VITEZOVIMA!!! Ali ne on vuće na svoju stranu koja se bazira na temelju antifaš. a ne na temelju svetog ,obranbenog DR-a!Sramota IVO,sram te može biti,.!

 

...EU...kaj će nama EU?! Mi-(Lijepa Naša) smo bogati po svim činjenicama i načelima osim što nemaju mudrosti i pameti ,nekome smeta blagostanje koje smo mogli već dostići poslije 96.(bez obzira na obnovu zemlje),tipa Švicarska .Mogli smo ili Mogli bi živjeti ko u raju samo da se prilagodimo Pravim istinjskim -poštenim Hrvatskim zakonima,koje treba smisliti i usvojit bez baze EU-a,jer oni će nas na kraju pomusti ,tipa beograd u prošlim vremenima..

 

...i na kraju Hrvatska pamet je u mladim školovanim Hrvatima u svim segmentima društva ,treba ulagat u školstvo i mlade ljude ,a ne puštat ih da idu trbuhom za kruhom van Domovine,naravno nisu oni krivi kriva je država koja im to omogučije.

-Ja se ispričavam na podužem postu ,ali misli lete ,a ja tipkam ,pa možda i nejde kronološkim redom ,vec razbacano ,ali neka ,nisam školovan da pišem knjige ...samo sam se malo "opustio" i izbacio iz sebe dio nepravde koja se nalazi u našoj RH-e ,a napose prema istinjskim Hrvatskim Braniteljima,......,pokoj duši svim Hrabro poginulim Hrvatskim patnicima i Vitezovima (naravno i civilima)koji su dali sve za svoju Domovinu,a to je život.ONI su dali život,a što mi sad imamo od toga!Sorry.vrlo jadno i tužno.IMAMO HRVATSKU! ZDS!! :zao: :tuzan:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nemojte se zanositi time da će vas od smanjenja mirovina spasiti nekakva tužba ili ocjena ustavnosti nekog zakona.A i ovi navedeni primjeri nisu ni slični ovom najnovijem o skidanju nekih mirovina ostvarenih po posebnim uvjetima. Nikada država nije bila u ovakom kolapsu što jako dobro znaju i ustavni suci.S druge strane da se svota za braniteljske mirovine smanji za pola još uvijek bi to bilo dovoljno za dobre mirovine.Samo iz te svote treba isplaćivati isključivo branitelje a uljeze,kojih je jakopuno,treba isključiti iz te svote.A budimo pošteni,ima i dosta neopravdano visokih mirovina.Mogao bih još štošta napisati ali možda drugom zgodom!Pozdrav, ali samo onima koji to zaslužuju!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prelazimo po malo na sklizak teren gdje i Mrljo može intervenirati, ali držeći se prava, svaki građanin pa i ja može Ustavnom sudu podnijeti zamolbu-zahtjev. Svi znamo da su vremena teška, ali ne želim da ja osjećam krivicu za to.

 

Da su počeli sa kontrolama mirovina prije par godina, bilo bi za stvarne-prave-čiste umirovljenike, čak i povišica. Da se nije omogučila korupcija, bilo bi zanemarivo malo lažnih umirovljenika, HRVI, diploma i ostalog.

 

Da vlast nije omogučila pljačku, bilo bi dovoljno sredstava.

Da vlast i malo štedi, ne bi komplet guma službene zvijeri ministra Kalmete koštao oko 12.000 kuna, itd........

 

Naše je da se borimo za prava, pa i HRVI sa 5300 kuna mirovine ima pravo i obavezu da svojoj djeci osigura dostojno djetinstvo, dok političari osiguravaju trajno čak i unučad.

 

Mi, naša djeca, supruge, nismo ništ koristi, i tvrdim da manje vrijede ti političari i tajkunići.

Za takvu Hrvatsku se sigurno nismo borili, i trebamo hrabro pojedinačno i zajedno reći DOSTA !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bucimir je napisao:

Nemojte se zanositi time da će vas od smanjenja mirovina spasiti nekakva tužba ili ocjena ustavnosti nekog zakona.A i ovi navedeni primjeri nisu ni slični ovom najnovijem o skidanju nekih mirovina ostvarenih po posebnim uvjetima. Nikada država nije bila u ovakom kolapsu što jako dobro znaju i ustavni suci.S druge strane da se svota za braniteljske mirovine smanji za pola još uvijek bi to bilo dovoljno za dobre mirovine.Samo iz te svote treba isplaćivati isključivo branitelje a uljeze,kojih je jakopuno,treba isključiti iz te svote.A budimo pošteni,ima i dosta neopravdano visokih mirovina.Mogao bih još štošta napisati ali možda drugom zgodom!Pozdrav, ali samo onima koji to zaslužuju!

Sa tvojom tvrdnjom da bi se mogle svote mirovina smanjiti za pola,ja to shvacam da ti mislis da ima pola umirovljenih branitelja koji imaju taj status a nebi ga smjeli imati.Nije vrag da nas ima cak pola laznih umirovljenika. Slazem se da "uljeze" treba maknuti sa spiska za primanje mirovina.Da bi se to ucinilo treba izvrsiti ozbiljnu reviziju.Moram napomenuti,kad se spominje revizije,branitelji iz revolta cesto traze onda i reviziju svih mirovina ostvarenih prema pravu prema posebnom propisu iz mirovinskog osiguranja.Traze cak i reviziju civilnih(radnickih)invalidskih mirovina.Ja ne tvrdim da je to lose.Moram podsjetiti da su prvu istinsku reviziju branitelja sa statusom HRVI zatrazili upravo sami branitelji i to clanovi i vodstvo HVIDRE 1997. onim prosvjedom na Markovom trgu.Nakon tog prosvjeda puno se toga pokrenulo po pitanju branitelja pa je tako i donesen prvi zakon o pravima hrvatskih branitelja.Tim zakonom su prava branitelja uredena kako tako.Prvo povjerenstvo za reviziju je bilo ono na cijem je celu bio pokojni general Cervenko.Revizija je krenula ali i naglo zaustavljena.To su vec politicke igre u koje necu sad ulaziti ali napominjem,da se onda sa tom revizijom islo kako treba nebi mozda danas stalno trebali prizivati da nam netko izvrsi reviziju.S ovim primjerom iz 1997. zelim reci u svoje ime da nema potrebe da mi prizivamo reviziju za neke druge populacije u drustvu vec da se moramo fokusirati na nasu populaciju tj. traziti da se stvari pociste u nasem dvoristu.Ja pozdravljam sve i one koji to zasluzuju i one koji to ne zasluzuju. :palac:
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bucimir je napisao:

Nemojte se zanositi time da će vas od smanjenja mirovina spasiti nekakva tužba ili ocjena ustavnosti nekog zakona

 

Vjerujemo u institucije pravne države te da će i suci Ustavnog suda uvidjeti kao što vidi i malo dijete da je nerečeni zakon diskriminirajući, te kao takav da ne može biti Ustavan.

 

Zašto: - e pa zato jer su prema Ustavu RH svi jednaki, pa ako će se vršiti smanjivanje mirovina većih od 3500 kn neka se vrši svima , a ne da osoba koja se nalazi u invalidskoj mirovini koja je radila za državu u MUP-u ili MORHU ili je u mirovini po zakonu o braniteljima , osijeti isti zakon na svojoj mirovini i na nju se taj zakon odnosi dok recimo osoba koja se također nalazi u mirovini i ima mirovinu veću od 3500 kn a radila je za Istarski ugljenokop " Tupljak " neće osijetiti rezove ovog zakona i na nju se ne osnosi isti zakon.

 

Također ovaj zakon je diskriminirajući i po tome jer ako osoba ima status umirovljenika ( starosna, invalidska ) po Ustavu RH opet su svi jednaki pred zakonom i ako će se rezati neka se reže svima ili nikome a ne ovaj zako diskriminira osobe koje se nalaze u nekim vrstama mirovinama.

 

I na kraju ne očekujem da neće biti smajnjenja mirovina, nego ako ih ima neka ih ima jednako za sve a ne raditi razliku i diskriminirati pojedine skupine ljudi, po po mom mišljenju nije Ustavno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sve to ide po sistemu:ako moras nekom rezati tj. smanjivati,ucini to prvo kod one populacije kod koje se ne ocekuje neki veliki bunt ili neke vece reakcije.Partizani i mi sutimo a umirovljeni saborski zastupnici ionako imaju velike mirovine.Nista lakse.Sad kad treba u reformama zahvatiti druge populacije kao sto su radnici u javnim i drzavnim sluzbama,seljaci,kad treba reformirati zdravstvo reakcije su u smislu:ne dirajte nas.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sjećam se da su umirovljenici masovno podnosili žalbe za isplatu duga i povrat duga su dobili svi bez obzira da li su podnjeli žalbu ili ne. Mislim da nisu dobili samo korisnici obiteljskih mirovina, ne sjećam se više.

A sad je li zakon ustavan ili ne, tko će ga znati. Ali se sjećam isto tako da je bilo prije par godina također smanjenje mirovina iako ne od 10%, i već tad je sve prošlo bez neke veće halabuke. E sad da li podnjeti zahtje za ustavnosti, ja sam uvijek za, jer ne možeš ništa izgubiti osim možda dobiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zakon bi trebao biti isti za sve, a mislim, da prema Ustavu svi snose teret proporcionalno mogućnostima !

 

Ponovno molim :

 

Zamolio bih nonamee ili nekog drugog da napiše formu Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom, kako bi bilo lakše nama ostalima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nilda je napisao:

 

 

Ponovno molim :

 

Zamolio bih nonamee ili nekog drugog da napiše formu Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom, kako bi bilo lakše nama ostalima.

 

Evo primjer - pronašao sam na netu...odnosilo se na krizni porez

 

 

Ime prezime

Adresa stanovanja

OIB:

Mob.

 

 

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg svetog Marka 4

10 000 Zagreb

 

 

 

 

I Predlagatelji: ime prezime, adresa

 

II Osporavani Zakon: Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09).

 

 

 

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE

 

U V O D

 

Temeljem članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, podnosim prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke s Ustavom Republike Hrvatske.

 

Mišljenja sam kako slijedeći članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09.) nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske: članak 1. stavak 1., članak 3. i članak 5. stavak 1.

 

Smatram kako navedeni članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke nisu u skladu s slijedećim odredbama Ustava Republike Hrvatske: članak 5. stavak 1., članak 14. stavak 1. i 2., članak 50. stavak 2. i članak 51. stavak 2.

 

O B R A Z L O Ž E N J E

 

Odredba čl.1. st.1. Zakona ne poštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao načela sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.

Odredba čl.3. Zakona isplatiteljima plaća – poduzetnicima oduzima pravo koje imaju prema mjerodavnom propisu, jer se plaće u trgovačkom Društvu uređuju sukladno pravilima toga Društva ( Kolektivni ugovori, Pravilnici o plaćama, Ugovori o radu i drugi akti ), te se navedenom odredbom ne poštuju Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda. Za donošenje zakona kojim se umanjuju neotuđiva prava radnika i drugih potrebna je kvalificirana većina a ne obična kojom je donijet ovaj Zakon. Također Zakon koji oduzima temeljna prava iz rada ne može imati povratno djelovanje.

Članak 5. st.1. Zakona određuje porezne stope na način koji građanima ne jamči jednakost, jer se teret poreznog opterećenja ne utvrđuje razmjerno primanjima koje građani ostvaruju.

Prema odredbi članka 51. st.1. Ustava propisano je da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

 

Na temelju izloženog predlagatelji predlažu da Ustavni sud RH donese slijedeću

 

O D L U K U

 

I Usvaja se prijedlog za ocjenu ustavnosti.

 

II Ukida se Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.

 

 

Predlagatelji:

 

Ime i prezime________________

 

Zagreb, 19.08.2009. godine

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kompa je napisao:

Ovdje klikni i ima sve o prijedlogu za pokretanje ustavnosti

http://pollitika.com/kako-zasto-podnjeti-ustavnu-tuzbu-protiv-kriznog-poreza-haraca

 

 

prijedlog:

 

(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti

zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

(2) Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu

suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

Članak 39.

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

mora sadržavati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi

Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni

propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(2) U zahtjevu podnositelj može navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje

mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti.

(3) Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se

priložiti osporavani akt.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zkova je napisao:

bovu sve to stoji kak si napisal ....zanima me do kad će nam uzimat 10% od mirovine ima li rok ili doživotno,pa i poslije toga??????????

 

Dali je netko gledao Dnevnik 3 HTV-1 21.07.2010.

Gost voditelja je bio ministar Kalmeta,pitanje voditelja je bilo dali je točno da najesen ide rezanje povlaštenih mirovina za 15%.Odgovor ministra je bio da se na vladi o tome nije raspravljalo.Neznam otkud voditelju takva informacija(nevjerujem da ju je izmislio).Pošto ovdje nitko o tome ni riječi (nevjerujem da baš nitko nije gledao)neznam dali sam to možda sanjao,sve je moguće.Zanima me jeli to san ili java? Nisam želio to pisati ali nemogu izdržati da nepitam kopa me stalno.Molim dali je netko to gledao ako je da mi odgovori.Sve nevjerujem više sam sebi.Pozdrav suborci moji!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

grozni je napisao:

zkova je napisao:

bovu sve to stoji kak si napisal ....zanima me do kad će nam uzimat 10% od mirovine ima li rok ili doživotno,pa i poslije toga??????????

 

Dali je netko gledao Dnevnik 3 HTV-1 21.07.2010.

Gost voditelja je bio ministar Kalmeta,pitanje voditelja je bilo dali je točno da najesen ide rezanje povlaštenih mirovina za 15%.Odgovor ministra je bio da se na vladi o tome nije raspravljalo.Neznam otkud voditelju takva informacija(nevjerujem da ju je izmislio).Pošto ovdje nitko o tome ni riječi (nevjerujem da baš nitko nije gledao)neznam dali sam to možda sanjao,sve je moguće.Zanima me jeli to san ili java? Nisam želio to pisati ali nemogu izdržati da nepitam kopa me stalno.Molim dali je netko to gledao ako je da mi odgovori.Sve nevjerujem više sam sebi.Pozdrav suborci moji!!!

To je ministar Kalmeta demantirao ministra Milinovica koji u svom stilu u izjavi za Globus takoder ponovo malo previse pricao
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

grozni je napisao:

 

 

Dali je netko gledao Dnevnik 3 HTV-1 21.07.2010.

Gost voditelja je bio ministar Kalmeta,pitanje voditelja je bilo dali je točno da najesen ide rezanje povlaštenih mirovina za 15%.Odgovor ministra je bio da se na vladi o tome nije raspravljalo.Neznam otkud voditelju takva informacija(nevjerujem da ju je izmislio).

 

Sve je moguće , znaš kako se kaže. Moguće je da na jasen uopće ne bude mirovina ( niti tzv. " povlaštenih " niti ostalih "), moguće je da sve srežu za 50 %, moguće je da ako igraš igre na sreću dobiješ glavni zgoditak od neki milionćek.

Sve je moguće, moguće je da je ovaj novinar lupio tek tako da nešto lupa, ko i svaki drugi novinar.

 

Znam samo jedno a to je da neću samo sjediti i čekati vijesti ili dnevnik da vidim šta će sljedeće biti u svezi moje mirovine ili mojih prava. Krećem u akciju, pravnu bitku za svoja prava ( prvo ustavni sud, a za dalje ćemo vidjeti ).

Neću više šutiti, pravno ću se boriti na svim mogućim poljima ( i tako nemam pametnija posla ), ovo je ipak pravna država !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moram sam sebe pomalo ispravljati u vezi pisanja o osobnoj invalidnini.Kad sam govorio o uskladivanju,trebao sam skrenuti pozornost da se osobne invalidnine ne uskladuju sa godisnjom prosjecnom placom u Hrvatskoj,vec sa godisnjom proracunskom osnovicom koja za 2010 godinu iznosi 3.326,00 kuna pa prema tim podacima niti nema osnove za buntove ni tuzbe.100% HRVI 1. skupine prima 115% od te svote a ostali invalidi ovisno o postotku invalidnosti(20% HRVI prima 3% posto od primanja 100% invalida 1. skupine).Ja sam u krivu,proracunska osnovica je mala i to vec godinama i tu nemremo po onom sistemu:sve vas bum tuzil.E sad kad govorimo o ukidanju onog dodatka od 50% na svotu invalidnine,tu bi se dalo raspravljati,ali to je izgleda otislo u zaborav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

....jos malo u svezi -10%na mirovine.Zbilja je tu nepravda ,mislim da se krši Ustav i to ne 1. puta.

 

1990/91.g počeo je rat u RH,ali nije bio rat za sve građane lijepe naše- svaka čast s onima koji su imali radnu obvezu....

...ali gledajte danas -kriza je ,ali nije kriza za sve građane od "najmanjeg" čovjeka do "najbogatijeg"-ne krši li se tu Ustav?!(s tim da ne idem u detalje)

 

...ako treba uzimati od ljudi novac da se država izbavi iz krize-OK,ali onda neka bude za sve isto ,ali za SVE npr.5%,te treba staviti točan datum do kad bi ta agobija trajala...i to je to....

....nemože biti za nekoga je kriza u državi i njemu čemo uzimat od npr.mirovine,a onda ispada da za druge nema krize ,ili???????..

...i još jedna činjenica uzimat će nam od mirovine ,ali još će poskupjeti energenti,hrana,u biti cijeli život...di je tu Ustav?Di je tu pravda?Ima li tu logike?Zar smo mi #OOPS# koje se treba riješiti?Zar se nemožemo (očigledno nemožemo)organizirat da pokažemo da nas ima prek 500 000(kao kaj se piše) ali samo branitelja?...ako treba idemo sve opet ispočetka ..!!!!!!!!!!!!ITD ITD........bljak :zao:

 

E moj Narode,E moj Narode!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako umirovljeniku od 1700 ili od 2700 kn znači njegovih 10 % tako i meni znači na mojih 3800 kn što više jer taj je umirovljenik u nekim godinama svog života u kojima je do sada odškolovao svoju djecu, rješio stambeno i druga za život bitna pitanja i to ne samo sebe nego i svoje djece.

 

A tko nas pita koji imamo 35 godina života, mirovinu od 3814 kn i dvoje maloljetne djece koje treba otškolovati, šta je mojih 10 % manje vrijedno što će mi uzeti, od recimo mirovine mojih roditelja koji imaju mirovine od 2200 i 5000 kn ? Ja imam maloljetnu djecu,nerješeno stambeno pitanje i još puno drugih bitnih stvari za riješiti u svom životu i životu svoje djece.

 

Neka se svima reže jednako i onima sa 800 kn i onima sa 8000 kn, tako je najpravednije, a ne samo jednima dok druima kao neće jer jadni oni njima treba, pa kome treba više onome sa 65 godina ili onome sa 35 godina života ?

 

Ovom politikom rezanja samo jednih mirovina dok dugih ili drugima ne, doći će se na to da će se jednoga lijepoga dana mirovine izjednačiti i da ćemo svi umirovljenici imati 1800 ili 2000 kn mirovine i oni koji sada imaju 8 000 ili 5 000 doći će pomalo s godinama na 2 000 . Izgleda da je to cilj !

 

To nije po ustavu - ako smo svi pred zakonom jednaki - onda ovo očigledno nije ustavno !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kompa, pa zar ti doista misliš da svi branitelji imaju mirovine poput tvoje (ili veće) kad pišeš da su oni sa 1700/2700 kn odškolovali svoju djecu i riješili stambeno pitanje?? Po tome bi ispalo da samo stari umirovljenici imaju male penzije, a mi mlađi (relativno) velike?? Heeheehee...nemrem bilivit...lega, i ja imam jedva 40 godina, već sam skoro tri god. u mirovini a imam 2400 kunića...(porasla je oko 180 kn u te tri god.)Imam status branitelja/dragovoljca, umirovljen iz OSRH kao profesionalni vojnik. Isto kao i ti nemam kuće ni stana (a i životnog elana sve manje), niti najmanje šanse da ću ikada doći do svoje nekretnine i doma za svoju obitelj jer mi je mirovina premala da bi mi banka dala bilo kakav kredit, a ne bih ga niti mogao otplačivati...isto tako imam maloljetne klince koje trebam hranit, oblačit i školovati, baš kao i ti...ali imam skoro 1500 kn manje od tebe, zapravo, nemam ni za čačkalice (doslovno) kad sjedne mirovina i od nje platim režije i onih par kreditića po karticama. Svakako, ti i ja nikako ne možemo biti u istoj priči :-( . Kad bi meni uzeli još tih 10%, bilo bi isto kao da mi uzmu cijelu mirovinu - nema razlike.... :-?

Iz moje perspektive, kad bih ja imao tvojih 3800 kn mirovine, mislio bih da sam car...pa i bez tih 10%, kužiš...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vidim da ste dobro uletjeli u raspravu oko ustavnosti ovog zakona i to je dobro.

Ako vas slobodno pitam, tko je sve od vas napisao prijedlog za ocjenom ustavnosti istog tog zakona prema ustavnom sudu RH.

Ako nešto želite/želimo postići svaki pojedinac mora dati dio sebe i uključiti se koliko god može a za početak je dovoljno napraviti ovo što sam vas i pitao.

Da odmah i odgovorim ja jesam a Vi ...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svaka mirovina hrvatskog branitelja,osim 100% invalida 1.skupine,a poglavito dužnosnička mirovina veća od 7000 tisuća kuna je nerealno visoka.Ne samo danas kad je država u kolapsu nego nikad baš nikad nije bilo uvjeta za ovolike mirovine kolike danas pojedinci primaju.Neki su zaslužili možda i više ali većina nipošto.Prodavati imovinu ili se ovoliko zadužiti neznači i imati.A šta mislite vi pojedinci na ovom forumu,da vas ne imenujem,kolike plaće ima dobar broj naših prijatelja ratnika koji danas rade i zarađuju i svoje plaće i naše mirovine a mnogi su prošli više rata nego mnogi na ovom forumu.Budite ipak malo realni a ne gledati samo sebe.I na kraju zapamtite da nam je još uvijek dobro kako će tek biti,nažalost.Pozdrav svim istinskim braniteljima pogotovo onima koji uživaju u zaista zasluženoj mirovini!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bucimir je napisao:

a ne gledati samo sebe.I na kraju zapamtite da nam je još uvijek dobro kako će tek biti,nažalost.Pozdrav svim istinskim braniteljima pogotovo onima koji uživaju u zaista zasluženoj mirovini!

 

Sebe i samo sebe , treba gledati jer danas tako svi rade. Treba se boriti za svoja prava i ne šutati !

 

Kako nije druge briga za mene tako nije niti mene briga za druge.

 

Onaj koji radi neka radi i sretan je što radi ( kao moja žena ). Ne smatram se odgovornim za njihovu malu plaću ili prava koja im se kradu. Neka se bore za sebe !

 

Onaj koji je u mirovini i svakim danom mu režu prava ima se pravo boriti za svoja prava ( kao ja ). Moje račune ne plaća susjed, nego ja, pa me briga za susjeda kao i njega za mene.

 

Neka bude kako mora biti - bolje ili gore, ali borit ću se pravno sa svim mogućim raspoloživim sredstvima i to do kraja . Šutati neću - a to i jesu temelji demokracije za što smo se svi skupa i borili i izborili slobodu govora i demokraciju društva - samo treba isto znati i koristiti a ne šutati.

 

od PrEsVeTli:

 

tko je sve od vas napisao prijedlog za ocjenom ustavnosti istog tog zakona prema ustavnom sudu RH.

 

Jesam ja

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolega PrEsVeTli,nadam se da ne ocekujes da cemo sad nas preko 60 000 krenuti sad odmah pisati zahtjeve za ocjenom ustavnosti zakona kao sto su ovi zakoni koji onemogucuju ostvarivanje statusa HRVI i zakon o smanjenju mirovina.Sto se tice tvojeg poteza,to je za pohvalu.Inace ima i jedna udruga branitelja koja je isto podnijela taj zahtjev.Ukoliko se potvrdi da mi koji nismo podnijeli taj zahtjev,nemozemo ocekivati eventualni povrat novca od te tuzbe,bilo bi dobro da nas pravno potkovani kolege informiraju o tome pa da znamo na vrijeme sto treba uciniti. O visini mirovine je jako tesko raspravljat.Kolega Bucimire,samo 100% invalidi 1 skupine bi prema tvojoj tvrdnji mogli imati preko 7000 kuna mirovine.Slazem se ja s tobom da u ova teska vremena nebi trebalo biti visokih mirovina samo ne treba smetnuti s uma da postoje i 100% invalidi 2 skupine,90%,80% itd. koji su sigurno ljudi s velikim invaliditetom i vjerujem da bi se oni odrekli svih novaca da mogu vratiti zdravlje,ali nemogu.Neznam ni kakvo misljenje mozemo ocekivati od branitelja da sad vise nemogu imati visoke mirovine s obzirom da znamo da branitelji dobro znaju tko je kriv i tko nas je doveo u tu situaciju.Tesko je ocekivati da branitelji budu hladni na takve stvari dok se po medijima vrti tema utrke nasih i susjednih tajkuna u velicini i cijeni jahti. :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Lowrider je napisao:

 

 

Svakako, ti i ja nikako ne možemo biti u istoj priči :-( . Kad bi meni uzeli još tih 10%, bilo bi isto kao da mi uzmu cijelu mirovinu - nema razlike.... :-?

Iz moje perspektive, kad bih ja imao tvojih 3800 kn mirovine, mislio bih da sam car...pa i bez tih 10%, kužiš...

 

Isto tako kako je tebi veliko tvojih 10 % i meni je mojih, a vjerujem i onome tko ima preko 5000 kn još i više.

 

A to da imaš 3800 kn mirovine i misliš da si car, vjeruj mi ne bi mislio. I ja imam kredite i na kraju mi ostane skoro pa ništa, tako da mi tih 10 % jako ruši kućni proračun i morat ću ići u rebalans isoga a to znači raditi rezove. >Najvjerojatnije ćemo se kao obitelj nećega što smo si do sada mogli priuštiti morati odreći. Jadno, jadno i jadno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

depresivac je napisao:

Decki trebamo raspravljat o stvarima koje su nam zajednicke i o problemima koji nas cekaju ali nebumo si sad brojili ko ima kakvu mirovinu.Ona je izracunata po nekim zakonima i nismo mi krivi kaj je tak.Ja bi volio da je svima velika.Ni meni nisu jasni ti problemi sa 6a mirovinom i priznajem da to nikak nije u redu,a kaj sad da napravimo :dvoje:

 

 

hmm...pa recimo, postoje "stanovite" braniteljske udruge, da sad ne etiketiram (pomalo sam i umoran od ovog manje/više beskorisnog pisanja), koje su mogle, ne sad kad je najveća kriza, nego poodavno, unazad 7-8 godina, postavit pitanje pravednosti, pa i ustavnosti recimo baš tih 6a mirovina - pred saborom, ministarstvu branitelja i samoj vladi...ali ne, znaš kak se kaže "sit gladnom ne vjeruje..." Ovdje bih mogao dodati i činjenicu da kod naših ljudi jednostavno tak stoje stvari - ako si sam ok i financijski koliko toliko osiguran, jednostavno ne razmišljaš o onima koji to nisu...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Komšija mi je u vojnoj invalidskoj mirovini i slučajno sam vidio da ima 8 tisuča i 800 kuna ili oko 1200 eura. Bio je 5 mjeseci u 123. brigadi, završio je srednju ugostiteljsku školu, a nastradao je u saobraćajki, "vraćajući" se s ratišta. U mirovini je već 15 godina, tj. od svoje 32 godine. Ako bude živio hrvatski prosjek za muškarca to znači da će 40 godina biti penzioner.

 

40 x 12 = 480 mjeseci x 1200 eura = 576 000 eura

 

Drugi komšija je radio 40 godina u Holandiji i ima 950 eura mirovine!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kompa je napisao:

Lowrider je napisao:

 

 

Svakako, ti i ja nikako ne možemo biti u istoj priči :-( . Kad bi meni uzeli još tih 10%, bilo bi isto kao da mi uzmu cijelu mirovinu - nema razlike.... :-?

Iz moje perspektive, kad bih ja imao tvojih 3800 kn mirovine, mislio bih da sam car...pa i bez tih 10%, kužiš...

 

Isto tako kako je tebi veliko tvojih 10 % i meni je mojih, a vjerujem i onome tko ima preko 5000 kn još i više.

 

A to da imaš 3800 kn mirovine i misliš da si car, vjeruj mi ne bi mislio. I ja imam kredite i na kraju mi ostane skoro pa ništa, tako da mi tih 10 % jako ruši kućni proračun i morat ću ići u rebalans isoga a to znači raditi rezove. >Najvjerojatnije ćemo se kao obitelj nećega što smo si do sada mogli priuštiti morati odreći. Jadno, jadno i jadno.

 

Da Kompa, vjerujem da i ti imaš kredite i da ti tih 10% razvaljuje financijsku shemu u domaćinstvu ali...ti prijatelju, sa 3800 kn imaš MOGUĆNOST uopće podići i dobiti nekakav kredit, kužiš..? Možeš barem nešto "kemijat", nešto planirati oko neke relativno krupnije investicije, nešto...ja sa svojom mirovinom NE MOGU uopće dobiti nikakav kredit, apsolutno nikakav - ne mogu "mrdnut" iz ovog kolapsa ni na koju stranu niti si mogu pomoći...obišao sam valjda sve banke u svom gradu i ni kod jedne ne mogu dobiti ni 5 tis kn kredita, a kamoli više od toga, samo mi se sažaljivo "nakese" one službenice u bankama...Što je najgore od svega, znam da nikada više niti neću moći podići nikakav kredit, jer mi mirovina sasvim sigurno neće narasti duplo, barem u idućih 100 godina, hehehe...

Jednostavno rečeno, ja sam u mirovini a osjećam se isto kao da sam nezaposlen i bez ikakvih primanja, jer ova bijeda koju neki nazivaju mirovinom jedva pokriva račune u tekućem mjesecu...kad sjedne mirovina, nemam ništa za podići jer je već odavno "zabezicirana"... :-?

Što se tiče odricanja, s odlaskom u mirovinu sam se već odrekao ama baš svega i doslovno sam sa svojom obitelji u "kućnom pritvoru" jer nemam love baš ni za što... :palacdolje:

hehehe...i moram opet reći: hvala Domovini...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mene samo interesira jedna stvar.Piskaramo o podnosenju zahtjeva za ocjenom ustavnosti ovih zakona ko mala djeca u smislu" ha..ha ja sam predao zahtjev a ti nisi".Molim ovim putem kolege,posebno pravno potkovane da nam objasne razliku izmedu zahtjeva za ocjenom ustavnosti i ustavne tuzbe.Ukoliko je dovoljno da jedna udruga ili jedan dio branitelja zahtjeva tu ocjenu ustavnosti mozda bi bilo dobro da prestanemo s tim forama u smislu: "samo kukate na forumu a nista ne poduzimate,evo ja sam podnio taj zahtjev".Ukoliko se ide na ustavnu tuzbu,dali je dovoljno da tu tuzbu podnese jedan dio branitelja ili bas mora svako posebno.Mozda bi po tom pitanju mogli neki branitelji biti u strahu da ukoliko tuzba prode jednog dana da oni nebi imali pravo na eventualni povrat duga.Osobno molim pomoc savjetom broja1,moskogwuka i kolegu Bovu ukoliko ovo citaju, s obzirom da je primjetno da su oni pravno kompetentni za takve odgovore. :-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zobeni je napisao:

Komšija mi je u vojnoj invalidskoj mirovini i slučajno sam vidio da ima 8 tisuča i 800 kuna ili oko 1200 eura. Bio je 5 mjeseci u 123. brigadi, završio je srednju ugostiteljsku školu, a nastradao je u saobraćajki, "vraćajući" se s ratišta. U mirovini je već 15 godina, tj. od svoje 32 godine. Ako bude živio hrvatski prosjek za muškarca to znači da će 40 godina biti penzioner.

 

40 x 12 = 480 mjeseci x 1200 eura = 576 000 eura

 

Drugi komšija je radio 40 godina u Holandiji i ima 950 eura mirovine!

 

Pozdrav !!

 

... e moj prijatelju nije pristojno gurat nos u tuđe novčanike :no-no: ako imaš dokaze da je nešto napravljeno mimo zakona prijavi :namiguje: nisu branitelji krivi što su "branitelji " vač zakon koji je to omogučio :namiguje:

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

depresivac je napisao:

... objasne razliku izmedu zahtjeva za ocjenom ustavnosti i ustavne tuzbe.

 

Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom?

- 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora (HS),

- radno tijelo HS,

- Predsjednik RH,

- Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,

- Vrhovni sud RH ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom,

- Pučki pravobranitelj.

 

Tko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom?

 

- Svaka fizička i pravna osoba.

 

Nadalje, Ustavni sud (US) može sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom.

 

 

Kada će US ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe, odnosno drugi propis?

 

- Ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan sa Ustavom i zakonom.

 

Kada US može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe?

 

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniju ili nepovoljniji položaj.

 

Tko može podnijeti ustavnu tužbu?

 

Svatko ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe sa javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ("ustavno pravo").

Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iako je nezahvalno pisati o izgledima prijedloga o kojem se govori, evo par izvadaka iz priopćenja Ustavnog suda vezano za neprihvaćanje prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (ZoPPPM - kolokvijalno poznatiji kao "harač"):

 

c) ZoPPPM ne uvažava načelo prema kojem iznos dužnog poreza ne smije biti veći od iznosa povećanja porezne osnovice koji je doveo do oporezivanja. Stoga je teret snošenja posebnog poreza nejednako raspodijeljen u graničnom području, na prijelazima platnih razreda, to jest među skupinama poreznih obveznika čija je visina primanja granična u smislu članka 5. ZoPPPM-a. Taj porezni teret, međutim, nije prekomjeran ni za jednu skupinu adresata ZoPPPM-a, pa ni za one adresate primanja kojih ulaze u granično područje na prijelazu platnih razreda, jer i njima, nakon plaćanja posebnog poreza, ostaju primanja u iznosu od 2.940,80 kuna, dakle primanja iznad 2.800,00 kuna koliko iznosi visina zakonom zajamčene minimalne plaće. Postojanje eventualnog prekomjernog poreznog opterećenja navedenih adresata ZoPPPM-a u pojedinim konkretnim slučajevima Ustavni sud ne isključuje, ali se ta prekomjernost može ispitati samo u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja. U tim bi se postupcima zaštite pojedinačnih ljudskih prava onda primjenjivala i mjerila koja je s aspekta zaštite ljudskih prava ustanovio Europski sud u svojoj praksi, vezujući ih uz članak 3. Konvencije (prvi dio rečenice članka 23. stavka 1. hrvatskog Ustava).

d) Posebno značenje koje ZoPPPM ima za stabilnost javnih rashoda Republike Hrvatske trenutno ima prednost pred zahtjevima za ostvarenjem apsolutne jednakosti i pravednosti u ubiranju posebnog poreza. Privremeno ubiranje posebnog poreza zasnovano je na kvalificiranom javnom interesu, pa pojedine razlike koje ZoPPPM stvara među svojim adresatima, iako podložne kritici, ne dosižu stupanj zbog kojeg bi se taj zakon u ovom trenutku mogao proglasiti nesuglasnim s Ustavom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

depresivac je napisao:

Moze li se pretpostavljati da je Vlada to i ucinila prije nego li je uopce donosila te zakone.

 

Pred Ustavnim sudom se može pokrenuti postupak radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, a ne radi ocjene suglasnosti prijedloga zakona sa Ustavom.

Predlažući neki zakon, Vlada u prijedlogu, između ostaloga, navodi razloge zbog kojih se propis donosi te se osvrće i na ustavnu osnovu i opravdanje za donošenje tog propisa. Tako je napravila i povodom Zakona o kojem je riječ:

 

"Predloženim zakonom, a zavisno od svote mirovine, uredilo bi se smanjivanje mirovina, polazeći od svota koje njihovim korisnicima pripadaju, prije obustava na ime dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza, otplate dugova i drugih odbitaka pri isplati. Smanjenjem bi se obuhvatile mirovine ostvarene prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima je na povoljniji način uređeno određivanje i/ili ostvarivanje prava iz toga osiguranja (mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednika Republike, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, bivših političkih zatvorenika, djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa, kao i radnika na poslovima razminiranja, članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i mirovine ostvarene na temelju posebnog ugovora s Bosnom i Hercegovinom kojim je uređeno je određivanje i ostvarivanje prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji). Također, ovim smanjenjem obuhvatile bi se i mirovine određene i/ili stvarene na povoljniji način prema propisima o mirovinskom osiguranju važećim do 31. prosinca 1998., čije se ostvarivanje osigurava na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (mirovine sudionika NOR-a od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika bivše JNA, mirovine bivših pripadnika MUP-a i pravosuđa, mirovine bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i mirovine administrativno umirovljenih saveznih javnih službenika).

Kako će predloženo smanjenje mirovina imati za posljedicu ograničenje svote mirovine koja se koristi, opravdanje za tu mjeru sadržano je u odredbi članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj «svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju» i članka 51. stavka 1. Ustava, prema kojoj «svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima». U ovome slučaju, razlog je potreba za štednjom javnih sredstava, koja bi se provela na izloženi način, tako što bi svatko tko sudjeluje u korištenju tih sredstava sudjelovao i u njihovoj štednji razmjerno svojim mogućnostima. Budući da se u svim navedenim 4 slučajevima radi o mirovinama u čijem financiranju u cijelosti ili djelomično sudjeluje Republika Hrvatska, za donošenje i provedbu predloženoga zakona postoji, ne samo ustavna osnova, već i opravdanje budući da se njegovom primjenom smanjuje potrošnja sredstava državnog proračuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o korisnicima mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, tih korisnika ima približno 180 000. Smanjenje mirovina (i mirovinskih primanja) prema predloženome Zakonu iznosilo bi 10%, jednako za sve korisnike. Smanjile bi se mirovine veće od 3.500,00 kuna, ali tako da pojedina mirovina nakon smanjenja ne smije biti manja od te svote.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam kolega morskywuk,puno nam sad znaci citanje Vasih objasnjenja,puno vise od rasprave o tome koliko tko ima mirovinu.Kolege pred nama su ozbiljna vremena i bolje je da se fokusiramo na bit problema.Ja sam jedan od najzlocestijih na ovom forumu ali nije mi na kraj pameti pridonijeti da se ova tema zakljuca.Mozemo otvoriti temu pod nazivom "visine mirovina" pa bumo vidli tko koliko ima i koliko ce broj 1 izdrzati a da nas opet ne pomete sa stapom.Ja sam u zakljucanoj temi "mirovine nekad,mirovine danas" otvoreno i iskreno rekao koliko mi je mirovina i to je bila moja odluka.Ne zelim komentirati tuda primanja.Za morskogwuka :klanja::pljesce:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo što kaže narečeni zakon u čl. 4 koji je sporan :

 

Članak 4.

 

Smanjenju mirovina prema članku 2. i 3. ovoga Zakona ne podliježu:

 

– mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna,

 

– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%,

 

– mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima »Tupljak« d.d. Labin,

– mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu.

 

 

 

 

A ovdje se vidi i kada US može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe?

 

- Ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan sa Ustavom i zakonom.

 

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

 

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniju ili nepovoljniji položaj.

 

Ovo podcrtano je jako bitno u svezi Ustavnosti ovoga zakona .

 

Mislim da je sada jasnije svima.

 

Hvala morskywuk na iscrpnom pojašnjenju !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@ depresivac

 

Ne znam i ne zanima me što ti misliš treba li sad nas 60 000 pisati prijedloge za ocjenu ustavnosti ili ne treba. Meni je dosta pasivnog promatranja i lajanja na mjesec, svojim aktom sam počeo neku radnju u svoju korist, i neovisno o rezultatu iste bar je meni lakše i ne tučem jezikom po forumima kako mi je loše i usput čekam da netko nešto poduzme meni u korist. Isto tako je spomenuto da se neki boje bilo što pokretati jer bi se našli na meti, pa zar misliš da ja zbog toga neću biti na meti, da li se bojim, pa možda pomalo ali imam dobre argumente koje mogu položiti a to je full rat, stradavanje, medicinska dokumentacija, čist ratni put na 3 stranice i ne vidim razlog zbog čega bi se morao bojati, niti sam što muljao niti krao a niti varao.

 

Morskivuk je naveo dosta primjerom iz prakse ali svaki predmet za sebe nosi svoje razloge i okolnosti a što će biti više prijedloga za ocjenu ustavnosti biti će i više materijala za donošenje odluke, jer će svaki od nas navesti svoje razloge a vidite jel lakše donijeti odluku na temelju 5 prijedloga ili 55 ili 555 ili 5555.

 

U konačnici nemam ja ništa protiv tih 10% ali imam protiv selekcije jer ako je rat, trebao bi napokon biti rat za sve pa neka krenu od sebe i svih ostalih i neka onda svima skinu 10% od primanja a tu mislim i na ogromne dobiti banaka i bogatih pojedinaca.

 

Najviše teško pada to kad uzmu od mirovina a odmah potom ide vjest da kupuju nove aute, pa kaj se ne mogu voziti u autima starijim od godinu dana.

 

Koliko još povlastica imaju u saboru od plača do naknada za rad u kojekakvim odborima, to sve treba ukinuti, imaš plaću i za to radi i kakvi putni troškovi, dva čovjeka putuju iz istog mjesta na isto mjesto, svaki svojim prijevozom i jedan podnosi trošak od 400 000 kuna a drugi od 350 000 kuna pa tko je tu lud, ako hočeš biti zastupnik naroda izvoli se snađi i dođi na posao (ionako slabo rade a što se vidi po rezultatima) , pa koliko se moraš voziti za 400 000 kuna.

 

Doneseni zakon je samo prikazivanje prema narodu i prema van da se nešto radi po gospodarskim mjerama, a isto nije ustavno a niti efikasno.

 

I u konačnici, zar će neki predsjednici udruga ili bilo tko drugi govoriti u moje ime, a istovremeno ću ja piskarati kako on mene ne zastupa i tu je prići kraj, više neće jer kojekakvi dupelizci nemaju moje odobrenje da u moje ima donose odluke koje su štetne za mene a u njihovu korist.

 

Hočete još koju mjeru štednje prije nego li se išlo u skidanje mirovina, to bi bilo ukidanje svih naknada umirovljenicima RVI sa općom nesposobnošću a koji sjede po kojekakvim odborima, saborima, vječima i sl.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sa velikom većinom se slažem a pogotovo ovo zadnje je interesantno jer zna se šta znači opća nesposobnost jer pojedinci su opće nesposobni kad im to odgovara za izračun mirovina a sposobni su kad im to treba za dobivanje naknada u upravnim,nadzornim i koje kakim drugim odborima,u kojima usput budi rečeno,niti šta rade niti za šta odgovaraju ali zato to dobro naplaćuju.Patriote,velike,svaka čast!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ja imam i duze postove pa se netrebas ispricavati.Potpuno podrzavam tvoj postupak koji si pokrenuo i svih drugih kolega koji su takoder pokrenuli ili ce pokrenuti.Bilo bi mi najlakse da napisem da sam danas i ja pokrenuo zahtjev za ocjenu ustavnosti ali nisam i ja to iskreno pisem na forumu.Ja sam iznio svoje misljenje i ne ocekujem ni da ga netko hvali ni podrzava.I dalje tvrdim:nazalost zahtjev za ocjenom ustavnosti ce negativno proci za nas kao i eventualne ustavne tuzbe.Morskywuk je sve dobro objasnio.Upravo sam i ja danas dobro citao taj prijedlog zakona koji je bio poslan u Sabor i u cijelosti izglasan.Oni su odmah na pocetku prijedloga stavili da je ustavna osnova za donosenje ovog zakona sadrzana u clanku 2.stavku 4. i u clanku 56. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.Moramo citati te clanke Ustava.Dalje u zakonu stoji da su nasa prava na mirovinu ostvarena prema povoljnijim uvjetima koji je propisao zakon o mirovinskom osiguranju.Kako ce predlozeno smanjenje mirovina imati za posljedicu ogranicenje svote mirovine koja se koristi,opravdanje za tu mjeru sadrzano je u odredbi clanka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj "svako ogranicenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranicenjem u svakom pojedinom slucaju" i clanka 51. stavka 1. Ustava,prema kojoj "svatko je duzan sudjelovati u podmirenju javnih troskova,u skladu sa svojim gospodarskim mogucnostima".U ovom slucaju,razlog je potreba za stednjom javnih sredstava,koja bi se provela na prilozeni nacin,tako sto bi tako svatko tko sudjeluje u koristenju tih sredstava sudjelovao i u njihovoj stednji razmjerno svojim mogucnostima.Buduci da se o navedenim slucajevima radi o mirovinama u cijem financiranju u cjelosti ili djelomicno sudjeluje Republika Hrvatska,za donosenje i provedbu predlozenog zakona postoji,ne samo ustavna osnova,vec i opravdanje buduci da se njegovom primjenom smanjuje potrosnja sredstava drzavnog proracuna.Evo to je njihovo obrazlozenje zakona i obrazlozenje na koje su se oni odredbe Ustava pozvali pri donosenju tog zakona.Nisam naivan pa da pomislim da i Ustavni sud nije konzultiran pri izradi tog zakona,mislim onako "nesluzbeno" s obzirom da to nije u njegovoj nadleznosti.Meni je jasno da mi nismo odgovorni za stanje u zemlji ali necu politizirat i jasno mi je da ce se svaka Vlada pri ukidanju nekih prava za pojedine skupine gradana,uvijek se zastititi nekim zakonom i pozivanjem na Ustav kao sto je to i u ovom slucaju.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

PrEsVeTli je napisao:

Hočete još koju mjeru štednje prije nego li se išlo u skidanje mirovina, to bi bilo ukidanje svih naknada umirovljenicima RVI sa općom nesposobnošću a koji sjede po kojekakvim odborima, saborima, vječima i sl.

 

Moglo bi se i ovdje nešto uštedjeti.

Podaci su doduše stari, ali ipak pokazuju trend:

 

Tko spada u 360 državnih dužnosnika?

1. Predsjednik Republike Hrvatske --- 1

2. Predsjednik i potpredsjednici Hrvatskog sabora --- 6

3. Zastupnici u Hrvatskom saboru ---147

4. Predsjednik i članovi Vlade ---18

5. Predsjednik, zamjenik i suci Ustavnog suda ---13

6. Predsjednik, potpredsjednik i članovi Državnog izb. pov. --- 9

7. Glavni inspektor Državnog inspektorata --- 1

8. Glavni Državni revizor i zmajenici ---2

9. Pučki pravobranitelj i zamjenici ---4

10. Tajnik Hrvatskog sabora ---1

11. Tajnik Vlade ---1

12. Glavni tajnik Ustavnog suda ---1

13. Tajnik Vrhovnog suda ---1

14. Zamjenik tajnika Hrvatskog sabora ---1

15. Državni tajnici --- 66

16. Pravobranitelj za djecu i zamjenici ---3

17. Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i zamjenici --- 2

18. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i zamjenici ---3

19. Ravnatelji državnih upravnih organizacija --- 8

20. Predsjednik i zamjenik Hrvatskog fonda za privatizaciju --- 1

21. Ravnatelj i pomoćnici Hrvatskog zavoda za mir. osig. --- 5

22. Direktor, zamjenik i pomoćnici Hrvatskog zavoda za zdr. osig. --- 7

23. Ravnatelj, zamjenik i pomoćnici Hrvatskog zavoda za zdr.osig. zaštite zdr. ---4

24. Glavni državni rizničar ---1

25. Predstojnik ureda predsjednika Sabora ---1

26. Ravnatelji agencija, direkcija i zavoda koje imenuje Vlada --- 20

27. Dužnosnici u Uredu Predsjednika Republike koje imenuje Predsjednik ---33

 

Na dan 16.04.2009. godine bilo je 66 državnih tajnika!!

 

Još o tome (nešto noviji podaci):

http://www.jutarnji.hr/invazija-drzavnih-tajnika-i-ravnatelja-uprava--popijacu-pomaze-cak-17-najblizih-suradnika/841559/

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Obavještavamo vas da radi rekonstrukcije i adaptacije palača na Trgu sv. Marka 3 i 4 Ustavni sud Republike Hrvatske od 2. veljače 2009. privremeno djeluje na novoj adresi:

 

Zagreb, Varšavska 3.

 

Planirano vrijeme djelovanja na navedenoj privremenoj adresi je dvije i pol godine, nakon čega se Ustavni sud vraća u prostore na adresi svog sjedišta, o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni.

 

Na znanje onima koji misle slati poštom

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ivanexsjp je napisao:

Evo kako su to riješili pravosudni policajci u Lepoglavi http://www.lepoglava.net/vijesti/politika/1435-umirovljenici-pravosua-i-mup-a-pravdu-trae-od-ustavnog-suda.html

 

 

Da li bi netko od Vas koji ste slali na Ustavni sud bio ljubazan pa dao link ili ovdje napisao kako je formulirao Zahtjev o ustavnosti. Zelio bi poslati ali neznam kako bi sve srocio.

Pozdrav SVIM istinskim braniteljima. :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

drago40 je napisao:

 

Da li bi netko od Vas koji ste slali na Ustavni sud bio ljubazan pa dao link ili ovdje napisao kako je formulirao Zahtjev o ustavnosti. Zelio bi poslati ali neznam kako bi sve srocio.

Pozdrav SVIM istinskim braniteljima. :palac:

 

PODNOSITELJ PRIJEDLOGA:

Ime ( ime oca ) i prezime, datum i godina rođenja :

Adresa stanovanja :

 

OIB:--------------

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Varšavska 3.

( Trg sv. Marka 4 )

10000 Z A G R E B

 

Na temelju članka 38. st.1.Zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske /NN br. 99/99, 29/02, 49/02/ podnosim

P R I J E D L O G

ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM

 

- i to ocjenu suglasnosti odredbi članka 1. , članka 2. stavak 1. alineja 3. , članka 3.st. 1. , članka 4. alineja 3. i 4. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /Narodne novine broj 71/10) sa odredbama članka 14. , članka 16. i članka 18. Ustava Republike Hrvatske.

O b r a z l o ž e n j e

1) Člankom 1. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /NN 71/10/ uređuje se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju , a članak 2., st.1 u alineji 3.određuje da se smanjuju pripadajuće mirovine i mirovinska primanja i „mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,“

da bi se člankom 3. st. 1. istog Zakona utvrdilo smanjenje mirovina i mirovinskih primanja navedene kategorije umirovljenika u iznosu 10% na svotu mirovine.

Gore citirane odredbe Zakona o smanjenju mirovina u suprotnosti su sa odredbom članka 16. Ustava Republike Hrvatske koji određuje da se „slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje“.

 

Naime;

nalazim se u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Umirovljen sam kao hrvatski branitelj iz domovinskog rata – sa priznatim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida , kao bivši pripadnik MUP-a sa zvanjem višeg policijskog inspektora kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad dijelom uzrokovana 30 % bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta RH, a djelom uzrokovana 70 % - bolešću izvan tih okolnosti.

 

... Opišete malo kako ste došli u mirovinu ( svoj radno - ratni životopis do mirovine, onako ukratko )......

 

Smatram dakle da je moja mirovina – moje stečeno pravo kako za odlazak u mirovinu tako i njena visina koja je prije ovog smanjenja od – 10 % iznosila xxxx kuna mjesečno.

 

Na temelju svih relevantnih i važećih zakonskih propisa u državi Hrvatskoj to se moje pravo sukladno članku 16. Ustava Republike Hrvatske ne može ograničiti tj. da se ne može mirovina umanjiti na način kako je to utvrdio zakonodavac donošenjem Zakona o smanjenju mirovina jer ne postoji nijedan od razloga predviđenih čl. 16. Ustava RH . Ovom odredbom Ustav štiti prava građanima koja su stekli temeljem važećih pravnih propisa, štiti se dakle pravna sigurnost građana. Ograničenje odnosno smanjenje mirovine za 10% ničim nije obrazloženo a niti rokom ograničeno. Istina, notorno je da su ekonomske prilike u zemlji odnosno recesija uzrok smanjenja. Vjerojatno bi mi umirovljenici i to podnijeli da je umanjenje mirovina ograničeno na neki rok ili kada država izađe iz recesije, ali Zakon je odredio trajno smanjenje .

Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 16. Ustava RH.

2 ) Člankom 4. osporavanog Zakona određuju se skupine umirovljenika koje spadaju pod tzv. skupine „ povlaštenih mirovina „ određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, a koje skupine umirovljenika ne podliježu osporavanom zakonu.

Članak spornog Zakona kaže : „Članak 4.

Smanjenju mirovina prema članku 2. i 3. ovoga Zakona ne podliježu:

– mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna,

– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%,

– mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima »Tupljak« d.d. Labin,

– mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu.

 

Navedena odredba zakona suprotna je odredbi članka 14. Ustava RH a koji kaže :

„Članak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki. „

Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 14 . Ustava RH i da se njome pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji položaj. Istom prilikom mislim da su osobe iz članka. 4. alineji 3 i 4. ( koje sam podcrtao u čl. 4 ) stavljene u povoljniji položaj od mene osobno koji sam obolio povodom obavljanja službe tijekom domovinskog rata jer se meni uzima 10 % od moje mirovine dok se njima ne uzima.

 

3) Člankom 5. osporavanog Zakona određuje se da će smanjenje mirovina i mirovinskih primanja izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, bez donošenja rješenja.

Navedena odredba Zakona suprotna je odredbi članka 18. Ustava koja glasi:“ Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom“ i st. 2. „Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. „ Tim ustavnim odredbama jamči se građanima pravna sigurnost, zaštita u ostvarenju njihovih prava, a ako je pravo na žalbu isključeno onda treba na drugi način /tužba – upravni spor ili sl./ osigurati mogućnost građanima da zaštite svoja prava. Međutim osporavani Zakon člankom 5. umirovljenicima kojima je mirovina egzistencijalno i bitno životno pitanje isključuje bilo kakvu mogućnost pravne zaštite stečene mirovine od trajnog smanjenja za 10%. Zakon isključuje donošenje rješenja, akta u kojem bi se naveo razlog, obrazloženje smanjenja mirovine, jer bi protiv takvog akta trebalo po drugim važećim zakonskim propisima osigurati pravo žalbe.

Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 18. Ustava.

Temeljem iznijetog predlažem da Ustavni sud nakon provedenog postupka donese rješenje o pokretanju postupka ocjene suglasnosti Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /NN 71/10/ sa Ustavom Republike Hrvatske, a nakon provedenog postupka poništi ili ukine gore citirane odredbe Zakona koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Republike Hrvatske.

 

U Zagrebu, dana__________

 

Podnositelj zahtjeva:

 

 

 

Eto to je primjer koji sam osobno poslao

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ecwashere je napisao:

Koliki iznose troškovi podnošenja tužbe, a koliko iznose troškovi nakon recimo negativnog rješenja suda

 

Uvjeren sam u pobjedu !

 

U slućaju da nešto krene ne planski i ovaj prijedlog bude odbijen i da sud odredi neku cijenu za svoj rad, nema problema, istu cjenu neka mi preračunaju u zatvorsku kaznu ( barem ču koji dan uštedjeti na hrani i vodi - http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/09/08/0305006.html ).

 

Ovdje se ne radi o tužbi nego o prijedlogu koji vas košta papira i tinte na kojem je napisan i poštu s povratnicom ( cca- 15 kuna sve skupa ).

 

HRVI ne plaćaju sudske troškove vezane za njihova pravna pitanja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

I oni su podnjeli prijedlog Ustavnom sudu ! 22.09.2010.god - primjer umirovljenika MUP-a

 

http://www.umirovljenici-mup.hr/

 

 

USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

10 000 ZAGREB

Varšavska 3 - 5

 

 

 

 

 

Predlagatelj:

ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA UNUTARNJIH POSLOVA HRVATSKE, Zagreb, Stupnička 4

 

 

 

Temeljem članka 17. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske («Narodne novine» br. 99/99., 29/02. i 49/02.- pročišćeni tekst) podnosimo

 

 

 

P R I J E D L O G

 

za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske odredbi Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine“ br. 71/10.)

 

 

 

Predlagatelj Ustavnom sudu Republike Hrvatske predlaže da pokrene postupak i temeljem članka 128. stavka 1. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. i 76/10. ) ocijeni ustavnost odredbe:

 

članka 2., članka 3. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine“ br. 71/10.).

 

 

 

Odredbe članka 2., članka 3. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ( u daljnjem tekstu: Zakon) nisu suglasne odredbama članka 3., članka 14. stavka 2., članka 16. stavka 1. i 2., članka 29. stavka 1. i članka 51. stavaka 1. Ustava Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ustav).

 

 

 

Obrazloženje

 

I Članak 2. Zakona glasi:

(1) Smanjuju se sljedeće pripadajuće mirovine i mirovinska primanja:

– mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Vlade Republike Hrvatske, sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavnog državnog revizora, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru,

– mirovine Predsjednika Republike, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika,

– mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

– mirovine bivših političkih zatvorenika, koje se određuju na temelju Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika,

– mirovine sudionika NOR-a od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine bivših pripadnika MUP-a i pravosuđa, mirovine bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i mirovine administrativno umirovljenih saveznih javnih službenika, ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju, koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju, čije je korištenje osigurano na temelju toga Zakona,

– mirovine pripadnika bivše JNA, preuzete sukcesijom bivše SFRJ, čije je korištenje osigurano na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju,

– mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i radnika na poslovima razminiranja, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakona o humanitarnom razminiranju i Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja,

– mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

– dodatak mirovini koji se ostvaruje i određuje prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

(2) Smanjenje mirovina prema ovome Zakonu obuhvaća mirovine i mirovinska primanja članova obitelji ostvarena na temelju propisa o mirovinskom osiguranju iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 3. Zakona glasi:

(1) Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja iz članka 2. ovoga Zakona iznosi 10%, a primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnicima mirovine koji koriste dodatak mirovini određen na temelju Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, smanjuje se taj dodatak u svoti koja se određuje primjenom postotka iz stavka 1. ovoga članka na njegovo ukupno mirovinsko primanje (mirovina povećana za dodatke).

(3) Svota mirovine i mirovinskog primanja, smanjena na temelju ovoga Zakona, ne može iznositi manje od 3.500,00 kuna mjesečno.

 

Članak 5. Zakona glasi:

 

Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja prema ovome Zakonu izvršit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, bez donošenja rješenja.

 

II Rješenjem sadržanim u odredbi članka 2. članaka 3. i članka 5. Zakona, prema kojima se linearno smanjuju mirovine određene prema posebnim propisima, bez utvrđivanja specifičnosti, razlika i suštinskih značajki svake od tih mirovina, odnosno skupina korisnika takvih mirovina i k tome bez donošenja pojedinačnog pravnog (upravnog) akta, povrijeđena su temeljna načela i najviše vrednote ustavnog poretka, od kojih su za ovaj predmet najvažniji:

- jednakost, socijalna pravda i vladavina prava kao najviše vrednote ustavnog poretka (članak 3. Ustava),

- opće načelo jednakosti svih pred zakonom (članka 14. stavak 2. Ustava),

- opće načelo razmjernosti (članak 16. Ustava),

- posebno načelo razmjernosti u snošenju javnih troškova (članak 51. stavak 1. Ustava),

- pravo na žalbu (članak 18. stavak 1. Ustava),

- jamstvo sudske kontrole pojedinačnih pravnih akata (članak 10. stavak 2. Ustava) i

- zajamčenost prava na pristup sudu i pravično suđenje (člana 29. stavak 1.Ustava).

Naime, neupitno je pravo zakonodavca da razinu gospodarskih i socijalnih prava uređuje u skladu s gospodarskim mogućnostima države ali isto tako i da korištenjem toga prava ne smiju biti dovedena u pitanje temeljna ustavna prava i načela (jednakosti, pravičnosti, razmjernosti, socijalne pravde i vladavina prava).

 

Premda prema ustavnopravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sud) sva Ustavom predviđena socijalna prava ustavotvorac prepušta na uređenje zakonodavcu, to ne znači da je zakonodavac u tom pravu neograničen.

Kada je riječ o mirovini, kao o jednoj od socijalnih ali i imovinskih prava, treba imati u vidu i činjenicu da je mirovina, osim što je i socijalna kategorija, istovremeno i ekonomska kategorija. Naime, običnim jezikom rečeno, mirovina u užem smislu te riječi, očišćena od socijalno-zaštitnih instituta, tj. od neutemeljenih i doprinosom nepokrivenih beneficija, mogla bi se odrediti kao naknada zarađna radom i plaćanjem doprinosa. Mirovina bi morala biti pravedna naknada za izvršene uplate doprinosa, kao i za rad kojim je desetljećima stvarano ukupno društveno bogatstvo. Zanemarivanje ovakvog poimanja mirovine, mijenja se izvorište i njena pravna narav, a arbitrarnim smanjivanjem mirovina, samo zbog toga što su ostvarene ili određene po posebnom propisu, izravno se zanemaruje temeljno načelo mirovinskog osiguranja, a to je: da se prava iz toga osiguranja stječu i ostvaruju na temelju radnog doprinosa, odnosno ulaganja.

Sukladno prethodno navedenom, polazište predlagatelja u preispitivanju ustavnosti Zakona, bilo je traženje mogućeg odgovora na pitanje: koji je cilj zakonodavac želio postići donošenjem Zakona i jeli legitimno ostvarenje toga cilja s obzirom na njegove adresate i način provedbe. Kod toga, pitanje takve legitimnosti biti će usmjereno, prije svega, na jednu skupinu adresata, odnosno korisnika mirovina u odnosu na ostale adresate iz Zakona, kao i u odnosu na korisnike mirovina određenih prema općim propisima. Radi se o mirovinama policijskih službenika - bivših pripadnika MUP-a, ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju, koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju, čije je korištenje osigurano na temelju toga Zakona kao i mirovina koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (članak 2. stavak 1. alineje 5 i 7. - u daljnjem tekstu: «policijske mirovine»).

 

III Članak 3. Ustava u mjerodavnom dijelu propisuje:

Jednakost, (…), socijalna pravda, (…)vladavina prava najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

 

Članak 14. stavak 2. Ustava propisuje:

Svi su pred zakonom jednaki.

III/1 U Prijedlogu Zakona, u dijelu, ocjena stanja, navodi se u bitnome slijedeće:

• da je mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj, osim Zakonom o mirovinskom osiguranju uređeno i posebnim zakonskim propisima, kojima je na povoljniji način uređeno određivanje i/ili ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja;

• da se mirovinsko osiguranje, kao javno i obvezno, financira doprinosima osiguranika i iz državnog proračuna (za prava ostvarena odnosno određena prema posebnim propisima i za koja nema pokrića u doprinosima):

• da su od polovice 2009. godine, zbog ekonomske i financijske krize koja je zahvatila i RH, prihodi državnog proračuna znatno manji od potrebnih za uobičajeno financiranje svih javnih obveza, pa tako i mirovinskog osiguranja te da je stoga prijeka potreba za ostvarivanjem ušteda te

• da je Programom gospodarskog oporavka predviđena revizija sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje.

U dijelu, osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom u bitnome se navodi:

• da u financiranju svih mirovina određenih i/ili ostvarenih prema posebnim propisima RH sudjeluje u cijelosti ili djelomično;

• da bi smanjenje iznosilo 10% jednako za sve korisnike ovih mirovina;

• da se primjenom predloženog Zakona smanjuje potrošnja sredstava državnog proračuna;

• da prema podacima Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje korisnika mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ima približno 180.000;

• da se od smanjenja izuzimaju mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna, mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenim organima od 100%, mirovine zaposlenika u Istarskim ugljenokopima i mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu te

• da bi se smanjenjem obuhvatilo približno 90.000 korisnika ostvarenih odnosno određenih pod povoljnijim uvjetima.

U dijelu, posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona navodi se da će se donošenjem i primjenom predloženog Zakona postići uštede sredstava državnog proračuna, i to oko 250 milijuna u 2010. godini, 610 milijuna u 2011. godini i 620 milijuna kuna u 2012. godini te odgovarajuća ušteda u narednim godinama.

U vezi s gore navedenim Prijedlogom Zakona valja naglasiti da je usvojen bez izmjena i dopuna, u tekstu u kojem je i predložen.

Iz Prijedloga se Zakona nedvosmisleno može isčitati samo jedan stvarni razlog - cilj njegovog donošenja, a taj je uštede u državnom proračunu. Drugi, navodni, razlozi donošenja ovakvog Zakona (mirovine pod povoljnijim uvjetima, financiraju se iz državnog proračuna), doživljavaju se više kao pokušaj opravdanja osnovnog, de facto jedinog cilja - smanjenje državnih rashoda.

Imajući u vidu odredbu članka 2. stavka 4. Ustava, kojom se pored ostaloga propisuje da „Hrvatski sabor,... samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj“ može se potvrditi da je cilj koji je zakonodavac želio postići donošenjem Zakona legitiman, kao i da Zakon pridonosi ostvarenju tog cilja. Međutim, predlagatelj smatra da mjere propisane Zakonom, odnosno način na koji to zakonodavac želi postići cilj nije pravičan niti razmjeran cilju. Naime. u tekstu prijedloga Zakona, kao sinonim za mirovine određene, odnosno ostvarene prema posebnim propisima, koristi se sintagma «mirovine određene odnosno ostvarene pod povoljnijim uvjetima», u medijima i javnosti nazvane »povlaštene mirovine». Ovakvom se formulacijom i odgovarajućim statističkim podacima implicitno sugerira da su mirovine određene prema općem propisu znatno niže, iz čega bi se trebao izvesti zaključak da se smanjenjem mirovina određenih prema posebnim propisima postiže i drugi cilj. Ta bi pak trebao biti svojevrsno izjednačavanje s korisnicima mirovina određenim prema općem propisu. To bi u ustavno-pravnom ali i političkom smislu trebalo imati značaj doprinosa ostvarenju načela socijalne pravde, odnosno djelovanja socijalne države. O politici izjednačavanja stvaranjem uravnilovke, odnosno zadovoljenjem socijalne pravde stvaranjem jednakosti u siromaštvu, ne treba posebno niti govoriti

III/2 Pod pojmom mirovine određene pod povoljnijim uvjetima, u pravilu, se podrazumijevaju dvije stvari. Jedna je raniji odlazak u mirovinu, a druga da je iznos mirovine viši nego li bi bio da je određena prema općem propisu.

Što se tiče ranijeg odlaska u mirovinu isti se u okolnostima kada je mirovina znatno niža od plaće, a uz to u uvjetima ekonomske i financijske krize i velike stope nezaposlenosti, nikako ne može smatrati pogodnošću. Dapače ta činjenica za korisnika mirovine predstavlja nepovoljan uvjet, odnosno otežavajuću okolnost.

Što se tiče mirovina određenih pod povoljnijim uvjetima pogrešno je, kada je barem riječ o policijskim mirovinama, stavljati znak jednakosti između mirovina određenih po posebnim propisima, odnosno povoljnijim uvjetima i većeg iznosa mirovine.Ovo je posljedica parcijalnog sagledavanja zakonske regulative kojom se uređuje ovo pitanje.

Istina je, člankom 7. i 8. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba («Narodne novine» br. 128/99.) propisano je da se vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju prema najpovoljnijim vrijednosnim bodovima za pojedinu kalendarsku godinu, a od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998. (ne 10 najpovoljnijih, kako se često interpretira, već de facto 10 posljednjih, koje nerijetko nisu i najpovoljnije) i uvećavaju za 45%.

Međutim, nasuprot tom ili tim povoljnijim uvjetima stoje četiri, a u relativno velikom broju slučajeva i pet nepovoljnih uvjeta kod obračuna policijske mirovine, a to su:

• članak 6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba («Narodne novine» br. 22/2002.).prema kojima se sve policijske mirovine, one određene po ranijim propisima ali i važećem propisu, dakle tadašnje i sve buduće mirovine umanjuju, zavisno od iznosa, od 8% do 20%.;

• članak 3. Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine“ br. 79/07.) prema kojem se korisnici policijskih mirovina, zbog toga što su im mirovine određene po posebnom propisu, isključuju iz prava na dodatak na mirovinu, koji zavisno od godine odlaska u mirovinu iznosi od 4% do 27%;

• članak 85. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine» br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 35/08. - u daljnjem tekstu: ZOMO) i članak 48. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“ br. 103/03.) zbog toga što je policijskim službenicima mirovina određena prema posebnom propisu nemaju pravo i na mirovinu iz drugog stupa (obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje);

• članak 2. i 3. Zakona (smanjenje 10%);

• članak 14. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“br.174704.), prema kojem, barem prema tumačenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( u daljnjem tekstu: HZMO)-a i Upravnog suda RH, policijski službenici, premda sa statusom hrvatskog branitelja, nemaju pravo na uvećanje vrijednosnog boda do 30%, jer su pravo na mirovinu ostvarili po posebnom propisu.

Što se pak tiče policijskih mirovina ostvarenih prije stupanja na snagu ZOMO-a, povoljniji uvjet određivanja mirovina bio je članak 69. Zakona o unutarnjim poslovima («Narodne novine» br. 29/91. – pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/9829/00, i 53/00.). Prema toj odredbi mirovina se određuje od njene prosječne mjesečne plaće ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu (tzv. jednogodišnji prosjek) ili od mirovinske osnovice utvrđene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju (članak 35. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju («Narodne novine», br. 26/83., 5/86., 42/87., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 26/93., 44/94. i 59/96.- u daljnjem tekstu :ZOMIO, tzv. desetogodišnji prosjek).

Budući da se, prema općim propisima koji su vrijedili do 1999. godine, mirovinska osnovica određivala na temelju desetogodišnjeg prosjeka, povoljniji način izračuna policijskih mirovina je bio u mogućnosti obračuna na temelju jednogodišnjeg prosjeka, koji je, u pravilu, bio povoljniji. Međutim, nakon smanjenja temeljem već spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, iz 2002. godine i smanjenja temeljem osporenog Zakona, obračun policijskim mirovina prema općem propisu, u određenom broju slučajeva, trebao bi biti povoljniji nego što je to bio prvotni obračun prema posebnom propisu

Zbog svega toga, a kao potvrda navedenog, bez namjere omalovažavanja bilo čije profesije i obezvređivanja bilo čijeg rada, prema izračunima Predlagatelja, policijski inspektor s VSS i 40 godina mirovinskog staža, ima manju mirovinu od radnika srednje stručne spreme bilo koje podružnice Zagrebačkog holdinga. O „običnom policajcu“ da i ne govorimo.

 

III/3 Linearnim, neselektivnim smanjenjem mirovina gotovo svim skupinama korisnika mirovina određenih prema posebnim propisima, pobrojanih u članku 2. Zakona, samo po kriteriju „posebni propis“, osim korisnicima takvih mirovina čija mirovina ne prelazi 3.500,00 kuna, mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%, mirovina zaposlenika u Istarskim ugljenokopima, mirovina radnika profesionalno izloženih azbestu i mirovina akademika, bez sagledavanja suštine, razlika i stvarnog karaktera svake od pojedinih skupina mirovina, poprima sve značajke proizvoljnosti. Naime, ispravna bi kategorizacija, kao prethodna, na koju bi se nadovezivala kategorizacija prema socijalnom kriteriju, trebala biti razvrstavanje ovih mirovina barem u tri kategorije:

- mirovine ostvarene radom i uplatom doprinosa (zarađene mirovine),

- mirovine ostvarene dijelom iz rada, a dijelom kroz poklon države i kao takove se financiraju dijelom ili u potpunosti iz državnog proračuna;

- mirovine ostvarene bez radnog staža, isključivo i u potpunosti dekretom države i kao takove se u potpunosti financiraju iz državnog proračuna.

Uz gore navedeno trebalo bi imati u vidu i bitne značajke po kojima se policijske mirovine razlikuju od ostalih navedenih u članku 2. Zakona.

Naime, opće je poznata činjenica da su policijske mirovine isključivo i u potpunosti rezultat rada i uplaćenih doprinosa.

Isto tako predlagatelju Zakona ali i zakonodavcu je morala biti poznata i činjenica da je za staž osiguranja koji se računa s uvećanim trajanjem pa tako i za policijske mirovine, postojala zakonska obveza uplaćivanja uvećanog doprinosa. Ta je obveza bila propisana: ZOMIO-om, a stopa toga dodatnog doprinosa iznosila je u prosjeku 50% od stope redovitog doprinosa za mirovinsko osiguranje (članak 192. stavak 1. točka 3., članak 195. stavak 1., 2. i 3. i članak 196. stavak 4. ). Ne manje bitna je i činjenica da su ovi doprinosi uplaćivani u hrvatske fondove mirovinskog osiguranja. Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem posljednjih se desetak godina za policijske službenike ustalio na stopu od 11,28% od osnovice za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa ( Zakoni o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje – «Narodne novine» br. 127/00.,147/02. i dr., odnosno Zakon o doprinosima – «Narodne novine» br. 84/08., 152/08. i 94/09.)

Za isplatu policijskih mirovina, ako ne u potpunosti ono barem u većem dijelu, osigurano je tekuće financiranje, svojevrsno samofinanciranje, iz doprinosa, također uvećanih, iz plaća aktivnih policijskih službenika.

Imajući u vidu ovakvu kategorizaciju, barem kada su u pitanju policijske mirovine, apsurdnost i tragičnost predloženog rješenja pojačava i činjenica da se mahom radi o umirovljenim policijskim službenicima sa statusom hrvatskog branitelja, dapače dragovoljca Domovinskog rata, a na temelju kojeg statusa, osim što im se vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa kao staž osiguranja u uvećanom trajanju i time stvara «pogodnost» ranijeg odlaska u mirovinu, nemaju nikakve materijalne koristi.

Neuvažavanje navedenih činjenica o značajkama policijskih mirovina, njihovoj razlici u odnosu na ostale adresate Zakona te jednakosti s korisnicima mirovina određenim prema općim propisima, povrijeđeno je načelo legitimnih očekivanja ovih adresata Zakona,

 

III/4 U prijedlogu Zakona istaknuto je da u financiranju mirovina određenih po posebnom propisu u cijelosti ili djelomično sudjeluje Republika Hrvatska te da stoga postoji opravdanje za provedbu predloženog Zakona, budući da se njegovom primjenom smanjuje potrošnja sredstava državnog proračuna. Iz ovakvog obrazloženja moglo bi se zaključiti da je smanjenje potrošnje sredstava državnog proračun, smo po sebi, dovoljan i opravdan razlog za smanjenje prava koja se financiraju iz državnog proračuna.

Kod ovoga treba imati u vidu dvije činjenice vezane uz financiranje mirovinskog osiguranja. Jedna je članak 152. stavka 1., a u vezi članka 136. stavak 1. točka 6. ZOMO, kojim se propisuje da prihode mirovinskog osiguranja, osim doprinosa čine prihodi iz državnog proračuna za pokriće dijela obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima. Druga, a u vezi prve činjenice je članak 153. , a u vezi članka 136. stavak 1. točka 7. ZOMO, kojim se propisuje da će se nedostatak prihoda mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti……osigurati u državnom proračunu. Iz ovoga je razvidno da se sredstvima iz državnog proračuna ne financiraju samo mirovine, odnosno dio mirovina određene pod povoljnijim uvjetima, nego, u određenim situacijama, sve mirovine – zbog pokrića manjka prihoda obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (prihod od doprinosa manji od očekivanog ). Dakle prihodima iz državnog proračuna financiraju se i mirovine određene prema općim propisima. Zbog toga se ne može prihvatiti obrazloženje razlike mirovina prema kriteriju izvora financiranja pa time niti načelno opravdanje smanjenja mirovina određenih prema posebnim propisima, poglavito onih koje su rezultat uplaćenih doprinosa. U prilog navedenom idu i mjerodavni statistički podaci, ovdje iskazani apromaksimativno. Godišnji izdaci za mirovinsko osiguranje iznose oko 35 mlrd., od čega se doprinosima pokrije oko 53% (18,5 mlrd), Za isplatu mirovina oko 180.000 korisnika mirovina određenih prema posebnim prosima godišnje je potrebno oko 7 mlrd. ili 20% (Predlagatelj ne raspolaže podatkom koliko se od toga pokriva uplatama doprinosa, a koliko iz državnog proračuna). Iz prikazanoga je jasno vidljivo da se i isplata mirovina određenih prema općim propisima (su)financira također iz državnog proračuna i to s oko 10 mlrd ili oko 30%. S tim u vezi ne smije se zanemariti niti činjenica da se oporezivanjem mirovina kroz sustav poreza na dohodak, značajan dio tih sredstava vrati u državni proračun.

 

IV IV/1 Vladavina prava, proklamirana u članku 3. Ustava, kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, svoj izraz i značenje nalazi u načelu zakonitosti. Normativni sadržaj načela zakonitosti nalazi se u članku 5. i 14. stavku 2. Ustava.

Jedan vid realizacije načela vladavine prava, pa prema tome i načela zakonitosti, je i uvažavanje načela stečenih prava. Uvažavajući stajališta Ustavnog suda glede stečenih prava iskazana u svojim ranijim odlukama, ipak s obzirom na izvjesne dileme oko mogućeg odgovora na pitanja, radi li se u slučaju mirovina o pravima koja se mogu smatrati stečenima, je li stečeno pravo, pravo na iznos ostvarene mirovine po propisima ili je stečeno pravo samo pravo na mirovinu, odnosno može li se to pravo u opsegu, tj. visini promijeniti pod određenim uvjetima i okolnostima, Predlagatelj stoga smatra korisnim iznijeti neka svoja stajališta i argumente u prilog tvrdnji da se u ovom slučaju radi o stečenim pravima.

U formalnom smislu, prava fizičkih osoba koja nastaju kao posljedica smjene različitih pravnih sustava, bez obzira na to o kojoj se kategoriji prava radi, u pravnoj se teoriji naziva stečenim pravima. U materijalnom smislu, polazeći od sadržaja, smisla i svrhe ovog pravnog instituta, najčešće se pod pojmom stečenih prava podrazumijeva ona prava koja su nepovrediva i koje mora poštovati i uvažavati i zakonodavac. U objektivnom smislu, u odnosu na vlast, stečena su prava čimbenik ograničenja, a u subjektivnom, u odnosu na ljude kao njihove korisnike, svako zadiranje u stečena prava doživljava se kao nepravda. Ovome treba dodati da priznanje stečenih prava ne proizlazi iz obveza naslijeđenih od prethodne države ili vlasti. Izvorište stečenih prava, gledano barem u okviru nacionalne i suverene države, je u zaštiti ljudskih prava i načela pravne sigurnosti.

Stečena prava mogu ali ne moraju biti suprotna novome pravnom poretku, posebnom pravnom sustavu, u ovom slučaju mirovinskim ili pojedinom zakonu, koji je nastao. Hoće li ta prava biti prihvaćena može zavisiti i od ocjene jesu li i u kojoj mjeri ta prava u nesuglasju s novim pravnim poretkom, napose s novim ustavom. Nesporno je da su djelatnici vojske, policije i ovlaštenih osoba pravosuđa, u čija se mirovinska prava osporavanim odredbama Zakona zadire, umirovljeni pod povoljnijim uvjetima i po drugačijem principu, odnosno formuli obračuna mirovina. Međutim, u osnovi, prethodni mirovinski sustav kompatibilan je važećem mirovinskom sustavu i kao takav nije protivan Ustavu. Naime, temelj prethodnog sustava, barem tzv. radničkih mirovina, i današnjeg mirovinskog sustava je novčano ulaganje. Bez obzira što se prethodni mirovinski sustav zasnivao samo na principu generacijske solidarnosti, a novi i na principu kapitalizirane štednje, u osnovi jednog i drugog je uplata doprinosa na i iz plaće kao vidu ulaganja. Visina mirovine u jednom i drugom sustavu zavisna je ili bi barem trebala biti, od vrijednosti uplaćenih uloga, prije svega iznosa odnosno visine uplaćivanih doprinosa i vremena kroz koje su ti doprinosi uplaćivani.

Stoga niti pravna načela lex specialis derogat legi generali i lex posterior derogat legi priori ne bi smela imati apsolutno značenje, poglavito imajući u vidu i načelo legitimnih očekivanja.

 

IV/2 Uz prava privatnog vlasništva i druga, prava iz mirovinskog osiguranja spadaju u kategoriju tzv. imovinskih prava, koja bi trebala imati kvalitetu zaštite temeljnih ljudskih prava. Upravo ta činjenica dodatno opravdava potpunu primjenu stečenih prava i primjereno tumačenje toga pojma.

Ne samo s osnova zakona, mirovinska bi se prava morala smatrati stečenim pravima i s osnova ugovornog odnosa. Naime, očišćeno od ideoloških primjesa, zasnivanje radnog odnosa imalo je i ima sve značajke ugovornog odnosa. Prava iz mirovinskog osiguranja, u širem kontekstu, čine jedan od uvjeta prihvaćanja ugovora o radu, odnosno zasnivanja radnog odnosa, pri čemu takav pravni odnos ima sve značajke ugovora (dvostrano obveznog) kao dvostranog pravnog posla. To znači da u slučaju neispunjenja, svaka ugovorna strana ima pravo pozivati se na sklopljeni ugovor, tražiti ispunjenje ugovora ili naknadu šete. Može se stoga reći da su i povoljniji uvjeti određivanja mirovine, premda ne i kao formalni sastojak ugovora, dio uvjeta odnosno prava na čiju su primjenu prilikom zasnivanja radnog odnosa računali adresati takvog ugovora. Određena mirovinska prava mogla bi se stoga smatrati i jednim od kondicija pod kojima su zaposlenici prihvatili takav ugovor.

 

V V/1 Članak 16. propisuje:

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Već jezičnim a prije svega ciljnim (teleološkim) tumačenjem stavka 1. članka 16. Ustava, pojam ograničiti u sebi obuhvata ne samo gubitak već i smanjenje nekog prava. Uz nesporne činjenice da financijska naknada po osnovu mirovine predstavlja novčana prava a ova pak imovinska prava, da su i ta prava zaštićena Ustavom, da je i smanjenje mirovine ograničenje prava, ostaje jedino pitanje - čine li mirovine djelatnika vojske, policije i ovlaštenih osoba pravosuđa, opasnost za slobode i prava drugih i jesu li protivne postojećem pravnom poretku, javnom moralu i zdravlju.

 

V/2 Osim povrede spomenutih načela osnovanom se ukazuje i sumnja da je u ovom slučaju povrijeđeno i načelo razmjernosti (članak 16. stavak. 2. Ustava). Naime, upitno je da li je ovo ograničenje razmjerno cilju i svrsi koji se zakonom želi postići, odnosno je li smanjenje policijskih mirovina vrijedno stvaranja osjećaja pravne nesigurnosti i nepovjerenja u pravni poredak. S tim u vezi ne smije se izgubiti iz vida niti činjenica da se ovaj problem ne tiče samo umirovljenih već da se neposredno reflektira i na prava potencijalnih i aktivnih djelatnika vojske, policije i ovlaštenih osoba pravosuđa. Na ovaj im se način odašilje poruka da ne postoje jamstva da će kondicije pod kojima će ili su već zaključili ugovor o radu i prava koja iz takvog odnosa u budućnosti očekuju biti ispoštovana, sa svim negativnim konotacijama i posljedicama koje iz tog mogu proizići.

 

V/3 Obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz sustava generacijske solidarnosti, kao izvori financiranja toga sustava, kojim raspolaže HZMO ima sve značajke izvanproračunskog fonda. Značajke pak toga fonda su da ima svoje vlastite prihode, da se iz njega financiraju točno određene javne potrebe (u ovom slučaju mirovinsko osiguranje) te da su izvan izravne nadležnosti državnih tijela. Država stoga ne bi smjela zahvaćati u mirovinska prava više od onoga koliko se to pravo (su)financira iz državnog proračuna. S obzirom da prethodno nije utvrđeno u kolikom se dijelu isplata svake mirovine posebno pa tako i policijske pokriva tekućim financiranjem, tj. uplatama doprinosa osiguranika, u ovom slučaju policijskih službenika te dali se i u kolikom iznosu isplata ovih mirovina financira i iz državnog proračuna, paušalno se smanjenje i policijskih mirovina ukazuje ustavnopravno nedopustivim.

U razradi prethodno istaknute dileme treba poći od značenja i razlika pojmova poreza i doprinosa, kao oblika i instrumenata prikupljanja javnih prihoda te s tim u vezi pitanja: tko, pod kojim uvjetima, na koji način i u kojem opsegu smije raspolagati prikupljenim doprinosima.

Doprinosi su posebna vrsta javnih prihoda koji imaju izvjesne zajedničke karakteristike sa porezima i pristojbama ali se od njih ipak i razlikuju.

Unatoč tomu što financijska teorija nije točno odredila koje to značajke treba imati jedan financijski instrument da bi se mogao uvrstiti među doprinose, ipak da bi određeni javni prihod imao značajke doprinosa treba da ispuni četiri uvjeta:

1. doprinos treba da plaća zatvoreni krug korisnika;

2. iznos doprinosa treba stajati u izvjesnom omjeru prema cijeni posebne koristi koju obveznici plaćanja doprinosa uživaju;

3. plaćanje doprinosa je prinudno plaćanje društvenoj zajednici;

4. uplaćeni doprinosi trebaju biti prihod fondova čija namjena je točno utvrđena pa se na taj način uspostavlja korelacija između uplaćenog doprinosa i posebne koristi koju obveznici plaćanja doprinosa primaju.

Autori koji su usvojili podjelu javnih prihoda na poreze, doprinose i pristojbe, uglavnom se slažu o bitnim značajkama koje određuju pojama doprinosa. To je u prvom redu stvarna ili očekivana korist koju će pojedinci dobiti od određenog javnopravnog tijela te da visina doprinosa ovisi o učinjenim troškovima ili o veličini posebne neposredne koristi koju imaju pojedini obveznici plaćanja doprinosa.

 

Ako država nije ograničena u raspolaganju doprinosima, iz čega slijedi i pravo vertikalne redistribucije (do granice egzistencijalnog minimuma), tada kriterij smanjenja mirovina ne može biti mirovina određena po povoljnijim uvjetima, nego samo visina mirovine, neovisno o tome jeli određena prema posebnom ili općem propisu. Ako je pak država ograničana u raspolaganju doprinosima tada ne bi smjela jednako zahvatati u skupine koje su mirovinu ostvarile samo djelomično radom i uplatom doprinosa ili u potpunosti bez rada i uplata doprinosa, odnosno u skupine koje se isključivo i u potpunosti financiraju iz proračuna i skupine koje su mirovinu ostvarile u potpunosti radom i uplatama doprinosa, odnosno čije se tekuće financiranje osigurava uplatama doprinosa.

Stoga, imajući u vidu u ovoj točki navedeno, kao i činjenicu da smanjenje mirovina ovim Zakonom nije vremenski ograničeno, u suprotnosti je s općim načelom razmjernosti. Naime, u situaciji postojanja i primjene propisa kojima se određene mirovine ostvaruju po povoljnijim uvjetima, kontradictio in adjecto je istovremeno važenje i propisa kojim se te iste mirovine smanjuju. Trajno smanje mirovina određenih po povoljnijim uvjetima, tek bi ukidanjem takvog sustava ili pojedinih propisa koji sadrže formule po kojim je izračun mirovine povoljniji, barem bi formalno pravno bilo zadovoljeno opće načelo razmernosti.

 

VI Članak 51. stavak 1. propisuje:

Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima .

Formulaciju «u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima», treba ne samo jezično – gramatički nego prije svega teleološki tumačiti ekstenzivno. Pojam «gospodarske mogućnosti» ima šire značenje nego li je to samo visina mirovine. Naime, nečije gospodarske mogućnosti nisu određene samo jednim izvorom prihoda. Mirovina, odnosno njena visina samo je jedan od pokazatelja gospodarske mogućnosti pojedinca. Kod toga treba imati u vidu odredbu članka 33. Općeg poreznog zakona, koja govori o gospodarskoj cjelini i gospodarskom dobru, a glasi:

«(1) Gospodarstvena cjelina je jedno ili više gospodarstvenih dobara.

(2) Gospodarstveno dobro je stvar, pravo ili druga gospodarstvena korist koja se može samostalno procijeniti.

(3) Više stvari, prava ili gospodarstvenih koristi procjenjuje se kao jedno gospodarstveno dobro, ako to s obzirom na svrhu i njihovu gospodarstvenu povezanost odgovara uobičajenu shva¬ćanju.»

Stoga, gospodarske mogućnosti svakog pojedinca treba individualizirat i sagledavati u njihovoj ukupnosti. Ukupnosti svih stvarnih prihoda ali i osobina i socijalnog statusa svakog pojedinog adresata ovog Zakona. Bitni čimbenici gospodarskih mogućnosti pojedinca su prije svega njegovo ukupno imovinsko stanje – ekonomska snaga, koja ovisi ne samo od mirovine nego i od drugih primanja po osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada te prihodi od imovine, broja članova zajedničkog kućanstva, njihovog statusa i možebitni doprinos ukupnim prihodima kućanstva i dr. O boljoj gospodarskoj mogućosti onoga koji uz mirovinu ima i drugi izvor prihoda ne treba niti govoriti. Međutim, nije na primjer jednaka gospodarska mogućnost niti umirovljenika mlađeg i onog starijeg od 65 godina. Ovaj potonji, koliko god se to činilo beznačajnim, u Gradu Zagrebu ima besplatan javni prijevoz. Pogotovo nije jednaka gospodarska mogućnost umirovljenika s jednakom mirovinama, od kojih su neki samci ili žive u zajedničkom kućanstvu s bračnim drugom koji prima plaću ili mirovinu od onih čiji bračni drug ne radi ili k tomu još školuje djecu.

Neprihvatljivo je stajalište da se moguća nesrazmjernost, odnosno postojanje eventualnog prekomjernog opterećenja navedenih adresata, u svijetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja, može ispitivati samo u pojedinačnim postupcima zaštite pojedinačnih ljudskih prava. Izbjegavanje da se, umjesto pojedinačnim, ovo pitanje razriješi već općim pravnim aktom i time prebacuje inicijativa, odgovornost i teret dokazivanja na pojedinca, u izravnoj je suprotnosti s načelom socijalne pravde i socijalne države, napose načelom vladavine prava i pravne države. Neprihvatljivost takvog stajališta posebno dolazi do izražaja u svijetlu činjenice da se o smanjenju mirovine neće donositi rješenje, zbog čega niti ne postoji mogućnost ispitivanja mogućeg prekomjernog opterećenja kroz pojedinačni postupak. Stoga se ne može prihvatiti niti obrazloženje da bi bilo neracionalno i neekonomično. propisivanje obveze utvrđivanja ovakvih činjenica za svakog od oko 90.000 adresata, na koliko njih bi se ovaj Zakon trebao odnositi i donošenje o tome za svakog od njih pojedinačnog rješenja. U uvjetima sveopće informatiziranosti državne uprave, poglavito porezne uprave, ovo nije neostvarivo niti prezahtjevno. Napose, nivo demokracije i zaštite temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina ne smije se mjeriti ekonomskim metrom.

S druge strane, tumačeći pojam «gospodarske mogućnosti» u užem smislu te riječi, podrazumijevajući, u ovom slučaju, samo iznos mirovine, odnosno onako kako to proizlazi iz članka 4. stavka 1, alineje 1. Zakona («smanjenju mirovine prema članku 2. i 3. ovoga zakona ne podliježu. – mirovine u mjesečnoj svoti od 3.500,00 kuna.), tada kao kriterij za smanjenje mirovine ne bi smio biti poseban – povoljniji uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu i način njenog izračuna, nego samo visina mirovine.

 

VII Neupitna je i sama po sebi razumljiva povreda načela razmjernosti ali i načela jednakosti sadržana u činjenici da Zakonom propisano smanjenje mirovina nije limitirano do iznosa mirovine koji bi bio određen prema općem propisu. Naime, svota mirovine smanjena prema stavku 1. članka 3. Zakona ne bi smjela iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju. Budući da je prema Zakonu jedini kriterij smanjenja mirovina činjenica da su određene prema posebnom propisu, uz presumciju da su zbog toga više te da je vjerojatan i cilj njihovo približavanje do izjednačavanja s mirovinama određenim prema općim propisima, svako smanjenje ispod iznosa mirovine koja bi bila utvrđena prema općem propisu o mirovinskom osiguranju je ustavno pravno neprihvatljivo. S tim u vezi Ustavni sud se u obrazloženju svoje Odluke i Rješenja broj: U-I-988/1998. i dr. od 17. ožujka 2010 («Narodne novine» br. 4/10.) poziva na stajalište Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu od 12.10.2000. , zahtjev br. 43440/98. ECHR 2000-X, u kojem se navodi da imovinsko pravo proizašlo iz plaćanja doprinosa fondovima osiguranja nikako ne podrazumijeva pravo na određeni iznos tog davanja. Međutim, u istoj Odluci, Europski sud primjećujući da je podnositelj zahtjeva izgubio određeni postotak svoje mirovine, ujedno konstatira «da je podnositelj zahtjeva zadržao sva prava koja pripadaju njegovoj redovnoj mirovini prema općem sustavu mirovinskog osiguranja». Prevedeno na terminologiju ovog predmeta, reklo bi se «zadržao pravo na iznos mirovine određen prema općem propisu».

 

VIII Članak 18. stavak 1. propisuje.

Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.

Članak 19. stavak 2. propisuje:

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Članak 29. stavak 1. propisuje:

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, …..

Odredba članka 5. Zakona koja propisuje da će se smanjenje mirovina provesti bez donošeja rješenja protivna je načelu jednakosti u procesno pravnom smislu, ustavnom pravu na pristup sudu, odnosno pravično suđenje, pravu na žalbu i općenito na djelotvornu pravnu zaštitu prava i interesa građana.

Člankom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“. br. 47/09.) dana je definicija pojma upravne stvari, koja u svom mjeodavnom dijelu glasi:

„Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka...“

Člankom 96. istog Zakona propisano je:

„O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem“

Iz navedene definicije prizlazi da pojam „upravne stvari“ kakteriziraju slijedeći elementi:

• pojedinačna pravna stvar, kod čega termin pravna stvar označava društveni odnos uređen pravnom normom;

• u pravilu, radi se o nespornoj pravnoj stvari, jer za sporne stvari nadležan je sud;

• predmet upravne stvari treba, u pravilu, biti iz neke upravne oblasti i o kojem rješava javnopravno tijelo u upravnom postupku;

• u okviru upravne oblasti nadležno tijelo ima ovlast da neposredno primijenjujući propis rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka.

Ovome treba dodati da pod rješavanjem o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka treba podrazumijevati ustanovljenje za stranku prava ili obveze ali i potvrđivanje ili registraciju određenih činjenica.

Nesporno je iz svega navedenog da je mirovinsko osiguranje upravna oblast, da je smanjenje mirovina upravna stvar, kao što je nesporno da se o upravnoj stvari mora donijeti upravni akt (rješenje).

 

IX Zaključno, Predlagatelj još jednom želi ponoviti i naglasiti, da radni staž i uplate doprinosa trebaju biti izvorište ali i ekvivalent mirovinskih prava, neovisno o tome jeli pravo na mirovinu ostvareno prema općem ili posebnom propisu, prijašnjim ili sadašnjim propisima te da ta načela moraju biti temelj novog mirovinskog sustava. Jedino bi takav mirovinski sustav bio sukladan članku 3. Ustava.

 

Osim svega navedenog Predlagatelj drži bitnim naglasiti i činjenicu da se u mirovinskim sustavima svih zemalja, poglavito članica Europske unije i zemalja tzv. razvijene demokracije, policijske mirovine određuju pod povoljnijim uvjetima. Svako drugo rješenje bilo bi protivno mjestu i ulozi policije u sustavu državne vlasti.

 

X Na temelj svega izloženog

 

p r e d l a ž e m o

 

da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona i donese odluku kojom će utvrdi da su odredbe članka 2. stavka 1. alineje 5. i 7., u dijelu koji se odnosi na policijske mirovine, te odredba članka 3. stavka 1. i članak 5. Zakona neustavne,

da temeljem članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, privremeno obustavi provedbu Zakona, odnosno obustavi daljnje umanjivanje policijskih mirovina, kako bi se spriječilo nastupanje još težih i nepopravljivih posljedica od onih koje su već nastupile.

 

Prilog: Zakon

 

U Zagrebu, 22. rujna 2010. PREDSJEDNIK ZAJEDNICE

 

 

Jožef Pfeifer

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

:tilt: Sve sam pročital u ovom zadnjem postu.Dosta pišemo o tužbama Ustavnom sudu zbog donošenja zakona o smanjenju mirovina.Malo se piše o zakonu o posebnom porezu na plače,mirovine i druge primitke.Puno toga je i tu jasno,manji krizni porez je ukinut,veči će biti ukinut sa 31.10.,ali taj zakon je propisao i obustavu usklađivanja mirovina prema mirovinskom zakonu za 2010. godinu.Svi šute,mislim na Vladu,i nitko ne najavljuje odmrzavanje mirovina koje bi kakvim takvim usklađivanjem u 2011. godini donijelo nekakvo lagano povečanje i time ublažilo taj manjak od 10%.
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

idu izbori za godinu dana, ja ne bih politizirao, ali daću glas onima koji će obećati usklađivanje mirovina odmah, i ponoviti ću ponovo: da je Vlada uzela SVIM umirovljenicima 10%, od 100postotnih RVI do najnižih civilnih, ne bih se bunio - to bi bilo po meni pravedno - i ne zanima me što netko prima 15000 a netko samo 1000 kn, pa dobili su je po nekakvim zakonima - baš kažem svojoj ženi,da sam ja u 25godina efektivnog staža (34 mirovinskog) dao duplo više novaca državi i za mirovine starijih od mene, nego što će ona dati u 40, ako jadna (i sretna) bude radila do tada, hoću reći, najvažniji kriterij (za mene) je ukupna svota koju si privredio i dao, a ne što si radio (dakako da shvaćam problematiku utvrđivanja invalidskih mirovina), ali "šta je tu je" - biti će i gore

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako ispada da politiziram,nek se briše.Taj zakon o smanjenju mirovina je denesen poslije kriznog poreza.Ja predpostavljam da oni prije donošenja nekog zakona koji zadire u nečija prava, moraju dobro procijeniti kakva će reakcija biti jer što će ti zakon ako imaš nemire i gubiš vlast.Da se je uzelo svim umirovljenicima,imaš 1 200 000 ogorčenih ljudi.Za sada je bilo dovoljno krizni porez i smanjivanje "povlaštenih" mirovina.Ovdje svi znaju da sam laik po pravu,no kolega ecwashere,u potpunosti se slažem u vezi 100% invalida.Po meni je to čista diskriminacija,ako sam u krivu bit ću demantiran.Ako se kod donošenja zakona poziva na neki članak Ustava koji govori da svi moramo učestvovati prema svojim mogučnostima u doprinosu za izlaženje iz krize,onda smo svi u krizi,kako i 20%,tako i 100% invalidi.Zakon o smanjenju mirovina je donesen samo za mirovine prema posebnom propisu jer je i ptici na grani bilo jasno da se u toj skupini umirovljenika nemože očekivati ama baš nikakva buntovna reakcija,inače mi branitelji smo najbrojniji u toj skupini

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ecwashere je napisao:

idu izbori za godinu dana, ja ne bih politizirao, ali daću glas onima koji će obećati usklađivanje mirovina odmah, i ponoviti ću ponovo: da je Vlada uzela SVIM umirovljenicima 10%, od 100postotnih RVI do najnižih civilnih, ne bih se bunio - to bi bilo po meni pravedno - i ne zanima me što netko prima 15000 a netko samo 1000 kn, pa dobili su je po nekakvim zakonima - baš kažem svojoj ženi,da sam ja u 25godina efektivnog staža (34 mirovinskog) dao duplo više novaca državi i za mirovine starijih od mene, nego što će ona dati u 40, ako jadna (i sretna) bude radila do tada, hoću reći, najvažniji kriterij (za mene) je ukupna svota koju si privredio i dao, a ne što si radio (dakako da shvaćam problematiku utvrđivanja invalidskih mirovina), ali "šta je tu je" - biti će i gore

 

da, u pravu si,ali oni su svjesno išli na smanjenje samo dijelu invalidskih mirovina, jer su u suprotnom znali da bi to izazvalo revolt sviju. Ovako su to mudro izveli po onoj staroj, podijeli pa vladaj.A ovi iz raznoraznih udruga, su se pokazali kao pravi borci, odmah su pristali, bez ikakvih uvjeta u smislu da su tražili nekakve mjere koje će se također simultano provesti npr. da i sebi smanje tih 10%, pa da tako i svojom žrtvom pokažu da su spremni na odricanje u smislu boljeg sutra, ili da su tražili vremenski rok za provođenje tog zakona od 2,3 godine, a kad se situacija stabilizira, da se ukine ta mjera. Uostalom, od tih proklamiranih mjera koje su mrtvo slovo na papiru,ovo je jedina mjera koja je uspjela. A što se tiče ustavne tužbe zbog moguće nezakonitosti tog zakona o smanjenju mirovina, ona može uspjeti samo ako je prilično masovna tj. ako bi koja udruga, napravila obrazac tužbe i poslala je svim svojim članovima. Kao što su to prije nekoliko godina napravile umirovljeničke udruge, jer da su to ostavili na razini pojedinačnih tužbi ne vjerujem da bi to prošlo onako kao je prošlo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

fudo je napisao:

A što se tiče ustavne tužbe zbog moguće nezakonitosti tog zakona o smanjenju mirovina, ona može uspjeti samo ako je prilično masovna tj. ako bi koja udruga, napravila obrazac tužbe i poslala je svim svojim članovima.

 

Ne radi se o tužbi već o prijedlogu.

 

Ustavni sud će razmatrati o prijedlogu da je dobio i samo jedan prijedlog od jednog građanina i odlućiti o ustavnosti zakona.

 

Po mojim saznanjima poslano je već par stotina prijedloga , što od branitelja, policajaca i ostalih u mirovinama kojih se tiće taj zakon ....

 

Naši ljudi samo čekaju da netko drugi nešto pokrene u njihovo ime, ma kakve udruge i slićne gluposti, sam se za sebe pobrini i onda si najsigurniji, a udruge će imati i dalje one članove koji će čekati njihovu reakciju, a reakcija će biti jedino zahtjev za članarinom. Udruge su pod uzdima vlade jer im svaki mjesec kapaju lovu iz proračuna i dok je tako udruge će šutjeti.

" Uzdaj se use i u svoje kljuse "

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...
  • 2 mjeseci kasnije...

Sada znamo odgovor i na ovo pitanje:

 

"2. Postupak u povodu više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 1., 2., 3., 4. i 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 71/10.).

(ustavnosudski premeti broj: U-I-3610/2010 i dr.)

Ustavni sud Republike Hrvatske donio je rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 1., članka 2. stavka 1. alineja 3., 4., 5., 6. i 7., članka 3. stavka 1., članka 4. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 71/10.)."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

morskywuk je napisao:

Sada znamo odgovor i na ovo pitanje:

 

"2. Postupak u povodu više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 1., 2., 3., 4. i 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 71/10.).

(ustavnosudski premeti broj: U-I-3610/2010 i dr.)

Ustavni sud Republike Hrvatske donio je rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 1., članka 2. stavka 1. alineja 3., 4., 5., 6. i 7., članka 3. stavka 1., članka 4. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 71/10.)."

 

E to je žalosno , po ovome ispada da ustavni suci, ako ih možemo uopće tako nazvati, ne poznaju Ustav RH ili iz određenih razloga ne žele sprovoditi odredbe iz Ustava !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija