Neprovedena ostavinska rasprava

[septembar28]

Situacija:

 

u jednoj kat,čest.sam suvlasnica 1/6.

Jedni od ostalih 5/6 su moji pokojni stric i teta.Oni su upisani kao suvlasnici u čestici, jer njihova djeca nisu provela ostav.raspravu.Oni mi to žele dati.Koja je procedura?

Da li da oni rade ostavinske rasprave samo za tu češticu? Ili da ih ja tužim pa da se odreknu u moju korist?

Što je brže, lakše i najbitnije najjeftinije?

Da li samo javni bilježnisi rade ostavinsku raspravu?

Jesu li oni ( rođaci ) bili dužni pokrenut ostavinu i u kom roku od smrti.Stric je umro 2002. a teta 2008.

[KronicnaStranka]

Ostavinski postupak sud provodi po službenoj dužnosti iza ostavitelja koji je imao u vlasništvu nekretnine na temelju smrtovnice koju sudu dostavlja matični ured u kojem je izvršen upis u knjigu umrlih.

 

Ponekad to ne funkcionira, pa postupak pokreću nasljednici. Ne postoji jasna zakonska obaveza, pa prema tome ni kaznene odredbe, da nasljednici to moraju učiniti.

 

Teoretski, ostavinski postupak može pokrenuti i treća osoba, budući da je sud obavezan provesti postupak kad su mu dostavljeni dokazi o smrti ostavitelja i o njegovoj imovini. Naravno, ta treća osoba ne može biti stranka u samom postupku. Međutim, neki sudovi odnosno suci osporavaju ovu zadnju mogućnost.

 

Sud dodjeljuje provođenje ostavinskog postupka javnom bilježniku kao povjereniku suda.

 

U vašem slučaju mislim da je najjednostavnije da se provedu ostavinske rasprave iza pokojnika, pa da vam onda oni to daruju. Ne mogu se odreći te imovine u vašu korist jer se odreći može samo u korist sunasljednika, a vi niste nasljednik pokojnika.

 

Možda bi išlo i nekim drugim postupkom (recimo tužbom odnosno postupkom mirenja ako ste bili stvarni vlasnik čestice, a oni samo formalno), ali bi sud mogao tražiti da se utvrdi tko su nasljednici pokojnih formalno upisanih vlasnika, pa biste svejedno morali provesti ostavinske postupke.

 

Ako ima više nasljednika, postupak se može malo pojednostavniti tako da se svi nasljednici iza pojedinog pokojnika u ostavinskom postupku odreknu nasljeđivanja u korist jednoga, pa da vam onda on daruje naslijeđeni dio. Na taj način pri samom darovanju nisu potrebni potpisi i učestvovanje svih nasljednika.

 

Na stečeno darovanjem morat ćete platiti porez, a uz to dolaze i troškovi sudskih pristojbi i javnog bilježnika, te odvjetnika ako ga uzmete da obavi što je potrebno (pokretanje postupaka, sastavljanje ugovora).

 

Nakon ostavinskog postupka možete se upisati i tužbom odnosno mirenjem radi utvrđenja vlasništva, ili pojedinačnim ispravnim postupkom ako ste zapravo stvarni vlasnik nekretnine, a pokojnici su to bili samo formalno. Mirenje je najjeftinije.