poziv za glavnu raspravu u parničkom postupku (kao tuženik)

[markost]

Ht - tužitelj

 

Molim savjet !

 

Na moj prigovor Općinski Sud u Splitu stavlja van snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika

I upućuje nas u parnički postupak.

 

 

Dobio sam poziv za glavnu raspravu u parničkom postupku ( kao tuženik), HT je tužitelj.

Međutim nisam dobio nikakvu tužbu na koju mislim da imam pravo na odgovor. U pozivu za glavnu raspravu iz ničega ne mogu povezati o čemu se radi .

 

Kome se mogu obratiti ? Kako?

 

 

 

 

Puno hvala.

[KronicnaStranka]

Po mojem osobnom iskustvu, novija je praksa da se tužbom smatra prijedlog za ovrhu.

 

Šlag na to je da vam pošalju poziv kao tuženiku u parničnom predmetu, a uopće ne navedu broj ovršnog predmeta već samo parničnog predmeta niti predmet spora, osim općenito "radi naplate" ili nešto slično.

 

Ako imate više ovrha od istog tužitelja, ne možete znati na koju se ovrhu postupak odnosi, osim da idete tražiti spis u pisarnici.

 

Moje osobno mišljenje je da je to sve skupa nezakonito, ali je takva praksa.

 

Uzmite prijedlog za ovrhu kao tužbu i na njega odgovorite.

 

Druga mogućnost je da obavijestite sud da niste dobili tužbu i da se ne možete očitovati, pa ako vam ne dostave tužbu, možete to ponoviti i na raspravi i odbiti raspravljati.

 

Sud će u tom slučaju vjerojatno donijeti presudu i bez vaše izjave, a vi se možete žaliti županijskom sudu i provjeriti da li će županijski sud to prihvatiti kao žalbeni razlog. Prilično sam siguran da je to valjani žalbeni razlog, ali sam još više siguran da u žalbi nećete uspjeti.

 

Zbog takve izrazite pristranosti u korist tužitelja možete tražiti i izuzeće suca, ali ni u tome nećete uspjeti.

[nim3]

S obzirom da ste uložili prigovor protiv ovršnog prijedloga automatski ovršni prijedlog se dostavlja sudu i on postaje kao tužba. U povodu vašeg prigovora predmet prelazi u parnični postupak i nemate pravo davati odgovor na tužbu jer ste uložili prigovor i tako se očitovali o predmetu.

[KronicnaStranka]

Molio bih uputu na zakonske odredbe na kojima se temelji ovaj stav.

 

Koliko ja znam, Zakon o parničnom postupku kaže da parnica počinje tužbom, i nikako drugačije.

 

Stranka se uvijek i u svako doba može pismeno podneskom očitovati na tvrdnje suprotne strane, a hoće li se to (osnovano ili neosnovano) zvati odgovorom na tužbu ili ne, svejedno je.

 

U prigovoru protiv ovršnog prijedloga stranka može, ali ne mora navesti razloge osporavanja, već samo osporiti prijedlog, pa taj prigovor ne zamijenjuje odgovor na tužbu.

 

To što sudovi pokušavajući smanjiti broj predmeta, a suci radi dostizanja norme, pribjegavaju u praksi kojekakvim "prečicama" u pravnom smislu ne znači ništa.

 

U konačnici "ispravljanje zakona" dovodi do suprotnog učinka. Sudovi su prihvatili na tisuće ovršnih prijedloga radi naplate ugovornih kazni za parkiranje preko koljena, ne čitajući zakon, a osim što su te besmislene tužbe zauzele dobar dio kapaciteta sudova, konačni rezultat je drastično narušavanje uvjerenja u stručnost sudaca u javnosti.

[severus]

Sudovi tako rade, takav je zakonski postupak. Dakle, pokrenut je ovršni postupak protiv Vas, Vi ste uložili prigovor ( očito na vrijeme u zakonskom roku), te se dalje postupa prema odredbama zpp-a kao u povodu prigovora protiv platnog naloga ( čl. 450-452.)odnosno zakazuje se ročište jer se predmet, ulaganjem pravodobnog pravnog lijeka, "pretvorio":-D u parnicu. Također, Vaš prigovor se smatra odgovorom na tužbu te ne morate podnositi posebni podnesak koji bi se smatrao istim kako biste spriječili donošenje presude zbog ogluhe ( jer se ni niste oglušili, pa podnijeli ste prigovor). Ukoliko mislite da imate još nešto dodati u stvari, i to tako hitno da ne možete dočekati ročište, možete sudu uputiti pismeni podnesak. Inače, odite na ročište ili uzmite punomoćnika.

 

@Kronična - suosjećam, ne samo da mijenjaju broj predmeta kad se ovršni pretvori u parnični, već se i u samom ovršnom, kod svake promjene predmeta ovrhe mijenja i broj. A j.b. prije toga stavi svoj broj, pa se na sudu promijeni u novi i tako. I to sve u skladu s ovršnim.

[nim3]

oVRŠNI ZAKON Čl.252.

[KronicnaStranka]

Dok je predmet još ovršni, u novijem rješenju se pozivaju na broj prethodnoga (onog kod j.b. itd.).

 

Međutim, kad stigne poziv na parnično ročište, stoji samo broj parničnog predmeta, bez veze s ovršnim, a u prilogu ni tužbe, ni rješenja.

 

To nije problem Ovršnog zakona nego sudskog poslovnika, odnosno načina određivanja broja.

 

Moj "lijek": tražio izuzeće sutkinje zbog onemogućavanja raspravljanja (poziv nije bio po ZPP), glatko odbijen, na slijedećem pozivu stigao i broj parničnog i broj ovršnog predmeta

[KronicnaStranka]

Iz Ovršnog zakona:

 

Članak 252.

Ako ispunjenje tražbine na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obveze ovrhovoditelja ili kojega drugoga uvjeta, smatra se da je ovršenik dao izjavu volje kad ovrhovoditelj ispuni svoju obvezu ili kad bude ispunjen koji drugi uvjet.

 

Ne vidim nikakvu vezu s onim o čemu je ovdje riječ.

 

Da li gledam pogrešni zakon?

 

Ovo je uzeto sa www.pravokutnik.net, zadnja izmjena 2005.

[KronicnaStranka]

Iz Zakona o parničnom postupku:

 

 

Članak 448.

 

Platni nalog izdaje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća, bez održavanja ročišta.

 

U platnom nalogu sud će izreći da je tuženik dužan u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud će tuženika upozoriti da će odbaciti nepravovremeno podnesene prigovore.

Platni nalog dostavlja se objema strankama.

 

Tuženiku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe s prilozima.

 

 

Nemam, na svu sreću, nešto puno ovrha (za mene kao nepravnika to znači da od mene ili člana moje uže ubitelji nitko ne "utjeruje" novac), a u praksi me i ne smeta da se prijedlog za ovrhu smatra i tužbom, unatoč tome što to smatram nezakonitim i otežavajućim za pravno neuke stranke.

 

Međutim, znam da se u prošlosti zahtijevalo od ovrhovoditelja da dostavi i tužbu, odnosno preformulira prijedlog za ovrhu u tužbu, što je značilo u pravilu i da ga detaljnije obrazloži.

[nim3]

Danas se ne traži od ovrhovoditelja da ovršni prijedlog preformulira kao tužbu,već sud po njemu postupa kao i sa tužbom jer ima sve potrebne elemente za odlučivanje.

[severus]

Poštovani kronični,

 

pri svemu morate uzeti u obzir da se od osamostaljenja RH nije donio novi zakon o parničnom postupku, već je isti preuzet temeljem zakona o preuzimanju zakona o parničnom postupku tamo '91e godine. Otada se isti zakon samo mijenjao i dopunjavao, ali nikada nije donešen novi zakon, kako je bilo u nekim drugim slučajevima. Također, uzmite u obzir da u starom režimu nisu postojali javni bilježnici.

U slučaju da je vjerovnik posjedovao vjerodostojnu ispravu kojom je bio utvrđen dug dužnika, nije bilo potrebe pokretati zasebnu parnicu radi utvrđenja duga, već je temeljem iste isprave bilo dovoljno, u skraćenom postupku, od suda ( jer j.b. nisu postojali, je li), zatražiti donošenje platnog naloga. Dakle, to je bio skraćeni postupak jer nije bilo potrebe utvrđenja duga i drugih spornih stvari. Ukoliko je dužnik smatrao da je nešto sporno, mogao je uložiti prigovor te bi postupak dalje bio nastavljen kao parnični, jer se parnice vode kod spora o činjenicama.

U novije vrijeme, nakon što je u RH ponovno zaživio institut javnog bilježništva, u njihovu je nadležnost prenešeno i postupanje u ovršnim predmetima, kada se radi na temelju vjerodostojne isprave. Jednako tako je prenešeno i postupanje u ostavinskim predmetima, i sl. Naravno, javni bilježnik nema ovlasti suda i on ne može postupati ukoliko postoji spor, dakle, uvijek po primitku prigovora on mora predmet dostaviti sudu, a budući da je ovo drugo tijelo, ono dobiva drugi broj pod kojim se vodi u tom tijelu. Odredbe o platnom nalogu su ostale na snazi, i ne znam na što se vi pozivate u prigovorima ukoliko ste ih pisali, ali neki odvjetnici u prigovoru se točno pozivaju na to da se rješenje o ovrsi stavi izvan snage, a postupak nastavi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, prema čl.54.st.2 Oz-a.

Što se tiče mijenjanja broja, to se događa svakodnevno i nije ništa sporno. Ukoliko na temelju neke presude u parničnom postupku predmet bude dostavljen na daljnje postupanje npr. zk odjelu, on će mu dodijeliti poseban broj. Također, ukoliko ste uložili žalbu ili reviziju, predmet na tim sudovima dobiva njihov broj, a ukoliko se u pogledu usvajanja pravnog lijeka presuda/e ukinu i predmet vrati na ponovno postupanje Istup. tijelu, ono će mu opet dodijeliti novi broj.

Također, ovršni zakon se mijenjao i 2008.g., a u pročišćenom tekstu čl. 252 h određuje uvjete za određivanje sudske ovrhe, kolegica je vjerovatno mislila na čl. 54.st.2 koji definira postupanje u povodu prigovora protiv o.rj. na temelju vjerodostojne isprave.

 

Pozdrav

[KronicnaStranka]

Zahvaljujem na povijesnom objašnjenju, koje ne mijenja nego potvrđuje moj stav da se ne slijedi doslovno slovo zakona, nego ide "prečacima" zbog potreba prakse.

 

Uopće ne sporim, niti čak želim u raspravu, da li su te promjene poželjne i korisne ili nisu, ali ostajem kod toga da to nije pravi put, već da takav pristup samo doprinosi neredu. Zakon o parničnom postupku mijenjan je x puta, a 20 godina je bilo sasvim dovoljno da se te promjene uvedu. Povijesni razlozi dakle nisu isprika, nego optužba.

 

(To što vanparnični postupak nije reguliran niti nakon tričetvrt+ stoljeća nije nikakvo opravdanje )

 

Uostalom, pokušajte gledati iz moje perspektive građana pred sudom: sud će iskoristiti apsolutno svaku moju formalno-proceduralnu pogrešku da me otpili, a sam ne primjenjuje isti princip.

 

U pogledu promjena brojeva predmeta promašili ste bit.

 

Prilikom nastavka ovršnog postupka kao parnice radi se o istom postupku, tj. - kao što ste sami napisali - postupak se "pretvara" iz jednog u drugi formalni oblik i zato mijenja broj, a da to gledano po broju nije očito. Stranka dobije poziv na ročište, a da se iz toga ne vidi na što se poziv odnosi, što je suprotno čl. 114 ZPP. i ne samo formalno nego stvarno dovodi do teškoća (zbog čega je i otvorena ova tema).

 

Kod svih drugih "pretvorbi" dobit ćete rješenje ili presudu ili neki sličan dokument u kojem će se navesti veza s prethodnim postupkom - npr. u rješenju u z.k. predmetu pisat će ta je promjena izvršena temeljem presude P-xzy itd.

 

Rješenje problema je jednostavno da jednostavnije ne može biti (pod uvjetom da se doista želi poštovati prava stranke): u prvom pozivu na ročište treba navesti i broj ovršnog predmeta (za to nije potrebna promjena poslovnika jer se podrazumijeva člankom 114 stavak 3, nego se pretpostavlja administrativna urednost suca odnosno onoga tko priprema poziv) uz broj parničnog predmeta, a moglo bi se uvesti promjenom poslovnika da takvi parnični predmeti dobiju posebnu oznaku (recimo Po) s dvostrukim brojem xzy/nm, gdje bi xyz bio broj parničnog predmeta, a nm prethodnog ovršnog. Ništa ne bi koštalo niti da se za predmet spora umjesto "radi naplate" napiše npr. "radi naplate toga-i-toga za godinu tu-i-tu", što bi neukoj stranci bilo i jasnije i sasvim dovoljno.

[severus]

Ne shvaćam, pa već imate broj predmeta koji je jasan; jedino ukoliko želite da sud nastavi postupati prema broju j.b.?? što nema smisla jer se ovo rješenje stavlja izvan snage sukladno ranije nav. odredbi oz-a. Što se samog određivanja brojeva tiče, pa vidite da Vam je sve već i sada prekomplicirano, a Vi biste s ovim Vašim prijedlogom još više komplicirali

Ne znam koliko Vi to predmeta i kakvih vodite na sudu, kad Vam iz poziva na ročište/drugo nije jasno za što Vas zovu?

Ukoliko smatrate da su pojedine odredbe zakona/poslovnika/drugo nepraktične, možete se obratiti svom izabranom zastupniku u Saboru, ili pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom / zakonom.

[KronicnaStranka]

Prvo ste napisali da suosjećate, a sad vam nije jasno. Dakle, komplicirano je vama a ne meni; meni glupa praksa samo otežava život, ali mi uopće nije nejasna.

 

Ajmo još jednom, pojednostavnit ću posebno za vas do kraja:

 

Imate brojeve više ovršnih predmeta koje vodite s istim ovrhovoditeljem (recimo, često ne platite parking pa vas Zagrebparking ganja). Nakon više vaših prigovora na prijedloge za ovrhu (broj Ovrv.???) stigne vam jedan poziv na ročište. U pozivu parnični broj P??? i predmet spora - naplata potraživanja.

 

Kako znate iz tog poziva (odnosno broja P???) na koji od ovršnih predmeta Ovrv.??? se poziv odnosi?

 

Trošak saznanja: odlazak u pisarnicu = gubitak vremena (koje, kao što znamo, košta) = birokratski bezobrazluk.

 

Ja, eto, mislim, da je jednostavnije uz P??? dodati i Ovrv??? na taj poziv nego čovjeka tjerati da ide zbog toga u pisarnicu.

 

Obraćanje zastupniku u Saboru - kad bi i moglo pomoći - bi bilo besmisleno, jer se način označavanja predmeta definira sudskim poslovnikom koji nije zakon i kao takav nije u izravnoj nadležnosti Sabora.

 

Ustavni sud ocjenjuje da li je propis u suglasnosti sa zakonom i Ustavom, a ne da li je praktičan ili u suglasnosti sa zdravim razumom i načelima učinkovitog rada.

 

Iz činjenice da nešto ne mogu promijeniti ne znači da to i valja, a još manje da moram glumiti budalu i priznavati da valja.

[djumbirko]

Da, sve je to vrlo jednostavno. Ako ima i više ovršnih postupaka, piše broj Ovr-xy/10 na primjer pa se čovjek zna ravnati. Ja sam predigao dopis sa suda kojim se rješenje o ovrsi stavlja van snage i postupak se nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Očekujem poziv na ročište i nadam se da ću moći daljnje obrazložiti što sam već napisao u prigovoru na rješenje o ovrsi, kao da ću moći i predložiti angažiranje sudskog vještaka. Nema potrebe za nekom tužbom i odgovorom na tužbu. Ovrhovoditelj se u prijedlogu ovrhe očitovao a i ja u prigovoru.

Nisam znao što je platni nalog pa sam išao guglati. Tako sam naišao na ovu temu, a i na ovu u kojoj je sve objašnjeno:

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503333664&forum=41

 

Doduše još nisam dobio poziv na ročište, možda tad bude samo neka oznaka P. Svakako bi trebala pisati i oznaka Ovr da se zna na što se odnosi. To u pogledu ovoga što piše KroničnaStranka.

[djumbirko]

KronicnaStranka je napisao:

U prigovoru protiv ovršnog prijedloga stranka može, ali ne mora navesti razloge osporavanja, već samo osporiti prijedlog, pa taj prigovor ne zamijenjuje odgovor na tužbu.

 

Ovdje te moram ispraviti. Prigovor na rješenje o ovrsi mora biti obrazložen. Kad sam pisao prigovor to sam sve proučio, ali se sada ne mogu sjetiti koji točno članak Ovršnog zakona određuje da prigovor mora biti obrazložen.

[djumbirko]

KronicnaStranka je napisao:

Kako znate iz tog poziva (odnosno broja P???) na koji od ovršnih predmeta Ovrv.??? se poziv odnosi?

 

Trošak saznanja: odlazak u pisarnicu = gubitak vremena (koje, kao što znamo, košta) = birokratski bezobrazluk.

 

Ja, eto, mislim, da je jednostavnije uz P??? dodati i Ovrv??? na taj poziv nego čovjeka tjerati da ide zbog toga u pisarnicu.

 

Točno je da bi bilo bolje navesti i referentni broj od ovrhe, ali nije potrebno ići u pisarnicu, može se nazvati, reći Ovrv broj i oni ti kažu koji je P broj dobio.

[KronicnaStranka]

To je sigurno jednostavije rješenje od odlaska u pisarnicu, ali ...

 

Mislim da oni u pisarnici nemaju i drugog posla osim da odgovaraju na takve upite?

 

Ako se slučajno desi - a dešava se - da vam kažu pogrešan broj ili ga pogrešno čujete, nemat nikakvih dokaza da se radi o pogrešci.

 

I, na kraju ali najvažnije - poziv kao takav mora biti po čl. 114 ZPP, a to znači da mora na jednoznačan i nedvojben način govoriti o tome na što se odnosi. Zato i jesu potrebne signature, pa ih samo treba koristiti.

 

Što se tiče obrazloženja prigovora, dovoljno je navesti da osporavate dug i kako - u cijelosti, djelomično itd. To je dovoljno da bi prigovor bio prihvaćen. Kasnije, odgovorom na tužbu, podneskom ili na raspravi, možete ići u detalje i u dokazivanje.

 

Točno je da u čl. 54 Ovršnog zakona piše da prigovor mora biti obrazložen (stavak (6)).

 

Međutim, uočit će te da npr. u stavku (1) piše

 

(1) Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rješenje, smatrat će se da rješenje pobija u cijelosti.

 

Složit ćete se da to nije baš neko obrazloženje ako niste naznačili barem to što točno pobijate, a prema ovom stavku to je dopušteno.

 

Dakle, dovoljno je napisati da ne priznajete dug uopće (jer pobijate postojanje pravne osnove), ili da ne postoje uvjeri za ovrhu itd. a bez ulaženja u detalje, što je predmet daljnjeg postupka. Sud će takav prigovor prihvatiti.

[Floki]

KronicnaStranka je napisao:

Moje osobno mišljenje je da je to sve skupa nezakonito, ali je takva praksa.

 

Nije nezakonito. Povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika postupak se nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Postupak se NASTAVLJA, dakle, smatra se da je podnesena tužba, a prigovor predstavlja odgovor na tužbu (u kojem je dovoljno da tužena strana samo ospori tužbeni zahtjev tužitelja).

 

Kronični, puno mislite; ja bih volio da napišete post kada o temi nešto sa sigurnošću znate.

[Mistral]

KronicnaStranka je sasvim u pravu. Da malo dignete glavu od prakse (za koju niko ne spori da je takva) vidjeli biste da je ustvari glupo. Dobijete pozvi na ročište da raspravljate u predmetu za koji ne znate točno koji je.

 

Aa da ne govorim da je (meni) glupo to što se prijedlog za ovrhu npr temeljem računa smatra tužbom, jer da bilo tko od vas piše tužbu sigurno ne bi ona izgledala kao prijedlog za ovrhu (temeljem računa br 1 dužan je platiti bla bla) nego bi se u njoj nalazilo još štošta.

[Floki]

Mistral je napisao:

KronicnaStranka je sasvim u pravu. Da malo dignete glavu od prakse (za koju niko ne spori da je takva) vidjeli biste da je ustvari glupo. Dobijete pozvi na ročište da raspravljate u predmetu za koji ne znate točno koji je.

 

Aa da ne govorim da je (meni) glupo to što se prijedlog za ovrhu npr temeljem računa smatra tužbom, jer da bilo tko od vas piše tužbu sigurno ne bi ona izgledala kao prijedlog za ovrhu (temeljem računa br 1 dužan je platiti bla bla) nego bi se u njoj nalazilo još štošta.

 

Ja sam se referirao na dio o "nezakonitom postupanju suda" (u pogledu toga da se povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi nastavlja postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a Vi o nečem drugom (o sadržaju poziva za raspravu).

 

A da Vi imate imalo pojma o pravu (iz Vašeg pisanja zaključujem da nemate), znali bi ste da presuda koja se donosi u takvom postupku glasi: Održava se na snazi rješenje javnog bilježnika (ili se održava djelomično ili se stavlja u cijelosti izvan snage), pa stoga nema potrebe pisati tužbu kao u normalnom postupku. Postupak je vrlo kratak, glavna rasprava provodi se najčešće na jednom ročištu, a stranku nitko ne sprječava da na tom ročištu priloži dokaze koji joj idu u korist.

 

Pozdrav.

[djumbirko]

Ja očekujem da ću imati prilike na sudu dalje dokazivati svoje stajalište. Ako bi ovrhovoditelj tj. sada tužitelj imao kakvih novih priloga (iako ne znam kakvih bi mogao imati), valjda će mi biti dozvoljeno da se na to očitujem a da mi se ostavi i dovoljno vremena. Ako se sve to riješava na samo jednom ročištu, kako je to moguće? Je li onda to suđenje samo pro formae i za ovršenika unaprijed izgubljen slučaj?

[Floki]

KronicnaStranka je napisao:

 

(To što vanparnični postupak nije reguliran niti nakon tričetvrt+ stoljeća nije nikakvo opravdanje )

 

 

Kako to mislite da izvanparnični postupak "nije reguliran"?

[Floki]

djumbirko je napisao:

Ja očekujem da ću imati prilike na sudu dalje dokazivati svoje stajalište. Ako bi ovrhovoditelj tj. sada tužitelj imao kakvih novih priloga (iako ne znam kakvih bi mogao imati), valjda će mi biti dozvoljeno da se na to očitujem a da mi se ostavi i dovoljno vremena. Ako se sve to riješava na samo jednom ročištu, kako je to moguće? Je li onda to suđenje samo pro formae i za ovršenika unaprijed izgubljen slučaj?

 

Ne postoji u RH "suđenje pro forme".

Rekao sam da se najčešće takvi slučajevi rješavaju na jednom ročištu jer ovršne prijedloge temeljem kojih na osnovi vjerodostojne isprave javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi najčešće podnose vjerovnici kao što su HEP, VODOVOD i sl, pa ako stranka (tuženik) ne može dokazati da je račun za struju / vodu i dr. za određeni mjesec podmirila, nema se zašto održavati 5 ročišta.

 

Broj ročišta na kojima će se provesti glavna rasprava ovisi o složenosti predmeta.

[KronicnaStranka]

U svojoj dokumentaciji imam ovršne postupke vođene prije n godina u kojima mi je dostavljena tužba. Iako su se zakoni u međuvremenu mijenjali, nije mi poznato da su se mijenjali u tom detalju. Dakle, ZPP i sudska praksa govore što govore.

 

"Nije potrebno" nije pravni termin kad se govori o izrijekom propisanim stvarima. Puno toga što je propisano nije potrebno u pojedinačnim konkretnim slučajevima, ali se provodi jer je propisano.

 

O kratkoći ovršnih postupaka govori to da sam dobio dvije naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku kao ovršenik (a bit će ih još), a godišnje imam jedan ili dva, najviše tri, ovršna postupka koji se odnose na mene ili člana najuže obitelji.

 

Ti su postupci kratki kad je riječ o "pretplaćenim" ovrhovoditeljima kao što su komunalci, x-parkinzi itd. u sporu s neukim strankama koje si ne mogu priuštiti odvjetnika za relativno male iznose. Kad su ovrhovoditelji fizičke osobe ili privatna poduzeća, situacija je potpuno drugačija.

[djumbirko]

Floki je napisao:

Ne postoji u RH "suđenje pro forme".

Rekao sam da se najčešće takvi slučajevi rješavaju na jednom ročištu jer ovršne prijedloge temeljem kojih na osnovi vjerodostojne isprave javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi najčešće podnose vjerovnici kao što su HEP, VODOVOD i sl, pa ako stranka (tuženik) ne može dokazati da je račun za struju / vodu i dr. za određeni mjesec podmirila, nema se zašto održavati 5 ročišta.

 

Broj ročišta na kojima će se provesti glavna rasprava ovisi o složenosti predmeta.

 

Moj slučaj je složeniji, jer se radi o neplaćanju pričuve stoga što predstavnik stanara i upravitelj zgrade krše relevantne ugovore, a uredno se izdaju računi dok se oni prave blesavi. Predložio sam da se primjeni uvjetna ovrha - da sud obaveže ovrhovoditelja da ispuni ugovorne obaveze kao uvjet za naplatu tražbine. Ja bih platio, ali neka se drže ugovora i obavljaju što su po njima dužni, jer mi ovako nanose štetu, vjerojatno 30 tisuća eura štete su mi nanijeli, jer sa svojim stanom ne mogu raspolagati u punom rasponu vlasničkih pava. Tako sam napisao u prigovoru.

[KronicnaStranka]

Floki je napisao:

KronicnaStranka je napisao:

 

(To što vanparnični postupak nije reguliran niti nakon tričetvrt+ stoljeća nije nikakvo opravdanje )

 

 

Kako to mislite da izvanparnični postupak "nije reguliran"?

 

Tako što - koliko znam - još nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, već se postupak provodi prema pravilima iz doba Kraljevine Jugoslavije (ili tako nekako), uz "odgovarajuću primjenu" pravila parničnog postupka.

[Floki]

KronicnaStranka je napisao:

Floki je napisao:

KronicnaStranka je napisao:

 

(To što vanparnični postupak nije reguliran niti nakon tričetvrt+ stoljeća nije nikakvo opravdanje )

 

 

Kako to mislite da izvanparnični postupak "nije reguliran"?

 

Tako što - koliko znam - još nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, već se postupak provodi prema pravilima iz doba Kraljevine Jugoslavije (ili tako nekako), uz "odgovarajuću primjenu" pravila parničnog postupka.

 

U krivu ste u pogledu toga da izvanparnični postupak nije reguliran.

 

Naime, to što nemamo Zakon o izvanparničnom postupku (po uzoru na Zakon o parničnom postupku)ne znači da izvanparnični postupak nije reguliran. Izvanparnični postupci regulirani su odredbama posebnih zakona - tako Zakon o nasljeđivanju regulira provođenje ostavinskog postupka, Obiteljski zakon regulira izvanparnične postupke lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, davanje dopuštenja za sklapanje braka prije punoljetnosti i druge, Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja regulira izvanparnični postupak priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka itd. Tamo gdje neka postupovna pitanja nisu riješena, na odgovarajući se način, kako ste i primijetili primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

 

Dakle, itekako je pravno izvanparnično pravo pokriveno. Bilo bi ljepše da sve to imamo kodificirano u jednom zakonu, no zasigurno se ne može tvrditi da izvanparnični postupak nije reguliran, jer da je tome tako, sudovi ne bi mogli donositi odluke.