Jump to content

Usmeni dio - dojmovi i pitanja

ArizonaJunior

objavio: ArizonaJunior
objavljeno u Pravosudni ispit

 Dijeli

Preporučene objave

karla04 nov

karla04

odgovoreno:
odgovoreno:

Evo pitanja iz koja sam pohvatala iz EU, Ustava i Ogranizacije pravosuđa od 04.11.2010. u 8,00 sati.

 

EU

1. Nadležnost Europskog suda

2. Akti bivšeg 3. stupa

3. Primjena prava EU

4. Izvori prava EU

5. Četiri koraka testa proporcijalnosti

 

Ustav

1. Najviše vrednote Ustava

2. sastav i ovlasti vlade RH

3. Pravo na pošteno suđenje

4. Izbor zastupnika u hrvatskom saboru

5. Protokol br.11

6. Gospodarska prava

7. Ustavna tužba

8. Pravo na djelotvoran pravni lijek

 

Organizacija pravosuđa

1. Poslovi sudske uprave i tko ih obavlja

2. Imenovanje DO i zamjenika DO

3. Tko se smije baviti pružanjem pravne pomoći u RH

4. Nadzorni odbor JB

5. Izbor članova državnog sudbenog vijeća

6. Odvjetništvo-pojam, ovlasti i odgovornost

 

Što se tiče Gp,Gpp,Kp,Kpp-a i ostalih, tu nije bilo ništa novog

 

Ako netko ima pitanja od danas molila bih da ih objavi.

 

 

 

:frajer:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
karla04 nov

karla04

odgovoreno:
odgovoreno:

ArizonaJunior je napisao:

Nadzorni odbor JB??

 

Nikad čula... niti vidim u zakonu da se spominje.

 

Kolegice, hvala na postavljenim pitanjima.

Možete li reći kod pitanja Protokol br. 11 - bude li navedeno u zagradi da je riječ o Europskom sudu za ljudska prava ili samo piše protokol?

 

Pretpostavljam da piše u zagradi, ali nisam sigurna jer se neka pitanja nisu čitala u cjelosti, nego samo ispitivač kaže; "kolegice idemo na slijedeće pitanje" pa ti hvataj kako glasi pitanje :)

 

A što se tiče Nadzornog odbora JB, nisam ni ja nikad čula niti pronašla odgovor, ali možda se odnosi na nadzor JB (odgovornosti i sl.)

Nemoj me držati točno za riječ jer kolege koji su lagano padali u nesvjest se nije moglo najbolje čuti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
karla04 nov

karla04

odgovoreno:
odgovoreno:

ArizonaJunior je napisao:

...akata bivšeg 3. stupa. :-o

Stupanje na snagu 1. prosinca 2009.

I i III stup se spajaju

- posljedice: način odlučivanja, donošenja odluka (EP dobiva zakonodavnu ulogu, VM odluke kvalificiranom većinom), zakonodavna inicijativa (u bivšem III stupu EK više ne dijeli s državama članicama)

 

Akti bivšeg 3.stupa su:

 

- zajednička stajališta, okvirne odluke, odluke i konvencije

- okvirne odluke = direktive bez izravnog učinka, ali s

posrednim učinkom

spajanjem I i III stupa - svi učinci kao akti I stupa

okvirne odluke prestaju postojati, ali dosadašnje ostaju na snazi

 

Nađoh ovaj odgovor na slajdovima mr. sc. Inga Vezmar Barlek

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
Adar kreće

Adar

odgovoreno:
odgovoreno:

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

Adar je napisao:

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

 

Kolegice, čestitam na prolazu. Je l' bila velika trema?

Uh, ja se bojim da će me trema uništiti u toj mjeri da se neću ničega moći sjetiti...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Adar je napisao:

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

 

Bio bi jako zahvalan ako bi se još jednom mogla ponoviti klasična nova pitanja iz uprave i radnog koje već svi znamo.

Puno hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
nocnamora kreće

nocnamora

odgovoreno:
odgovoreno:

1. Načela radnog prava

2. Zabrana diskriminacije

3. Predmet ZOR-a

4. Pojam radnika

5. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava

6. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom, primjena općih propisa obveznog prava

7. Pojam ugovora o radu

8. obvezan sadržaj pisanog ugovora o radu-pismena forma nije obvezna

9. Ugovor o radu na nodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove

10. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu

11. Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika na rad u

inozemstvo

12. Opći i posebni uvijeti zasnivanja radnog odnosa

13. Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu i zabrana obavljanja određenik poslova

14. Podjela ugovora o radu

15. Radno vrijeme

16. Raspored radnog vremena, preraspodjela radnog vremena i noćni rad(poslovi štetni za zdravlje radi puno radno vrijeme manje od 40h)

17. Odmori i dopusti

18. Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja

19. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad

20. Plaća

21. Zakonska zabrana utakmice

22. ugovorna zabrana utakmice

23. Naknada štete - odgovornost radnika prema poslodavcu

24. Naknada štete – odgovornost poslodavca prema radniku

25. Prestanak ugovora o radu

26. Redoviti otkaz ugovora o radu

27. izvanredni otkaz

28. otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora

29. sudski raskid ugovora o radu

30. Otpremnina

31. Osnove traženja sudske zaštite

32. Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

33. Prenošenje ugovora na novog poslodavca

34. Sudjelovanje radnika u odlučivanju

35. Sindikati i udruge poslodavaca

36. Kolektivni ugovori,oblik,trajanje,prestanak

37. Zaštita prava iz kol. ugovora - kol. sporovi

38. Gospodarsko socijalno vijeće

39. Štrajk – pretpostavke, ovlaštenici, sporovi u kojima je dopušten

40. Posljedice sudjelovanja u štrajku

41. Lockout

42. Radna knjižica-javna isprava, sumnja u valjanost upisa staža-istinitost se može osporavati, briše se

43. Agencija za privremeno zapošljavanje

44. pravilnik oo radu

45. Državni službenici i namještenici

46. Načela ponašanja državnih službenika

47. Povrede službene dužnosti –lakše i teže, kazne, službenički sud

48. Prestanak državne službe,nabroji, kada po sili zakona

49. Odgovornost za organiziranje zaštite na radu

50. Ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti

51. Rad stranaca u RH

52. Upravni akti

53. predmet zup-a i upravna stvar

54. Primjena ZUP-a

55. Stranke u upravnom postupku

56. Načela ZUP-a

57. Načelo zakonitosti, pristup podacima i zaštita podataka

58. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, načelo utvrđivanja materijalne istine(odstupa od načela akuzatornosti)-što se može ispitivati kod slobodne ocjene-svrhovitost,ovlasti

59. Načelo razmjernosti, n. zaštite stečenih prava

60. Pravo stranke na pravni lijek

61. Načelo zaštite stečenih prava

62. stvarna i mjesna nadležnost

63. Zajednička odluka u upravnoj stvari

64. Jedinstveno upravno mjesto

65. Službena osoba i izuzeće

66. Sudjelovanje stranaka u postupku - izjašnjavanje

67. Pokretanje upravnog postupka

68. Izmjena zahtjeva i odustanak od zahtjeva

69. Spajanje i razdvajanje upravnih stvari

70. Obustava upravnog postupka

71. Neposredno rješavanje

72. ispitni postupak-suprotno od postupka neposrednog rješavanja

73. Prethodno pitanje

74. nagodba

75. Dokazivanje i dokazi

76. Podnesci (rokovi, elektronička komunikacija)

77. Zapisnik

78. Zaključak

79. Rokovi

80. Povrat u prijašnje stanje

81. Rješenje- oblik, sadržaj, rokovi

82. Dostava pismena

83. Rješavanje u stvarima manjeg značenja, djelomično i dopunsko rješenje

84. Zalba kao redovni pravni lijek (sutnja administracije, nove cinjenice, sadrzaj)

85. Odricanje od prava na žalbu, odustanak od žalbe

86. Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela povodom žalbe

87. Postupanje drugostupanjskog tijela povodom žalbe

88. Postupak po žalbi , zbog nedonošenja rješenja– šutnja administracije

89. Predmnjeva usvajanja zahtjeva

90. Obnova postupka

91. Nadležnost

92. Oglašavanje rješenja ništavim

93. Poništenje/ukidanje nezakonitog rješenja

94. ukidanje zakonitog rjesenja kojim je stranka stekla neko pravo

95. izvršnost rješenja

96. Postupak i vrste izvršenja-sudsko, administrativno, kad je izvršno rj., tko provodi

97. uprvani ugovor i prigovor

98. ništavost upravnog ugovora, izmjena upravnog ugovora-šta mu prethodi rj. o upr. ug.

99. Zaštita od postupanja javnopravnih tijela

100. Zaštita od postupanja pružatelja javnih usluga

101. Izdavanje potvrde (u slučaju kada javnopravno tijelo ne vodi službenu evidenciju)

102. Troškovi

103. Izvlaštenje- pretpostavke, korisnik i vrste

104. Postupak izvlaštenja i sudska zaštita –korisnik, vlasništvo, potpuno i nepotpuno,

105. Tijela državne uprave i poslovi državne uprave

106. Donošenje provedbenih propisa

107. Upravni spor- pretpostavke, vrste, pobijanje akata

108. stranke u upravnom sporu

109. Postupak po tužbi u upravnim sporovima- sadržaj rokovi

110. Upravni spor zbog nedonošenja rješenja

111. odbacivanje tužbe u upravnom sporu

112. obustava upravnog spora

113. spor pune jurisdikcije-kad sud odlučuje o pravu(spor o zakonitosti-onaj koji nije s. pune jurisdik.)čl.64

114. ODLUKE U UPRAVNOM SPORU

115. Obveznost presude i postupanje tijela čiji je akt poništen u upravnom sporu

116. Naknadni upravni spor

117. Supstitutiranje upravnog akta

118. Zaštita ustavom zajamčenih prava u kvaziupravnim sporovima

119. zaštita od nezakonite radnje

120. ZZZ

121. ponavljanje postupka

 

Evo klasicnih pitanja, mislim da neko unosi paniku medu vas bez razloga, ja prosla na usmenom, i na pocetku je komisija pitala tajnika jel sve po starom glede pitanja i on je rekao da je..u mojoj grupi su takoder sva pitanja vec bila poznata, jedino je jedan decko izvukao 3 stupa eu, pa mu je komisija rekla da su sad samo 2 stupa ...bitno je samo pratiti izmjene zakona, recimo drz.sudbeno vijece se totalno izmjenilo..SRETNO SVIMA i bez panike , ne vjerujte bas svemu kaj se iznosi tu ,vjerujte u sebe.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

nocnamora je napisao:

 

Evo klasicnih pitanja, mislim da neko unosi paniku medu vas bez razloga, ja prosla na usmenom, i na pocetku je komisija pitala tajnika jel sve po starom glede pitanja i on je rekao da je..u mojoj grupi su takoder sva pitanja vec bila poznata, jedino je jedan decko izvukao 3 stupa eu, pa mu je komisija rekla da su sad samo 2 stupa ...bitno je samo pratiti izmjene zakona, recimo drz.sudbeno vijece se totalno izmjenilo..SRETNO SVIMA i bez panike , ne vjerujte bas svemu kaj se iznosi tu ,vjerujte u sebe.

 

Kolegice, iskrene čestitke na prolazu! Također, hvala na informacijama.

 

Što se tiče izmjena DSV-a, zakona o sudovima to bi se trebalo primjenjivati tek od roka u studenom; tako piše i na stranicama ministarstva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
blue_rabbit uči

blue_rabbit

odgovoreno:
odgovoreno:

Kolegice, ako sada izlazite na usmeni tada odgovarate po starom. Novi zakoni se primjenjuju od roka u studenom, a kandidati koji će sada odgovarati spadaju pod rok u rujnu. Tako stoji i na stranicama Ministarstva. Jednako tako kandidate na posljednjem roku (svibanj ili lipanj - nisam siguran koji mjesec) nisu pitali EU po novom iako je LU već bio izmijenjen i knjiga je bila u prodaji, zato što se ispitivači pridržavaju literature koja je objavljena na stranicama za pojedini rok. To što je možda jedan ispitavač pitao nekoga je li učio po novom sigurno nije nešto za zamjerit, nego je dio konverzacije koji se odvija na pravosudnom. Uostalom, na seminarima za odvj. vježbenike su rekli da se literatura ne bi trebala mijenjati oko mejsec dana prije ispita - i to pisanog dijela.

Ukoliko tek sada izlazite na pismeni onda ćete naučiti po novom - predsjednik suda uređen je sada Zakonom o sudovima i Zakonom o DSV-u, stoga kombinirajte.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
blue_rabbit uči

blue_rabbit

odgovoreno:
odgovoreno:

Ma dvije rečenice su sasvim dovoljne. Neovisno o tome što su opširna pitanja, ni ne možete to predetaljno naučiti. Uostalom, to je evidentno iz samog principa odgovaranja. Niame, odgovora po tri kandidata. Svaki odgovara cca 50 pitanja, dakle ukupno 150 pitanja. Zamislite da si samo u danu ponovite 150 pitanja koliko bi vam trebalo vremena. Pa to bi vam uzelo više manje cijeli dan, a usmeni traje oko 4-5 sati. Dakle, kada bi se predetaljno učilo i odgovaralo to bi značilo da bi, uz pauze između pojedine grupe pitanja, odgovarali po cijeli dan. Niti kandidati imaju energije za takvo što, a kamoli ispitivači - koji uostalom imaju važnija posla.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
srecka kreće

srecka

odgovoreno:
odgovoreno:

Dojmovi jedne kolegice sa slušanja jučer, 9.11., popodnevna grupa:

 

komisija

Crnić- GP

Koketi- GPP

Marijan- Kazneno

Magud- Uprava

Marić-Okičić- Ustav

 

Svi ispitivači korektni i ugodni. Koketi nije susretljiv, u smislu da ne navodi na odgovor ako kandidat ne zna.

 

Jedan kolega pao, dvije kolegice prošle, od toga jedna s pohvalom.

 

Pitanja iz Europskog:

Vijeće ministara

Oslobođenje od obveze podnošenja zahtjeva za tumačenje

4 koraka proporcionalnosti

Prethodni postupak

 

(hvala kolegici)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

Ja sam opet čula da Zakon o sudovima, do-u i dsv-u pitaju samo po starom jer su stupili na snagu tek u drugoj polovici 10-og mj., te ako kandidat sam počne odgovarati po novom da može, ali da ni od koga ne traže da isključivo po novom. Navodno su vezani literaturom koja je službeno objavljena, a nova je tek za idući rok.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
Martinamm napreduje

Martinamm

odgovoreno:
odgovoreno:

Jučer sam prisustvovala usmenom ispitu koji je počeo u 14 sati...Svo troje kandidata je prošlo...svi ispitivači su bili korektni...samo je upravu ispitivala, nisam sad sigurna jel sutkinja, Balić...dosta je detaljna bila i ona mi se činila najstroža...ali ok...bilo je tu dosta pitanja....ali evo iz Europskog

 

84. Opći sud i sužbenički sud

96. (nisu rekli koje je)

90. Vijeće ministara

92. Europski sud, organizacija i sastav

91. Europska komisija

105.

 

Što se tiče Zakona o sudovima,ispitivač je pitao kandidatkinju po kojem je učila...tako da ju je pitao po tom zakonu. :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

HRVATSKI SABOR

 

3052

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/93

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

 

Članak 1.

 

U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) članak 1. mijenja se i glasi:

 

»Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prava i dužnosti sudaca, imenovanje sudaca porotnika, stalnih sudskih tumača, vještaka, procjenitelja, sredstva za rad sudova i zaštita osoba i imovine pravosudnih tijela.«

 

Članak 2.

 

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.«

 

Stavci 2. i 3. briše se.

 

Članak 3.

 

U članku 15. stavku 2. iza riječi: »općinski« stavlja se zarez, riječ: »i« briše se, a iza riječi: »trgovački« stavlja se zarez i dodaju riječi: »upravni i županijski«.

 

Stavak 3. mijenja se i glasi:

 

»(3) Odluku o održavanju sudbenih dana donosi ministar pravosuđa.«

 

Članak 4.

 

U članku 24. točka 1. mijenja se i glasi:

 

»1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,«.

 

Članak 5.

 

U članku 27. dodaje se stavak 4. koji glasi:

 

»(4) O zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odlučuje sudac pojedinac.«

 

Članak 6.

 

U članku 28. stavku 4. riječ: »tri« zamjenjuje se s riječju: »šest«.

 

Stavak 5. mijenja se i glasi:

 

»(5) Protiv prvostupanjskog rješenja o zahtjevu za suđenje u razumnom roku može se u roku od 15 dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Vijeće.«

 

Stavak 7. mijenja se i glasi:

 

»(7) Ako je pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenut postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zatraži podatke o pojedinom predmetu od suda pred kojim je u tijeku postupak, taj sud je dužan o zahtjevu zastupnika Vlade Republike Hrvatske obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa.«

 

Članak 7.

 

U članku 32. dodaju se stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase:

 

»(3) U Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

 

(4) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz prethodnog stavka ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

 

(5) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti Zakona o USKOK-u.

 

(6) Na predmetima iz nadležnosti Zakona o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.«

 

Članak 8.

 

U članku 33. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

 

»(4) Na sjednicama sudskih odjela Visokog upravnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za upravne sudove, kao i nacrti zakona kojima se uređuju pitanja iz djelokruga toga suda.«

 

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:

 

»(5) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.«

 

Članak 9.

 

U članku 35. stavku 3. iza riječi: »Upravnog suda Republike Hrvatske,« dodaju se riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske,«.

 

Članak 10.

 

U članku 37. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

 

»– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,«.

 

Članak 11.

 

Glava »VII. IMENOVANJE SUDACA« iznad članka 71. briše se.

 

Članak 12.

 

Članak 73. briše se.

 

Članak 13.

 

Članak 73.a briše se.

 

Članak 14.

 

Članak 74. briše se.

 

Članak 15.

 

Članak 74.a briše se.

 

Članak 16.

 

Članak 75. briše se.

 

Članak 17.

 

U članku 76. stavku 1. riječ: »tri« zamjenjuje se riječju: »pete«, a iza riječi: »drugi sud« zarez i riječi: »kad se na sudačku dužnost imenuje trajno« brišu se.

 

U stavku 2. iza riječi: »Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske« riječ: »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »Upravnog suda Republike Hrvatske« dodaju se riječi: »i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske«.

 

Članak 18.

 

Članak 88. briše se.

 

Članak 19.

 

U članku 96. stavak 3. mijenja se i glasi:

 

»(3) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaje pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji, kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i komisija, kao i u pripremanju nacrta propisa.«

 

Članak 20.

 

Članak 97. briše se.

 

Članak 21.

 

Članak 101. briše se.

 

Članak 22.

 

Članak 102. briše se.

 

Članak 23.

 

U članku 103. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Sudac se može uz svoj pristanak privremeno uputiti na rad u sud višeg stupnja na vrijeme od dvije godine, s time da se može produljiti još za dvije godine.«

 

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

 

»(4) Rješenje o privremenom upućivanju suca iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar pravosuđa uz suglasnost predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost i uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.«

 

Članak 24.

 

U članku 105. stavku 1. riječ: »ravnatelja« briše se.

 

Stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme od dvije godine, s time da se može produljiti za još dvije godine. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje.«

 

U stavku 4. iza riječi: »obnaša sudačku dužnost« dodaju se riječi: »i uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.«

 

Članak 25.

 

U članku 109. stavci 3., 4. i 5. brišu se.

 

Članak 26.

 

Članak 110. briše se.

 

Članak 27.

 

Članak 111. briše se.

 

Članak 28.

 

Članak 112. briše se.

 

Članak 29.

 

Članak 113. briše se.

 

Članak 30.

 

Članak 114. briše se.

 

Članak 31.

 

Članak 115. briše se.

 

Članak 32.

 

U članku 119. stavku 4. iza riječi: »pravosudnog ispita« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ili osoba koja je najmanje 12 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.«

 

Članak 33.

 

U članku 121. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Sud može imati službenike drugih struka sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom defektološkoga, sociološkoga, pedagoškoga, ekonomskoga, knjigovodstveno-financijskog i drugoga odgovarajućeg obrazovanja.«

 

Članak 34.

 

U članku 122. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ministarstvo pravosuđa planom prijama određuje svake godine broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u sudovima na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika u sudovima.«

 

Članak 35.

 

U članku 137. stavak 7. mijenja se i glasi:

 

»(7) Popis stalnih sudskih tumača za sve sudove objavljuje se na web-stranicama Ministarstva pravosuđa.«

 

Članak 36.

 

U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Za obavljanje sudskog vještačenja fizičke osobe moraju imati završeno odgovarajuće sveučilišno obrazovanje, i to: stručni studij, preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij. Sudsko vještačenje iznimno može obaviti i fizička osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajuće struke, a pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi djelatnici koji ispunjavaju uvjete kao i fizičke osobe.«

 

Članak 37.

 

Članak 142. mijenja se i glasi:

 

»Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještačenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje se na web-stranicama Ministarstva pravosuđa.«

 

Članak 38.

 

Članak 28. stavak 5. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) primjenjuje se na postupke po zahtjevu za suđenje u razumnom roku, u kojima prvostupanjska odluka nije donesena do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 39.

 

Članak 100. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) prestaje važiti 1. rujna 2011.

 

Članak 40.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 8. ovoga Zakona u dijelu kojim se članak 33. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) dopunjuje novim stavkom 4., koji stupa na snagu 1. siječnja 2012.

 

Klasa: 711-01/10-01/04

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

HRVATSKI SABOR

 

3051

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

 

Proglašavam Zakon o Državnom sudbenom vijeću, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/92

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim se Zakonom uređuje postupak i uvjeti za izbor članova i predsjednika Državnoga sudbenog vijeća i prestanak njihove dužnosti, postupak i uvjeti za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje sudaca, postupak za utvrđivanje njihove stegovne odgovornosti, te postupak za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, kao i druga pitanja vezana za rad Državnoga sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće).

 

Članak 2.

 

Vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 3.

 

Vijeće ima pečat koji sadrži njegov naziv te naziv i grb Republike Hrvatske.

 

Članak 4.

 

(1) Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

 

(2) Članove Vijeća iz reda sudaca čine:

 

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

 

– dva suca županijskog suda,

 

– dva suca općinskog suda,

 

– jedan sudac specijaliziranog suda.

 

II. POSTUPAK IZBORA ČLANOVA I PREDSJEDNIKA DRŽAVNOGA SUDBENOG VIJEĆA I PRESTANAK NJIHOVE DUŽNOSTI

 

Članak 5.

 

(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti dva puta uzastopce.

 

(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.

 

Tijela za provedbu izbora za članove Vijeća

 

Članak 6.

 

Izbore za članove Vijeća iz reda sudaca provodi Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.

 

Povjerenstvo

 

Članak 7.

 

(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i jedan od sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Povjerenstvo imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koju čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz sudjelovanje po dva predstavnika Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske te po jednog predstavnika svakoga županijskog suda (u daljnjem tekstu: Proširena opća sjednica).

 

(3) Proširena opća sjednica odluke donosi većinom glasova.

 

(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

 

(5) Povjerenstvo se imenuje na vrijeme od pet godina, a ako nekome od članova Povjerenstva prestane sudačka dužnost za vrijeme trajanja mandata, Proširena opća sjednica imenovat će drugog člana, iz reda sudaca iz kojeg je član kojem je prestao mandat.

 

(6) Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.

 

(7) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.

 

Članak 8.

 

Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

 

1. imenuje članove kandidacijskih i izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

 

2. određuje dan, mjesto i vrijeme održavanja glasovanja u postupku kandidature,

 

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

 

4. određuje biračka mjesta na sudovima,

 

5. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste za izbor članova Vijeća,

 

6. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

 

Kandidacijski i izborni odbori

 

Članak 9.

 

(1) Kandidacijski odbori imenuju se za svaki županijski sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

(2) Kandidacijski odbor županijskog suda nadležan je za područje toga županijskog suda i svih općinskih sudova iz njegove nadležnosti, kandidacijski odbor Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Visoki prekršajni sud i sve prekršajne sudove, kandidacijski odbor Visokog trgovačkog suda nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i sve trgovačke sudove, kandidacijski odbor Upravnog suda nadležan je za Upravni sud Republike Hrvatske, a kandidacijski odbor Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

(3) Kandidacijski i izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

 

(4) Predsjednici sudova dostavit će Povjerenstvu prijedlog za članove kandidacijskih i izbornih odbora.

 

(5) Članovi kandidacijskih i izbornih odbora na smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.

 

(6) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove vijeća i provode kandidacijski postupak.

 

(7) Izborni odbori izravno provode glasovanje sudaca na sudovima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

 

Članak 10.

 

(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća objaviti u »Narodnim novinama« javni poziv za podnošenje kandidature za članove Vijeća iz reda sudaca.

 

(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni imenuju.

 

Članak 11.

 

(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova sudaca određuje se Odlukom Vijeća, koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za članove Vijeća mora proteći najmanje 30 dana.

 

(3) Pravo glasa na izborima imaju svi suci.

 

Kandidiranje

 

Članak 12.

 

(1) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca imaju svi suci.

 

(2) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki sudac, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera.

 

(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

 

Članak 13.

 

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća moraju se dostaviti nadležnom kandidacijskom odboru u roku od 30 dana od objave javnog poziva za podnošenje kandidature.

 

(2) U prijedlogu kandidata obvezno se navodi sud u kojem sudac obnaša dužnost.

 

Članak 14.

 

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca županijskih i općinskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnog županijskog suda.

 

(3) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova podnose se kandidacijskim odborima Visokog prekršajnog suda, Visokog trgovačkog suda i Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(4) Nadležni kandidacijski odbori utvrđuju pravovaljanost kandidatura za članove vijeća.

 

Članak 15.

 

(1) Kandidacijski odbori utvrđuju listu predloženih kandidata i provode postupak glasovanja, koji mora biti tajan.

 

(2) Kandidacijski odbori određuju vrijeme i mjesto održavanja glasovanja o predloženim kandidatima, s time da se mora osigurati tajnost glasovanja.

 

(3) Za kandidate iz reda sudaca općinskih sudaca glasuju svi suci općinskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju svi suci županijskog suda iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda suca specijaliziranih sudova glasuju svi suci specijaliziranog suda, te za kandidate iz reda suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda.

 

Članak 16.

 

(1) Kandidacijski odbori dostavljaju Povjerenstvu nakon provedenog glasovanja rezultate glasovanja.

 

(2) Povjerenstvo utvrđuje liste kandidata koje se sastavljaju posebno za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova, posebno za članove Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova i posebno za članove Vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova.

 

(3) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske čini šest kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

 

(4) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca županijskih sudova čini po jedan kandidat koji je ostvario najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

 

(5) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca općinskih sudova čini po jedan kandidat koji je ostvario najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

 

(6) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova čini devet kandidata i to tri s područja kandidacijskog odbora Visokog prekršajnog suda, tri s područja kandidacijskog odbora Visokog trgovačkog suda i tri s područja kandidacijskog odbora Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(7) Utvrđene liste kandidata objavljuje Povjerenstvo na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(8) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

 

Provedba izbora

 

Članak 17.

 

(1) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti koja su izborna mjesta i dostaviti izbornim odborima popis sudaca koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

 

(2) Za kandidate sa svih lista iz članka 16. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona glasuju svi suci.

 

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

 

Članak 18.

 

(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima.

 

(2) Nitko ne može glasovati uime druge osobe.

 

(3) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.

 

Članak 19.

 

(1) Glasački listići su posebni za svaku od lista kandidata iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, a sadrže:

 

1. ime i prezime kandidata, i sud u kojem obnaša sudačku dužnost,

 

2. broj kandidata koji se iz te liste kandidata bira za Vijeće.

 

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena.

 

Članak 20.

 

(1) Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži broj kandidata koji se biraju za članove Vijeća iz te liste.

 

(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate sudac glasovao.

 

Članak 21.

 

Nevažeći glasački listić je:

 

1. neispunjeni glasački listić,

 

2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovao,

 

3. glasački listić na kojem je birač glasovao za više kandidata nego ih se bira s liste.

 

Članak 22.

 

Glasovanje traje neprekidno od 9.00 do 16.00 sati.

 

Članak 23.

 

(1) Po završenom glasovanju izborni će odbor najprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

 

(2) Potom izborni odbor na temelju zapisnika utvrđuje ukupan broj sudaca koji su glasovali, prema popisu sudaca, odnosno prema izvatku iz popisa sudaca.

 

(3) Nakon što broj sudaca koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

 

Članak 24.

 

(1) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu sudaca veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

 

(2) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj sudaca od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.

 

(3) Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od 8 dana, ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora.

 

Članak 25.

 

(1) Kad izborni odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:

 

– broj sudaca prema izvatku iz popisa sudaca,

 

– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,

 

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.

 

(2) Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog odbora.

 

Članak 26.

 

Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sati od zatvaranja izbornih mjesta.

 

Članak 27.

 

(1) Ako na listi za izbor članova vijeća kandidati koji ulaze u sastav Vijeća imaju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja.

 

(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.

 

(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.

 

Članak 28.

 

(1) Povjerenstvo utvrđuje rezultate glasovanja i donosi odluku kojom objavljuje:

 

1. broj sudaca upisanih u popise sudaca, broj sudaca koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

 

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

 

(2) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

 

Članak 29.

 

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.

 

(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.

 

(3) Povjerenstvo je dužno donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.

 

Članak 30.

 

(1) Ako Povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

 

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

 

Članak 31.

 

(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sastavu od pet sudaca, koje se određuje godišnjim rasporedom poslova Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Žalba se podnosi Proširenoj općoj sjednici putem Povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

 

(3) Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužno je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

 

Članak 32.

 

Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

 

Članak 33.

 

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Vijeća.

 

Članak 34.

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.

 

(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

Članak 35.

 

Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

 

Članak 36.

 

Kada članu Vijeća iz reda sudaca dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, novi član Vijeća postaje kandidat koji je na izborima dobio najveći broj glasova na listi iz koje je član Vijeća kojemu je prestala dužnost.

 

Članak 37.

 

Kada prestane dužnost prije isteka vremena članu Vijeća iz redova sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika, Vijeće će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka za izbor drugog člana Vijeća.

 

Članak 38.

 

(1) Izabrani članovi Vijeća dužni su stupiti na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.

 

(2) Na dužnost stupaju polaganjem prisege pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja glasi:

 

»Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti člana Državnoga sudbenog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost«.

 

(3) Ako izbrani član Vijeća bez opravdanog razloga na položi prisegu iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da nije ni izabran.

 

Članak 39.

 

Za vrijeme dok obnašaju dužnost člana Vijeća, suci ne mogu biti imenovani na sudačku dužnost u sudu višeg stupnja, niti mogu biti izabrani za predsjednika suda.

 

Članak 40.

 

(1) Članu prestaje dužnost u Vijeću prestankom dužnosti na osnovi koje je izabran, danom prestanka te dužnosti.

 

(2) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.

 

(3) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan:

 

– ako to sam zatraži,

 

– ako bude osuđen za kazneno djelo,

 

– ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.

 

(4) Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.

 

(5) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća, iz redova saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora donosi tijelo koje ih je izabralo odnosno imenovalo, a za članove Vijeća iz reda sudaca odluku donosi Vijeće.

 

(6) Član Vijeća protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, ne može sudjelovati u radu Vijeća do pravomoćnog okončanja tog postupka. Odluku o udaljenju donosi Vijeće.

 

Članak 41.

 

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća biraju članovi Vijeća između sebe, na vrijeme od četiri godine, a predsjednik Vijeća mora biti iz redova sudaca.

 

(2) Predsjednik Vijeća:

 

1. predstavlja Vijeće,

 

2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,

 

3. predlaže dnevni red sjednica,

 

4. objavljuje rezultate glasovanja,

 

5. potpisuje akte koje donosi Vijeće,

 

6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća,

 

7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.

 

III. DJELOKRUG I NAČIN RADA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

 

Članak 42.

 

U djelokrug Vijeća spada:

 

– imenovanje sudaca,

 

– imenovanje i razrješenje predsjednika sudova,

 

– premještaj sudaca,

 

– vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca,

 

– odlučivanje o razrješenju sudaca,

 

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika,

 

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

 

– donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca,

 

– vođenje osobnih očevidnika sudaca,

 

– vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.

 

Članak 43.

 

(1) Vijeće odlučuje na sjednici.

 

(2) Sjednice saziva predsjednik, a u njegovoj odsutnosti zamjenik predsjednika.

 

(3) Iznimno sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.

 

Članak 44.

 

Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

 

Članak 45.

 

(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

 

(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

 

(3) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora/službe u Ministarstvu.

 

Članak 46.

 

(1) Tajnika Vijeća imenuje Vijeće putem javnog natječaja.

 

(2) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.

 

Članak 47.

 

(1) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Vijeća te unutarnje ustrojstvo i način rada tajništva i njegovih službi.

 

(2) Poslovnik o radu Vijeće donosi većinom od najmanje osam glasova svojih članova.

 

(3) Poslovnik o radu objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća.

 

IV. IMENOVANJE SUDACA

 

Članak 48.

 

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni diplomski studij prava i položen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

 

Članak 49.

 

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.

 

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Vježbeniku u sudu, državnom odvjetništvu, javnobilježničkom uredu ili odvjetničkom uredu staž nakon položenoga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na drugim pravnim poslovima.

 

(3) Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina, ili je bila sudski savjetnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni profesor, odnosno docent pravnih znanosti najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita.

 

(4) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bilježnik.

 

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

 

Članak 50.

 

(1) Prilikom imenovanja sudaca mora se voditi računa o zastupljenosti sudaca pripadnika nacionalnih manjina, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 

(2) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno sudačko mjesto, imaju se pravo pozivati na prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 

Članak 51.

 

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

 

(2) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina.

 

(3) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

 

Članak 52.

 

(1) Ministarstvo pravosuđa najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.

 

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

 

Članak 53.

 

Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Vijeće u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje suca, kao i podatke o svom radu.

 

Članak 54.

 

(1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas, a prvi put se kandidiraju za suca, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade pisane radnje koja predstavlja izradu cjelovitih meritornih odluka sukladno vrsti i stupnju suda na koji se imenuju utemeljenih na konkretnom spisu predmeta.

 

(2) Kandidati pisanu radnju izrađuju pod osobnom zaporkom.

 

(3) Kandidati mogu iz pisane radnje ostvariti ukupno najviše 100 bodova.

 

(4) Kandidati na temelju prosjeka ocjena na studiju mogu ostvariti najviše 30 bodova.

 

(5) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja i bodova ostvarenih prosjekom ocjena na studiju ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u pravosuđu, sposobnost za rješavanje sukoba, i donošenje odluka, osjećaj za pravdu i odgovorno obnašanje sudačke dužnosti.

 

(6) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

 

(7) Na temelju rezultata provjere znanja, ocjena na studiju i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju.

 

(8) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

 

(9) Vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1. ovoga članka, o načinu bodovanja ocjena na studiju iz stavka 4. ovoga članka i načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5. ovoga članka.

 

Članak 55.

 

(1) U postupku napredovanja, odnosno kad sudac podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u sudu višeg stupnja, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti.

 

(2) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja sudačke dužnosti Vijeće izrađuje listu prvenstva kandidata.

 

(3) Odluka Vijeća o imenovanju sudaca mora biti utemeljena na ukupno ostvarenom broju bodova i utvrđenoj listi prvenstva kandidata.

 

(4) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i uključuje ukupan broj bodova i bodove ostvarene po svakom od mjerila navedenim u članku 79. stavku 1. Zakona o sudovima.

 

Članak 56.

 

Kada Vijeće za suca imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi.

 

Članak 57.

 

(1) Vijeće će poništiti odluku o imenovanju suca ako utvrdi:

 

– da imenovani sudac nije ispunjavao uvjete za imenovanje,

 

– da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima,

 

– da sudac bez opravdanog razloga nije niti u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu,

 

– da je do imenovanja došlo uslijed kaznenog djela kandidata utvrđenog pravomoćnom odlukom suda o postojanju kaznenog djela i kaznene odgovornosti.

 

(2) Postupak radi poništenja odluke o imenovanju Vijeće može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudačkog vijeća suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednika suda ili predsjednika neposredno višeg suda.

 

Članak 58.

 

Prije stupanja na dužnost sudac daje prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.

 

Članak 59.

 

Prisega koju sudac daje i potpisuje glasi:

 

»Prisežem da ću se u obavljanju sudačke dužnosti pridržavati Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava, suditi po najboljem znanju, savjesno i nepristrano, te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina«.

 

V. PREMJEŠTAJ SUDACA

 

Članak 60.

 

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja suda Vijeće će premjestiti suca na drugi sud istog stupnja

 

(2) Preustrojem se smatra spajanje i razdvajanje sudova, promjena unutarnjeg ustrojstva suda te promjena potrebnog broja sudaca u sudu sukladno Okvirnim mjerilima za rad suca.

 

(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju sudac ima pravo pokrenuti upravni spor.

 

Članak 61.

 

(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud istog stupnja, na vrijeme do dvije godine, s time da se to vrijeme može produžiti najviše još za dvije godine.

 

(2) Sudac se može privremeno uputiti na rad u drugi sud, kada u tom sudu postoji neophodna potreba za sucem, zbog povećanog priljeva predmeta ili duže odsutnosti s rada sudaca koji u tom sudu obnašaju sudačku dužnost.

 

(3) Odluku o upućivanju suca u drugi sud donosi Vijeće na prijedlog predsjednika suda u koji se sudac upućuje, a uz prethodno mišljenje predsjednika suda gdje sudac obnaša sudačku dužnost, i mišljenje predsjednika Vrhovnog suda.

 

VI. STEGOVNI POSTUPAK

 

Članak 62.

 

(1) Sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

 

(2) Stegovna djela jesu:

 

1. neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

 

2. nepostupanje po odluci neposredno višeg suda iz članka 27. i 28. Zakona o sudovima,

 

3. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

 

4. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

 

5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

 

6. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

 

7. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici.

 

(3) Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokrenut će se osobito:

 

1. ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,

 

2. ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca negativnom ocjenom,

 

3. ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj.

 

(4) Ako je pokrenut stegovni postupak protiv suca za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, Vijeće je dužno o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

 

Članak 63.

 

(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

 

1. ukor,

 

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,

 

3. razrješenje od dužnosti.

 

(2) Kod izricanja kazne za stegovno djelo uzima se u obzir osobito: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje suca i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

 

(3) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.

 

(4) O izrečenoj kazni u roku od 24 sata obavještava se nadležno sudačko vijeće, predsjednik suda u kojem sudac obavlja dužnost i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

 

Članak 64.

 

Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu ukora ne smije biti imenovan u viši sud prije proteka roka od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena, a ako je izrečena novčana kazna, ne smije biti imenovan u viši sud prije proteka roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena.

 

Članak 65.

 

(1) Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon jedne godine od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno tri godine od počinjenoga stegovnog djela.

 

(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.

 

(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.

 

(4) Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon tri godine.

 

Članak 66.

 

(1) Tijela stegovnog postupka su Stegovno vijeće (veliko Stegovno vijeće) i Istražno vijeće (malo Stegovno vijeće).

 

(2) Stegovno vijeće čine svi članovi Vijeća.

 

(3) Vijeće imenuje Istražno vijeće.

 

(4) Istražno vijeće provodi stegovni postupak, utvrđuje činjenice, i obrazlaže ih pred stegovnim Vijećem.

 

(5) Dva člana Istražnog vijeća uvijek moraju biti suci. Članovi Istražnog vijeća među sobom biraju predsjednika vijeća. Predsjednik vijeća mora biti najmanje sudac istog stupnja kao i sudac protiv kojega se vodi stegovni postupak.

 

(6) Stegovno vijeće odluku donosi većinom svih glasova članova Stegovnog vijeća.

 

(7) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

 

Članak 67.

 

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u kojem obnaša sudačku dužnost dužan je protiv tog suca podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

 

(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela može podnijeti i predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudačko vijeće te ministar nadležan za poslove pravosuđa.

 

(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.

 

(4) Ako je do odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno obaviti istražne radnje, njih obavlja sudac kojeg određuje predsjednik Vijeća.

 

Članak 68.

 

(1) Stegovni postupak pokreće se podnošenjem zahtjeva za provođenje stegovnog postupka.

 

(2) Zahtjev za provođenje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o sucu čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojega proizlazi osnovanost sumnje.

 

(3) Odmah nakon primitka zahtjeva Vijeće će odrediti Stegovno vijeće radi provođenja stegovnog postupka.

 

(4) Tijekom stegovnog postupka Stegovno vijeće može odrediti da određene izvide obavi član Stegovnog vijeća kojeg ono ovlasti.

 

Članak 69.

 

(1) Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako izvan rasprave podnositelj izmijeni ili dopuni zahtjev, Stegovno vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu. Na raspravu će se pozvati ovlašteni podnositelj zahtjeva, sudac i njegov branitelj te predsjednik nadležnoga sudačkog vijeća, ako sudačko vijeće nije podnositelj zahtjeva.

 

(2) Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.

 

Članak 70.

 

(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti sucu protiv kojega se postupak vodi mora se pružiti mogućnost da iznese svoju obranu osobno, u pisanom obliku, ili po branitelju kojega izabere.

 

(2) Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koju je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

 

(3) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.

 

Članak 71.

 

(1) Protiv odluke o razrješenju, odnosno stegovnoj odgovornosti sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke.

 

(2) Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti pravo žalbe ima i podnositelj zahtjeva.

 

(3) Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

 

Članak 72.

 

(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

(2) Kod donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti i izricanju stegovne kazne Vijeće nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva za vođenje stegovnog postupka.

 

(3) U stegovnom postupku ne plaćaju se pristojbe, a troškove postupka snosi sud u kojem sudac obavlja dužnost.

 

VII. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI

 

Članak 73.

 

(1) Sudac će biti udaljen s dužnosti:

 

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru,

 

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

 

– zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.

 

(2) Sudac može biti udaljen s dužnosti:

 

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

 

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti,

 

– ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

 

(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(4) Odluku o udaljenju s dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda, a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odluku donosi Vijeće bez odgode.

 

Članak 74.

 

(1) Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i s obrazloženjem.

 

(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju sudac ima pravo žalbe sukladno odredbi članka 69. stavka 2. ovoga Zakona. Žalba ne zadržava provedbu odluke.

 

Članak 75.

 

(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, po proteku toga roka može ga Vijeće iz opravdanih razloga, na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana.

 

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja s dužnosti sudac ima pravo na jednu polovinu plaće.

 

(3) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća. U tom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, sudac ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti.

 

VIII. PRESTANAK SUDAČKE DUŽNOSTI

 

Članak 76.

 

(1) Sucu prestaje sudačka dužnost po sili zakona u sudu u koji je imenovan:

 

– danom stupanja na službu u drugi sud, odnosno pravosudno ili državno tijelo,

 

– smrću.

 

(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastupanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na prijedlog predsjednika suda u kojem je sudac obnašao dužnost.

 

Članak 77.

 

(1) Sucu prestaje sudačka dužnost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom te dužnosti razriješi Vijeće.

 

(2) Vijeće će razriješiti suca:

 

1. ako to sam zatraži,

 

2. ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti,

 

3. ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

 

4. ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela, tako odluči Vijeće,

 

5. kad navrši 70 godina.

 

(3) Sudac koji sam traži razrješenje, zahtjev podnosi Vijeću putem predsjednika suda u kojem taj sudac obnaša dužnost.

 

(4) Ako sudac trajno izgubi sposobnost obnašanja sudačke dužnosti, ili je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje sudačke dužnosti, ili kad navrši 70 godina, prijedlog Vijeću za pokretanje postupka za razrješenje podnosi predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili nadležno sudačko vijeće.

 

Članak 78.

 

Prijedlog za razrješenje u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje sudačke dužnosti podnosi se na temelju pravomoćne odluke:

 

– suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili

 

– nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućuju obavljanje sudačke dužnosti.

 

Članak 79.

 

(1) Sucu čije se razrješenje predlaže mora biti omogućeno izjašnjenje o prijedlogu za razrješenje.

 

(2) Odluku o razrješenju Vijeće donosi većinom glasova svih članova.

 

(3) Odluka o razrješenju mora biti obrazložena.

 

(4) Protiv odluke o razrješenju sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke. Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

 

IX. POSTUPAK IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA PREDSJEDNIKA SUDOVA

 

Članak 80.

 

(1) Vijeće imenuje predsjednike sudova.

 

(2) Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od 4 godine. Predsjednik suda ne može biti imenovan više od dva mandata uzastopce.

 

(3) Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan za suca.

 

Članak 81.

 

(1) Najkasnije tri mjeseca prije isteka vremena na koje je imenovan predsjednik suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga Vijeće će objaviti oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda.

 

(2) Oglas se objavljuje u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje i program svojega rada.

 

Članak 82.

 

Za predsjednika suda može biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda.

 

Članak 83.

 

(1) Po proteku roka za podnošenje prijave Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti mišljenje o kandidatima i ocjene obnašanja sudačke dužnosti, koju ocjenu su dužni dati u roku od 30 dana.

 

(2) Uz poziv za davanje mišljenja o kandidatima nadležnom sudačkom vijeću dostavit će se prijave svih kandidata s priloženom dokumentacijom.

 

(3) Mišljenje sudačkog vijeća mora biti obrazloženo za svakog kandidata i sadržavati ocjenu programa rada.

 

(4) Mišljenje o kandidatima za predsjednika zatražit će se od predsjednika neposredno višeg suda, koji ga je dužan dati u roku od 30 dana.

 

Članak 84.

 

(1) Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika suda na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih predloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti.

 

(2) Vijeće je dužno donijeti obrazloženu odluku o imenovanju predsjednika sudova u roku od 30 dana od dana primitka mišljenja o kandidatima, od sudačkih vijeća i predsjednika neposredno višeg suda.

 

(3) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata, ponavlja se postupak imenovanja predsjednika suda.

 

Članak 85.

 

(1) Predsjedniku prestaje dužnost:

 

– kada mu prestane sudačka dužnost, danom prestanka sudačke dužnosti,

 

– u slučaju spajanja sudova, danom s kojim se sudovi spajaju.

 

(2) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika suda donosi Vijeće.

 

(3) Vijeće će predsjednika suda razriješiti dužnosti:

 

1. kada se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave, a koje štete redovitom i pravilnom obavljanju poslova i funkcioniranju suda,

 

2. kada propuštanjem nadzora, ili neposredno, krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,

 

3. kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju,

 

4. kada ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima,

 

5. kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti,

 

6. kada je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti.

 

(4) Postupak razrješenja predsjednika suda vodi se po odredbama ovoga Zakona koje se odnose na stegovni postupak za suca.

 

(5) Prijedlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa.

 

(6) Predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.

 

(7) Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.

 

Članak 86.

 

Prije donošenja odluke o razrješenju predsjednika suda iz razloga navedenih u članku 83. stavku 3. točki 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, Vijeće će zatražiti pisano izjašnjenje predsjednika suda.

 

X. IMOVINSKE KARTICE SUDACA

 

Članak 87.

 

(1) Suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala.

 

(2) Suci su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda sudaca.

 

(3) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

 

(4) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.

 

Članak 88.

 

(1) Državno sudbeno vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice sudaca.

 

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice suca Vijeće će zatražiti od porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

 

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Državno sudbeno vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

 

(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u imovinskoj kartici te ako se iz očitovanja suca utvrdi nerazmjer u odnosu na primanja i imovinu suca, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višega suda radi pokretanja stegovnog postupka.

 

Članak 89.

 

(1) Vijeće vodi osobne očevidnike sudaca.

 

(2) Sudac ima pravo uvida u svoj osobni očevidnik.

 

(3) Pravilnik o sadržaju osobnih očevidnika, načinu vođenja osobnih očevidnika suca i pravo uvida donosi Vijeće.

 

XI. SREDSTVA ZA RAD

 

Članak 90.

 

(1) Sredstva za rad Vijeća osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

 

(2) Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredstava iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.

 

Članak 91.

 

Prijedlog godišnjeg proračuna za svoj rad Vijeće podnosi Vladi Republike Hrvatske.

 

Članak 92.

 

(1) Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

 

(2) Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

 

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 93.

 

(1) Suci koji su imenovani na vrijeme od pet godina, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju obavljati sudačku dužnost stalno.

 

(2) Pojedinačne odluke o stalnom imenovanju iz stavka 1. ovoga članka donijet će Vijeće u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 94.

 

(1) Svi postupci imenovanja sudaca koji su u tijeku nastavit će se i provesti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim što će se suci imenovati stalno.

 

(2) Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 95.

 

Započeti, a nedovršeni postupci imenovanja predsjednika sudova dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 96.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 54. stavka 7. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.

 

(2) Vijeće je dužno osnovati Tajništvo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 97.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 87. stavka 3. i članka 89. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Do donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu postupanja s izvješćima o imovini sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (»Narodne novine«, br. 24/07. i 20/10.).

 

Članak 98.

 

Dekani pravnih fakulteta donijet će Poslovnik o radu povjerenstva za provođenje izbora u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 99.

 

Izbor članova Povjerenstva provest će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 100.

 

(1) Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Trideset dana nakon provedenih izbora za članove povjerenstva, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sazvat će prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva.

 

(3) Vijeće donosi odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća.

 

(4) Dosadašnje Državno sudbeno vijeće objavit će u »Narodnim novinama« javni poziv za podnošenje kandidature za članove Vijeća iz reda sudaca i obavijestiti dekane pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor da imenuju članove Vijeća iz svojih redova.

 

Članak 101.

 

Članci 48., 49. i 54. ovoga Zakona prestaju važiti 31. prosinca 2012.

 

Članak 102.

 

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 58/93., 49/99., 129/00., 150/05. i 153/09.).

 

Članak 103.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«, osim članka 51. i 56. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2013.

 

Klasa: 700-01/10-01/01

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

HRVATSKI SABOR

 

3053

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/94

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

 

Članak 1.

 

U Zakonu o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 76/09. i 153/09.) u članku 12. iza podstavka 1. dodaje s novi podstavak 2. koji glasi:

 

»- predlaže kandidate za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika«.

 

Dosadašnji podstavci 2., 3., 4. i 5. postaju podstavci 3., 4., 5. i 6.

 

Članak 2.

 

U članku 13. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

 

»(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske poduzima radnje određene ovim Zakonom u svezi s izborom i razrješenjem članova Državnoodvjetničkog vijeća.«

 

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

 

»(4) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osim poslova iz članka 12. ovoga Zakona obavlja i sljedeće poslove:

 

– daje mišljenje o nacrtima zakona ili drugog propisa važnog za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti,

 

– daje mišljenja i očitovanja u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,

 

– utvrđuje opće upute državnim odvjetništvima,

 

– razmatra izvješća koja se upućuju Hrvatskom saboru,

 

– daje mišljenje o postojanju osnova za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika,

 

– obavlja i druge poslove prema Poslovniku državnog odvjetništva.«

 

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

 

Članak 3.

 

U članku 25. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

 

»(5) U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave uz ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa evidencije iz stavka 1. ovoga članka vodi i Državnoodvjetničko vijeće za državne odvjetnike i zamjenike te savjetnike koji pohađaju Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske za državnoodvjetničke vježbenike i druge djelatnike u državnim odvjetništvima.

 

(6) Način dostavljanja podataka i vođenja evidencije uređuje se u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka i Poslovnikom Državnoodvjetničkog vijeća.«

 

Članak 4.

 

U članku 26. stavku 4. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa« dodaju se riječi: »i Državnoodvjetničkom vijeću«.

 

Članak 5.

 

U članku 27. stavku 1. riječ: »predmetima« zamjenjuje se riječima: »poslovima pravosudne uprave«.

 

Članak 6.

 

U članku 30. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

 

»(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u slučajevima podnošenja zahtjeva sucu istrage za posebne dokazne radnje, odnosno prijedloga za određivanje istražnog zatvora i dokaznog ročišta te obavljanja drugih radnji koje u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.«

 

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

 

Članak 7.

 

Naslov iznad članka 40. mijenja se i glasi: »1. Izvješća Hrvatskom saboru«

 

Članak 40. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je dužno podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u svezi sa zaštitom imovinskih interesa Republike Hrvatske, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanja kadra.

 

(2) U godišnjem izvješću može se upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva i dati prijedloge za unapređenje rada.

 

(3) Nakon razmatranja izvješća Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem i kretanjem kriminala i utvrditi obveze nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela kako bi se poboljšala učinkovitost kaznenog progona radi sprječavanja kriminala i unaprijedila zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske.«

 

Članak 8.

 

Članak 42. mijenja se i glasi:

 

»(1) O predmetima od posebnoga državnog interesa ili u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, niže državno odvjetništvo dužno je izvijestiti više državno odvjetništvo o već poduzetim radnjama, kao i o svojim daljnjim namjerama.

 

(2) Glavni državni odvjetnik izvijestit će ministra nadležnog za poslove pravosuđa o pokrenutim kaznenim postupcima protiv sudaca i državnih odvjetnika.

 

(3) Glavni državni odvjetnik će na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa podnijeti izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka.

 

(4) Vrijeme i način podnošenja posebnih izvješća uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva.«

 

Članak 9.

 

Članak 94. mijenja se i glasi:

 

»(1) Županijskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetništva ili višeg državnog odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.

 

(2) Za imenovanje za županijskog državnog odvjetnika općinski državni odvjetnik mora osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ispunjavati uvjete za imenovanje za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.

 

(3) Općinskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, imenuje na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće iz redova državnih odvjetnika i zamjenika toga državnog odvjetništva ili drugoga državnog odvjetništva na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.

 

(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, po isteku mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.

 

(5) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje danom stupanja na dužnost.«

 

Članak 10.

 

Članak 97. mijenja se i glasi:

 

»(1) Nakon isteka roka iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik zatražit će za kandidata za županijskoga državnog odvjetnika mišljenje od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidata za općinskoga državnog odvjetnika od kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Glavni državni odvjetnik će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolaže po službenoj dužnosti.

 

(2) Osim mišljenja navedenih u stavku 1. ovoga članka Glavni državni odvjetnik će za kandidate koji su dali pristanak tražiti da se provedu sigurnosne provjere.

 

(3) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji s kandidatom koji se odazvao pozivu obavlja državni odvjetnik i najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva. Državni odvjetnik i dva člana kolegija mogu s kandidatom razgovarati zajednički ili odvojeno.

 

(4) Mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o kandidatima za županijskoga državnog odvjetnika, a o kandidatima za općinskoga državnog odvjetnika mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika daje se u roku od 15 dana.

 

(5) Kod davanja mišljenja cijenit će se na odgovarajući način i kriteriji iz članka 130. ovoga Zakona te posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke i pravosudne uprave.

 

(6) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka i podataka o sigurnosnim provjerama Glavni državni odvjetnik će uz svoj prijedlog dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Državnoodvjetničkom vijeću.

 

(7) Državnoodvjetničko vijeće dužno je donijeti odluku u roku od 60 dana nakon primitka prijedloga Glavnoga državnog odvjetnika.

 

(8) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Glavni državni odvjetnik ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Državnoodvjetničko vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.«

 

Članak 11.

 

U članku 98. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća s pisanim obrazloženjem dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja.«

 

Članak 12.

 

U članku 99. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Odluku o prestanku dužnosti Glavnoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. ovoga članka donosi Hrvatski sabor, a odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka Državnoodvjetničko vijeće. Rješenje o prestanku dužnosti županijskog i općinskoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. te odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka donosi Državnoodvjetničko vijeće.«

 

Članak 13.

 

Članak 102. mijenja se i glasi:

 

»(1) Glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću prijedlog za razrješenje županijskog i općinskoga državnog odvjetnika ako je na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu cjelokupnog rada županijskog ili općinskoga državnog odvjetništva ili na drugi način saznao da postoje razlozi za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.

 

(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona i nadležni županijski državni odvjetnik može predložiti Glavnom državnom odvjetniku podnošenje prijedloga za razrješenje Državnoodvjetničkom vijeću. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.

 

(3) Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća će pisano izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje, s time da će mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama. Rok za davanje izjašnjenja ne može biti kraći od 8 dana od dana primitka obavijesti. Nakon primitka pisanog izjašnjenja Državnoodvjetničko vijeće može pozvati državnog odvjetnika da na zapisnik da dodatna pojašnjenja i razloge u vezi s osnovama za razrješenje.«

 

Članak 14.

 

Članak 103. mijenja se i glasi:

 

»(1) Prije donošenja odluke Državnoodvjetničko vijeće zatražit će mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske daje mišljenje o tome postoje li osnove za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.

 

(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Državnoodvjetničko vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona, razriješit će županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika.

 

(3) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća o razrješenju županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena. Protiv odluke o razrješenju državni odvjetnik može pokrenuti upravni spor.«

 

Članak 15.

 

U članku 104. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Protiv razriješenog državnog odvjetnika koji je nastavio s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu iz stavka 1. ovoga članka, glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ako je državni odvjetnik razriješen zbog počinjenja stegovnog djela«.

 

Članak 16.

 

Članak 108. briše se.

 

Članak 17.

 

U članku 112. stavku 1. podstavak 3. briše se.

 

Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 3.

 

Članak 18.

 

U članku 115. stavku 6. druga rečenica briše se.

 

Članak 19.

 

U članku 116. dodaje se stavak 2. koji glasi:

 

»(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u pisanom obliku i s njom se upoznaje zamjenik kojem je spis oduzet.«

 

Članak 20.

 

Članak 124. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika općinskog ili županijskoga državnog odvjetništva može se privremeno, kada je to neophodno potrebno za obavljanje poslova u drugom odvjetništvu istog ili nižeg stupnja, uputiti na rad u to državno odvjetništvo u određenom predmetu ili na određeno vrijeme, ali najdulje šest mjeseci.

 

(2) Odluku o privremenom premještaju donosi neposredno viši državni odvjetnik pisanim obrazloženim rješenjem.

 

(3) Protiv rješenja o privremenom premještaju zamjenik državnog odvjetnika ima pravo prigovora Državnoodvjetničkom vijeću u roku od osam dana od dostave rješenja. Odlučujući o prigovoru Vijeće može prigovor odbiti i potvrditi rješenje državnog odvjetnika ili ukinuti rješenje. Odluka Državnoodvjetničkog vijeća po prigovoru je konačna.«

 

Članak 21.

 

U članku 126. stavku 1. riječ: »ili ravnatelja« briše se.

 

U stavku 2. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa,« dodaju se riječi: »ili u Pravosudnu akademiju«.

 

Članak 22.

 

Članak 131. mijenja se i glasi:

 

»Državni odvjetnik daje ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti za zamjenika toga državnog odvjetništva. Državnog odvjetnika ocjenjuje neposredno viši državni odvjetnik.«

 

Članak 23.

 

Članak 135. mijenja se i glasi:

 

»Županijski i općinski državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji se ne složi s ocjenom ima pravo u roku od osam dana od dostave ocjene podnijeti prigovor Državnoodvjetničkom vijeću.«

 

Članak 24.

 

Članak 136. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ako je protiv ocjene podnesen prigovor, državni odvjetnik koji je donio ocjenu zatražit će mišljenje kolegija toga državnog odvjetništva, a zatim će prigovor, uz koji će priložiti mišljenje kolegija i osobni spis zamjenika, dostaviti na odluku Državnoodvjetničkom vijeću.

 

(2) Svojom odlukom Državnoodvjetničko vijeće može potvrditi ocjenu, izmijeniti je ili vratiti na ponovno ocjenjivanje.«

 

Članak 25.

 

U članku 137. stavku 2. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

 

»8. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici,«.

 

Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.

 

Članak 26.

 

Članak 142. mijenja se i glasi:

 

»(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti dva puta uzastopno.

 

(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.«

 

Članak 27.

 

Iza članka 142. dodaju se podnaslov i članci 142.a do 142.d koji glase:

 

»1. Tijela za provedbu izbora za članove Državnoodvjetničkog vijeća

 

Članak 142.a

 

Tijela za provedbu izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Vijeće) su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.

 

Članak 142.b

 

(1) Povjerenstvo čini pet članova koji se imenuju iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina.

 

(2) Povjerenstvo imenuje prošireni Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(3) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

 

Članak 142.c

 

Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

 

1. imenuje članove izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

 

2. daje upute kandidacijskim odborima u postupku kandidiranja članova,

 

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

 

4. određuje biračka mjesta u državnim odvjetništvima,

 

5. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

 

Članak 142.d

 

(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava su prošireni Kolegij županijskih državnih odvjetništava koji čine državni odvjetnici i svi zamjenici nadležnog županijskog državnog odvjetništva, općinski državni odvjetnici i njihovi zamjenici s područja toga županijskog odvjetništva.

 

(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.

 

(3) Županijski državni odvjetnici dostavit će Povjerenstvu prijedloge za članove izbornih odbora.

 

(4) Izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

 

(5) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na biračkim mjestima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

 

(6) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.«

 

Članak 28.

 

Članak 144. mijenja se i glasi:

 

»(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća zatražit od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava prijedloge kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika, za članove Vijeća.

 

(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni imenuju.«

 

Članak 29.

 

Iza članka 144. dodaju se članci 144.a. do 144.f koji glase:

 

»Članak 144.a

 

(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.

 

(3) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

 

Članak 144.b

 

(1) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera.

 

(2) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

 

Članak 144.c

 

(1) Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove državnoodvjetničkog vijeća. Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.

 

(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici.

 

(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori glasovanjem određuju tri kandidata koji su dobili najviše glasova za pojedino mjesto člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.

 

(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništva moraju dostaviti Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.

 

(5) O prijedlogu kandidata obavezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.

 

Članak 144.d

 

(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sačinjava liste i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

 

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.

 

(3) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

 

(4) Povjerenstvo će u roku od četrdeset i osam sati od predaje kandidature objaviti liste svih pravovaljano predloženih kandidata na internetskoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

Članak 144.e

 

Za liste kandidata za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

 

Članak 144.f

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

(3) Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«

 

Članak 30.

 

Članak 145. mijenja se i glasi:

 

»(1) Vijeće ima jedanaest članova.

 

(2) Sedam članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

 

(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:

 

– dva zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

 

– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika,

 

– tri zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

 

(4) Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika državnog odvjetnika.

 

(5) Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.«

 

Članak 31.

 

Iza članka 145. dodaju se podnaslov i članci 145.a do 145.o koji glase:

 

»2. Provedba izbora

 

Članak 145.a

 

(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje su u pravilu jedno izborno mjesto.

 

(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta i u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze i dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

 

Članak 145.b

 

(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati uime druge osobe.

 

(2) Glasački listići su posebni za svaku listu kandidata iz članka 144.d stavka 1. ovoga Zakona, a sadrže:

 

1. ime i prezime kandidata, i državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost,

 

2. broj kandidata koji se iz te liste kandidata bira za Vijeće.

 

(3) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena.

 

(4) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.

 

Članak 145.c

 

(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog pojedinog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.

 

(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik glasovao.

 

Članak 145.d

 

Nevažeći glasački listić je:

 

1. neispunjeni glasački listić

 

2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovao

 

3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego ih se bira s liste.

 

Članak 145.e

 

(1) Glasovanje traje neprekidno od 9,00 do 16,00 sati.

 

(2) Na izbornom mjestu moraju biti neprekidno nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.

 

(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.

 

(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je državni odvjetnik ili zamjenik trebao glasovati on može glasovati na drugom izbornom mjestu što će se posebno u zapisniku naznačiti.

 

Članak 145.f

 

(1) Po završenom glasovanju izborni će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

 

(2) Potom izborni odbor na temelju zapisnika utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali, prema popisu birača, odnosno prema izvatku iz popisa birača.

 

(3) Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

 

(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

 

(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.

 

(6) Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od 8 dana, ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 4. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora.

 

Članak 145.g

 

(1) Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:

 

– broj birača prema izvatku iz popisa birača,

 

– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,

 

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim,

 

– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik koji je trebao glasovati na drugom biračkom mjestu (član 145.e stavak 4.).

 

(2) Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog odbora.

 

(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sati od zatvaranja birališta.

 

Članak 145.h

 

(1) Ako na listi za izbor članova vijeća kandidati koji ulaze u sastav Vijeća imaju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja.

 

(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.

 

(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.

 

Članak 145.i

 

(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.

 

(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća objavit će:

 

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

 

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

 

(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

 

Članak 145.j

 

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.

 

(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.

 

(3) Povjerenstvo je dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.

 

Članak 145.k

 

(1) Ako Povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

 

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

 

Članak 145.l

 

(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

 

(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

 

Članak 145.m

 

Podnijeti prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

 

Članak 145.n

 

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Državnoodvjetničkog vijeća.

 

Članak 145.nj

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.

 

(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

Članak 145.o

 

Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«

 

Članak 32.

 

U članku 146. stavak 1. briše se.

 

Stavci 2. do 4. postaju stavci 1. do 3.

 

Članak 33.

 

U članku 147. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupaka izbora drugog člana Vijeća.«

 

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

 

»(3) Kada prestane dužnost prije isteka vremena članu Vijeća iz redova sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika Vijeće će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka za izbor drugog člana Vijeća.«

 

Članak 34.

 

U članku 148. riječi: »predsjednikom Hrvatskoga sabora« zamjenjuju se riječima: »Glavnim državnim odvjetnikom«.

 

Članak 35.

 

Iza članka 148. dodaje se članak 148.a koji glasi:

 

»Članak 148.a

 

Za vrijeme dok obnašaju dužnost člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu višeg stupnja, niti mogu biti izabrani za državnog odvjetnika.«

 

Članak 36.

 

Članak 149. mijenja se i glasi:

 

»(1) Predsjedniku i članu prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom kad mu prestane dužnost koju je obavljao u vrijeme kada je izabran za predsjednika ili člana Vijeća.

 

(2) Ne smatra se prestankom dužnosti ako član Vijeća bude imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istoga stupnja.

 

(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.

 

(4) Predsjednik ili član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:

 

1. ako to sam zatraži,

 

2. ako bude osuđen za kazneno djelo,

 

3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.

 

(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran iz razloga navedenih u stavku 4. ovoga članka može podnijeti Glavni državni odvjetnik za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika i svaki predlagatelj u pogledu članova Vijeća koje su predložili u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća.

 

(6) Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.

 

(7) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz redova saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo, a za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika odluku donosi Vijeće.

 

(8) Član Vijeća protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, ne može sudjelovati u radu Vijeća do pravomoćnog okončanja tog postupka. Odluku o udaljenju donosi Vijeće.«

 

Članak 37.

 

Članak 150. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ako predsjednik ili član Vijeća zatraži razrješenje od dužnosti, a Vijeće ne donese o tom zahtjevu odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Vijeće će na zahtjev predsjednika ili člana, utvrditi da mu je prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za razrješenje od dužnosti.

 

(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu predsjedniku ili članu Vijeća dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Vijeću, koje će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana Vijeća da obavlja svoju dužnost podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća.«

 

Članak 38.

 

Članak 152. mijenja se i glasi:

 

»U djelokrug Vijeća spada:

 

– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika,

 

– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika,

 

– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika,

 

– premještaj zamjenika državnih odvjetnika,

 

– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika,

 

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika i državnoodvjetničkih službenika,

 

– odlučivanje o prigovoru na ocjenu,

 

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

 

– odlučivanje o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,

 

– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika,

 

– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,

 

– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.«

 

Članak 39.

 

Članak 155. mijenja se i glasi:

 

»(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom koji se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Poslovnik donosi Vijeće glasovima najmanje osam članova Vijeća.

 

(3) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

 

(4) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

 

(5) Tajnik Vijeća kojeg Vijeće imenuje putem javnog natječaja ima položaj načelnika sektora u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

 

(6) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.«

 

Članak 40.

 

Članak 156. mijenja se i glasi:

 

»(1) Glavni državni odvjetnik najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeću godinu plan popunjavanja slobodnih zamjeničkih mjesta u općinskim državnim odvjetništvima i dostavlja ga ministru nadležnom za poslove pravosuđa i predsjedniku Vijeća.

 

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se tijekom godine ako se činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

 

(3) Najviše do 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.

 

(4) Prije objave slobodnih mjesta zamjenika Vijeće u »Narodnim novinama« objavljuje poziv državnim odvjetnicima da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.

 

(5) Za zamjenike državnih odvjetnika koji su podnijeli prijavu za trajni premještaj Vijeće će zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.

 

(6) Na temelju ukupnog broja bodova iz ocjene o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti Vijeće utvrđuje listu kandidata.

 

(7) Odluka o trajnom premještaju zamjenika državnog odvjetnika mora biti utemeljena na utvrđenoj listi prvenstva kandidata.«

 

Članak 41.

 

U članku 157. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

 

»(1) Slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika objavljuje Vijeće na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika.

 

(2) Državni odvjetnik u odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnoga državnog odvjetnika.«

 

Stavci 4. i 5. brišu se.

 

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 4., riječi: »Glavni državni odvjetnik« zamjenjuju se riječima: »Državnoodvjetničko vijeće«.

 

Članak 42.

 

Iza članka 157. dodaje se članak 157.a koji glasi:

 

»Članak 157.a

 

(1) U postupku prvog imenovanja na mjesto zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će provesti postupak provjere znanja za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika državnog odvjetnika.

 

(2) Provjera znanja sastoji se od pisanja jedne radnje koja predstavlja donošenje i izradu državnoodvjetničke odluke. Kandidati pisane radnje izrađuju pod osobnom zaporkom.

 

(3) Kandidati mogu iz pisane radnje ostvariti najviše 100 bodova.

 

(4) Kandidati se nakon pisane provjere znanja pozivaju na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka, motiviranost za prikupljanje podataka i dokaza potrebnih za donošenje odluke. Na usmenom razgovoru može se ostvariti najviše 50 bodova.

 

(5) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva i donosi odluku o imenovanju. Ukoliko kandidati ostvare isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je bolje ocijenjen.

 

(6) Vijeće u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donosi Pravilnik o načinu i provođenju te ocjenjivanju pisanog ispita i usmenog razgovora.«

 

Članak 43.

 

U članku 161. stavak 2. briše se.

 

Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

 

Članak 44.

 

Članak 164. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala i izvješće po prestanku obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.

 

(2) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika.

 

(3) Prije nego što izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka dužnosnik ne može primiti plaću.

 

(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnoga državnog odvjetnika koji će ga pozvati da roku od 15 dana dostavi tražene podatke ili da dopuni dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak zbog stegovnog djela iz članka 137. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona.

 

(5) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

 

(6) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.«

 

Članak 45.

 

Iza članka 164. dodaje se članak 164.a koji glasi:

 

»Članak 164.a

 

(1) Vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

 

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti od Porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

 

(3) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.

 

(4) Ako se podaci u imovinskoj kartici o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 1. ovoga članka razlikuju od podataka koja je državni odvjetnik, odnosno zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici, te ako se iz očitovanja državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nerazmjer u odnosu na njegova primanja i imovinu, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost, odnosno neposredno višeg državnog odvjetnika radi pokretanja stegovnog postupka.«

 

Članak 46.

 

U članku 185. stavku 1. riječi: »savjetničkih mjesta« zamjenjuju se riječima: »mjesta višeg savjetnika«.

 

U stavku 2. iza riječi: »Za« dodaje se riječ: »višeg«.

 

Stavak 4. mijenja se i glasi:

 

»(4) Nakon završetka Državne škole za pravosudne dužnosnike viši savjetnici iz stavka 1. ovoga članka ostaju raditi u državnom odvjetništvu do imenovanja za zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima.«

 

Članak 47.

 

(1) Zamjenici državnih odvjetnika koji su imenovani na vrijeme od pet godina, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju obavljati državno odvjetničku dužnost stalno.

 

(2) Pojedinačne odluke o stalnom imenovanju iz stavka 1. ovoga članka donijet će Vijeće u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 48.

 

(1) Postupci imenovanja općinskih i županijskih državnih odvjetnika započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

 

(2) Županijski i općinski državni odvjetnici imenovani prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.

 

Članak 49.

 

(1) Svi postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika koji su u tijeku, nastavit će se i provesti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim što će se zamjenici državnog odvjetnika imenovati stalno.

 

(2) Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 50.

 

Stupanjem na snagu članaka 1. – 230., 232. – 496. i 509. – 569. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08.) državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji rade na poslovima istrage imaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem na način da se svakih 12 mjeseci rada na takvim poslovima računa kao 15 mjeseci staža osiguranja.

 

Članak 51.

 

(1) Vijeće će Poslovnik o radu Vijeća iz članka 39. ovoga Zakona i Pravilnik iz članka 42. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona.

 

(2) Vijeće je dužno osnovati Tajništvo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 52.

 

(1) Izbor članova Povjerenstva provest će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Dekani pravnih fakulteta donijet će Poslovnik o radu povjerenstva za provođenje izbora u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 53.

 

(1) Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona.

 

(2) Trideset dana nakon provedenih izbora za članove Povjerenstva, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sazvat će prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva.

 

(3) Vijeće donosi odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća te obavještava Hrvatski sabor da imenuje dva saborska zastupnika za članove Vijeća, i dekane pravnih fakulteta da imenuju članove Vijeća iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

 

Članak 54.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 44. ovoga Zakona donijeti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Do donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu postupanja s izvješćima o imovini sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (»Narodne novine«, br. 24/07. i 20/10.).

 

Članak 55.

 

Članak 42. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 157.a prestaje važiti 31. prosinca 2012.

 

Članak 56.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 701-01/10-01/01

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

Ovo je nešto najbesmislenije što sam vidjela. :vrti:

Tema je usmeni - pitanja i dojmovi, a vi zatrpate forum s tri zakona. Kud ne vidim svrhu c/p ovih zakona pošto su ionako na netu i svima dostupni (mogli ste jednostavno napisati da su izmjene opsežne; nije da će netko pročitati sve što je pastano), isto tako ne vidim svrhu svega ovoga kad vam dva posta prije lijepo piše da ne morate odgovarati po novom na ovom roku. Čak je i kolegica koja je bila na slušanju isto napisala. Stoga, morat ćete učiti samo ako padnete. No, i tada ćete imati 4 mjeseca + 2 do usmenog i u čemu je problem? Ispitivači su nam i na seminarima rekli da su oni vezani literaturom koja je službeno objavljena za pojedini rok. Čemu panika?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Apsolutno se slažem. Zakone sam stavio iz protesta jer ne mogu vjerovati da kolege raspravljaju o nečemu što vrlo jasno piše na stranicama ministarstva. Pored toga raspravljaju kao da se radi o bogzna kako radikalnim promjenama koje se eto ne mogu savladati, a i gube se u detaljima koje je i onako nemoguće se zapamtiti. Što svi koji su prošli ispit kažu, a sad sam se osobno u to uvjerio jer sam pred tri dana počeo ponavljati gradio iz početka po 6x i opet se svega ne mogu sjetiti, zato mislim da se ne treba previše gubiti u detaljima. Možda postupak izbora predsjednika suda nije detalj, ali nije ni nešto o čemu treba trubiti u 10 postova i time unositi dodatnu nervozu. Zakone bi izbrisao, ali nažalost više to ne mogu učiniti. Neka to slobodno učini administrator. Isprika za zatrpavanje topica. Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

Blago vama kolega. Ja drugi puta ponavljam i također... pola toga kao da vidim prvi put. Ništa, svi smo u istoj gabuli očito. Stisnuti zube i što bude, bude. Vidim da ste napisali da vam je usmeni 17.-og. Sretno vam bilo, ali kolegijalnosti radi predlažem vam da se maknete s legalisa tih zadnjih par dana pred usmeni - može biti jedino kontraproduktivno. Naravno, nakon usmenog se spojite i napišete dojmove :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
Sale_Vz nov

Sale_Vz

odgovoreno:
odgovoreno:

Eto da i ja dam svoj obol za ekipu.

 

Ja sam slušao u subotu sad i komisija je bila Crnokrak-Baranović,Marković-Jug-Kaladić.

 

4 odgovaralo, jedna cura pala odma na GP-u ali opravdano, stvarno nije znala, ostali prošli, znali solidno.

 

Što se tiče komisije, jedina koja je zadavala malo problema je Baranović (KP-KPP) jer traži zakonski točne termine i preciznost u izražavanju, što ponekad zbuni kandidate.

 

ostali članovi komisije su bili korektni izuzev Kaladića koji je bio i više nego korektan i tko dobi njega taj stvarno mora izrazito loše naučiti taj dio gradiva da bi pao ispit na tom dijelu.

 

Pitanja su bila klasična iz svih poglavlja koja su već objavljena na forumu, a iz EU su bila:

europski parlament

europska komisija

vijeće ministara

odnos primarnog i sukundarnog prava

izravni učinak

bivši 3. stup te posredni učinak akata

 

eto toliko od mene pa molim i druge za solidarnost.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
DorisSt napreduje

DorisSt

odgovoreno:
odgovoreno:

Ma šta stavljate tu zakone? Pa kolegica ispod vam je napisala da ovo nije forum za zakone.Iz protesta, pišite Ministarstvu.

 

tom_penny je napisao:

Apsolutno se slažem. Zakone sam stavio iz protesta jer ne mogu vjerovati da kolege raspravljaju o nečemu što vrlo jasno piše na stranicama ministarstva. Pored toga raspravljaju kao da se radi o bogzna kako radikalnim promjenama koje se eto ne mogu savladati, a i gube se u detaljima koje je i onako nemoguće se zapamtiti. Što svi koji su prošli ispit kažu, a sad sam se osobno u to uvjerio jer sam pred tri dana počeo ponavljati gradio iz početka po 6x i opet se svega ne mogu sjetiti, zato mislim da se ne treba previše gubiti u detaljima. Možda postupak izbora predsjednika suda nije detalj, ali nije ni nešto o čemu treba trubiti u 10 postova i time unositi dodatnu nervozu. Zakone bi izbrisao, ali nažalost više to ne mogu učiniti. Neka to slobodno učini administrator. Isprika za zatrpavanje topica. Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Vrlo rado bi pisao ministarstvu, ali isto nije nadležno za forum pa sam morao sam morao preuzeti stvar u svoje ruke i zaštiti svoje ljudsko pravo na slobodu mišljenja putem minijaturnog građanskog neposluha.

 

Kolegice Doris St vi ste inače poznati po tome da na ovom forumu da dižete paniku oko svega i to bez razloga, te ga time opterećujete i besmislenijim postovima od moja 2- 3 na koja se referirate.

 

Tako ste me recimo pred 2 - 3 mjeseca udavili sa skriptom iz europskog prava jer ste mislili izaći u 9. mjesecu na ispit pa vas je ulovila panika da nove knjige ili skripte neće biti. Što se pokazalo kako netočno, ali vi ste ispit svejedno odgodili za 11. mjesec.

 

Da ste malo bolje pročitali post od kolegice vidjeli bi ste da je kolegice pri kraju posta shvatila zašto sam objavio zakone i stvar je time bila riješena, tim više što sam se i ispričao. Tako da ne vidim razlog za vaš napad koji je blago rečeno zakašnjeli. :palacdolje:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
DorisSt napreduje

DorisSt

odgovoreno:
odgovoreno:

Kolega, upadljivi ste, mjesecima, sa svojim širokim raspravama i inaćenjima sa kolegama/icama.

 

tom_penny je napisao:

Vrlo rado bi pisao ministarstvu, ali isto nije nadležno za forum pa sam morao sam morao preuzeti stvar u svoje ruke i zaštiti svoje ljudsko pravo na slobodu mišljenja putem minijaturnog građanskog neposluha.

 

Kolegice Doris St vi ste inače poznati po tome da na ovom forumu da dižete paniku oko svega i to bez razloga, te ga time opterećujete i besmislenijim postovima od moja 2- 3 na koja se referirate.

 

Tako ste me recimo pred 2 - 3 mjeseca udavili sa skriptom iz europskog prava jer ste mislili izaći u 9. mjesecu na ispit pa vas je ulovila panika da nove knjige ili skripte neće biti. Što se pokazalo kako netočno, ali vi ste ispit svejedno odgodili za 11. mjesec.

 

Da ste malo bolje pročitali post od kolegice vidjeli bi ste da je kolegice pri kraju posta shvatila zašto sam objavio zakone i stvar je time bila riješena, tim više što sam se i ispričao. Tako da ne vidim razlog za vaš napad koji je blago rečeno zakašnjeli. :palacdolje:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

slažem se pravosudni ispit od čovjeka napravi šizofrenika pa onda ima potrebu za dva nicka. kolegica se sama inatila moja rasprava je bila gotova nakon jednog posta.to je bila samo jedna rasprava ostalo je riješeno u jedan do dva posta. radi se samo o tome da pojedini kolega daju odlične i precizne odgovore na koje nema potrebe replicirati. nema veze. pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
DorisSt napreduje

DorisSt

odgovoreno:
odgovoreno:

EU&USTAV

1. Nadležnost Europskog suda

2. Akti bivšeg 3. stupa

3. Primjena prava EU

4. Izvori prava EU

5. Četiri koraka testa proporcijalnosti

6. Osnivački ugovori

 

1. Ustavni sustav

2. Hrvatski SAbor

3. Socijalna i kulturna prava

4. Uredbel vlade RH

5. Izbor zastupnika u HS

6. Javno bilježništvo

 

RADNO

 

1. Naknada štete radnika poslodavcu

2. RAdnici u odlučivanju

3. Štrajk

4. Načela ponašanja državnih službenika

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme

6. Povrede službene dužnosti

 

UPRAVNO

 

1. Načelo zaštite stečenih prava

2. Podnesci, nedostaci, rokovi,

4. Rješenja, oblik-sadrđžaj, rokovi za donošenje

5. Rješavanje u obnovi postupka

6. Oglašavanje rješenja ništavi

7. Troškovi postupka

8. Spor pure jurisdikcije

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

evo kolegice doris st ja sam se upravo vratio s pravosudnog ispita kojeg sam položio, i moj dojam je da ispitivači pitaju dosta detaljno pogotovo gpp i kpp, pitanja su s kartica ali traže detalje, traže da se nabroje sve podijele. grđansko sam znao odlično ovo ostalo dovoljno za prolaz. pored toga su se pojavila neka nova pitanja. recimo ja sam izvukao sudske savjetnike i sudske suradnike iz organizacije praovsuđa. mislim da to piše u novom zakonu. kako to nisam znao sudski savijetnike sam pričao iz gpp. uglavnom ja i jedan kolega smo prošli kolegica je pala na 3 grupi pitanja kp, kpp. jedno od pitanja bilo žalba protiv drugostupanjske presude. hevi. zeznti ispit. hvala bogu da je iza mene. sretno svima. pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ArizonaJunior kreće

ArizonaJunior

odgovoreno:
  • Autor
odgovoreno:

Kolega Tom Penny, čestitam na prolazu!

Možete li, ako nije problem, odgovoriti na nekoliko pitanja?

1. S kojom grupom predmeta vam je započeo ispit?

2. Tko vam je bio u komisiji?

3. Je li bilo još novih pitanja osim sud. savjetnika?

4. Je li kolegica, po vama, opravdano pala, te kažu li odmah da je pala ili joj kažu nakon pauze?

 

Hvala lijepo!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
ronin75 nov

ronin75

odgovoreno:
odgovoreno:

tom_penny je napisao:

evo kolegice doris st ja sam se upravo vratio s pravosudnog ispita kojeg sam položio, i moj dojam je da ispitivači pitaju dosta detaljno pogotovo gpp i kpp, pitanja su s kartica ali traže detalje, traže da se nabroje sve podijele. grđansko sam znao odlično ovo ostalo dovoljno za prolaz. pored toga su se pojavila neka nova pitanja. recimo ja sam izvukao sudske savjetnike i sudske suradnike iz organizacije praovsuđa. mislim da to piše u novom zakonu. kako to nisam znao sudski savijetnike sam pričao iz gpp. uglavnom ja i jedan kolega smo prošli kolegica je pala na 3 grupi pitanja kp, kpp. jedno od pitanja bilo žalba protiv drugostupanjske presude. hevi. zeznti ispit. hvala bogu da je iza mene. sretno svima. pozdrav.

 

ko je bio u komisiji? lel pomazu ako malo zapnes?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
teo321 kreće

teo321

odgovoreno:
odgovoreno:

čestitam svaka čast, ali moram te pitat nešto, sorry, ali nije mi jasna jedna stvar. položio si najteži ispit u svom životu, učio mjesecima, živcirao se zadnjih dana, i šta ti radiš, dođeš odmah poslije ispita kući i pišeš na forumu. pa čovječe oblij se, zbari nešto, nedolazi kući do ponedjeljka!!!!!!!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Kp-kpp Kos koelgica koja je više puta slušala kaže daje strog.

Uprava-radno Slavica Marić Okićić tako nekako.

Gpp-obitelj Branko Medančić

Gp-trgovačko mr. sc. Jasna Brežanski mudrost i iskustvo. Prva grupa predmeta.

Ustav-organizacija pravosuđa. Ne mogu sjetiti.

 

Ma pomažu ali sve ovisi o pitanjima koja izvučeš i o komisiji. Sad vidim da je to 50% ispita.

 

Ja sam u gpp baš na letio na mine, barem za mene : revizija protiv riješenja ( mina ), suparničari pa sve vrste isith ( mina zbog podijela ), stranke u postupku, nije dovoljno reći tužitelj i tuženik, tužba za osporavanje majčinstva i očinstva, nasljedno ostavinski postupak u slučaju bez nasljednika, bez imovine, obavještavanje treće osobe o pranici postoji u skrpiti, ali je teško zapamtiti.

 

Treba se paziti gospođe iz uprave i radnog užasno je oštra.

 

Kazneno postupovno čitanje zapisnika o prijašnjem ispitvanju svjedoka i vještaka, teško da bi se toga sjetio da nisam slušao rasprave na sudu i da se oko toga pred cca godinu dana prepirao s kolegom.

 

Malo mi je žao što sam kiksao na gpp-u postupak mi je puno zanimljiviji od materijalnog. Kpp sam po mojoj procijeni znao bolje, ali ispitivač iz gpp kaže da sam kiksao. Ne znam.

 

Građansko i trgovačko sam bez lažne skromnosti rasturio. Čak su mi to i rekli.

 

Nakon treće grupe predmeta više ne znaš gdje ti je glava. jer je previše toga teško se svega sjetiti.

 

To su neki moji dojmovi s polaganja rigoroza. Bitno je da je prošlo. Sretno svima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
pravnica_st pomaže

pravnica_st

odgovoreno:
odgovoreno:

Slušači i oni koji su friško položili, molim objavljute nova pitanja iz Osnove prava EU! Pitaju li već sad na ovom roku kod Vijeća ministara, ona tri prijelazna razdoblja, pa paserelle klauzule? Hitni prethodni postupak? Kod gp/trg. i kp/kpp da li zamjeraju ako kandidat zablokira pa mu ne padne na pamet neki suvisli primjer?

 

Hvala puno unaprid :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Ja sam izvukao pitanje hitni prethodni postupak. Prvo sam rekao što je prethodni postupak, a onda sam rekao da se on provodi kad treba odrediti privremenu mjeru, ispitivač je dodao i kod pritvora, još sam od novih pitanja dobio sudske savjetnika i suradnike.

 

Ne znam nije fer da pitaju nova pitanja još na ovom roku, kad lijepo stoji na Internet stranicama ministarstva da po novom ide od roka u 11 mjesecu.

 

Glede gp/trgovačko i kp/kpp ovisi o ispitivaču. Ja sam iz kp/kpp dobio pitanje mjesne nadležnosti, kad sam sve nabrojao su me još pitao koji sud je osim suda mjesta počinjenja kaznenog djela nadležan za maloljetnika.

 

Imamo sam jamstvo po zkp/08 kada i iz kojih razloga se određuje, u kojem obliku se daje, kada se ne može odrediti, i što se događa kada se ono odredi kao hipoteka, tj. gdje se ono upisuje. Rekao sam da se po zkp/08 visina jamstva određuje u riješenju o pritvoru.

 

Zahtjev za obnovu postupka, tko odlučuje, da li se može podnijeti na štetu okrivljenika.

 

Kolegice u grupi je dobila pitanje pomilovanje, tko odlučuje o pomilovanju, od koga se traže podatci o osobi osuđenika, da li je protiv pomilovanja moguće podnijeti pravni lijek.

 

Kolega u grupi je iz zkp-a dobio pitanje odvjetnik, potpitanje je bilo da li pred policijom okrivljenika može braniti odvjetnik koji mu je postavljen po službenoj dužnosti.

 

Jedna druga kolegica mi je rekla da su nju iz gpp tražili precizne zakonske forumlacije i izraze.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
DorisSt napreduje

DorisSt

odgovoreno:
odgovoreno:

Čestitam Tom_Perry, :-)

 

tom_penny je napisao:

Ja sam izvukao pitanje hitni prethodni postupak. Prvo sam rekao što je prethodni postupak, a onda sam rekao da se on provodi kad treba odrediti privremenu mjeru, ispitivač je dodao i kod pritvora, još sam od novih pitanja dobio sudske savjetnika i suradnike.

 

Ne znam nije fer da pitaju nova pitanja još na ovom roku, kad lijepo stoji na Internet stranicama ministarstva da po novom ide od roka u 11 mjesecu.

 

Glede gp/trgovačko i kp/kpp ovisi o ispitivaču. Ja sam iz kp/kpp dobio pitanje mjesne nadležnosti, kad sam sve nabrojao su me još pitao koji sud je osim suda mjesta počinjenja kaznenog djela nadležan za maloljetnika.

 

Imamo sam jamstvo po zkp/08 kada i iz kojih razloga se određuje, u kojem obliku se daje, kada se ne može odrediti, i što se događa kada se ono odredi kao hipoteka, tj. gdje se ono upisuje. Rekao sam da se po zkp/08 visina jamstva određuje u riješenju o pritvoru.

 

Zahtjev za obnovu postupka, tko odlučuje, da li se može podnijeti na štetu okrivljenika.

 

Kolegice u grupi je dobila pitanje pomilovanje, tko odlučuje o pomilovanju, od koga se traže podatci o osobi osuđenika, da li je protiv pomilovanja moguće podnijeti pravni lijek.

 

Kolega u grupi je iz zkp-a dobio pitanje odvjetnik, potpitanje je bilo da li pred policijom okrivljenika može braniti odvjetnik koji mu je postavljen po službenoj dužnosti.

 

Jedna druga kolegica mi je rekla da su nju iz gpp tražili precizne zakonske forumlacije i izraze.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Prije nego što je počeo ispit neko je rekao da je jedan kolega pao na zadnjoj grupi pitanja iz ustavnog prava, organizacije pravosđa i eu. Užas. Jedna kolegica mi je rekla da su u njezinoj grupi sve porušili. Neke već na prvoj grupi pitanja. Užas.

 

Meni je najzanimljivije od svega bilo to što smo dok smo čekali grupu pitanja uprava i radno pravno pričali o pitanju ništenost upravnog akta, koje sam naravno izvukao 5 minuta poslije toga razgovora.

 

Još uvijek se oporavljam od svega.

 

 

:kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

hvala kolegice.

 

DorisSt je napisao:

Čestitam Tom_Perry, :-)

 

tom_penny je napisao:

Ja sam izvukao pitanje hitni prethodni postupak. Prvo sam rekao što je prethodni postupak, a onda sam rekao da se on provodi kad treba odrediti privremenu mjeru, ispitivač je dodao i kod pritvora, još sam od novih pitanja dobio sudske savjetnika i suradnike.

 

Ne znam nije fer da pitaju nova pitanja još na ovom roku, kad lijepo stoji na Internet stranicama ministarstva da po novom ide od roka u 11 mjesecu.

 

Glede gp/trgovačko i kp/kpp ovisi o ispitivaču. Ja sam iz kp/kpp dobio pitanje mjesne nadležnosti, kad sam sve nabrojao su me još pitao koji sud je osim suda mjesta počinjenja kaznenog djela nadležan za maloljetnika.

 

Imamo sam jamstvo po zkp/08 kada i iz kojih razloga se određuje, u kojem obliku se daje, kada se ne može odrediti, i što se događa kada se ono odredi kao hipoteka, tj. gdje se ono upisuje. Rekao sam da se po zkp/08 visina jamstva određuje u riješenju o pritvoru.

 

Zahtjev za obnovu postupka, tko odlučuje, da li se može podnijeti na štetu okrivljenika.

 

Kolegice u grupi je dobila pitanje pomilovanje, tko odlučuje o pomilovanju, od koga se traže podatci o osobi osuđenika, da li je protiv pomilovanja moguće podnijeti pravni lijek.

 

Kolega u grupi je iz zkp-a dobio pitanje odvjetnik, potpitanje je bilo da li pred policijom okrivljenika može braniti odvjetnik koji mu je postavljen po službenoj dužnosti.

 

Jedna druga kolegica mi je rekla da su nju iz gpp tražili precizne zakonske forumlacije i izraze.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Slažem se. Ali ja sam učio po pitanjima koje su stavljene na legalis. Mislim da tamo tog pitanja nema. Ja sam počeo pričati sudske savjetnike iz zpp-a jer sam to jedino znao.

 

Recimo kolegica je na početku ovog topica napisala da je ona dobila pitanje nadzor javnog bilježnika i da je počela pričati o odgovornosti javnog bilježnika. Čini mi se da je kolega do mene dobio isto pitanje i da je isto počeo pričati o odgovornosti ali ne znam baš da li je ispitivačica bila potpuno zadovoljna. Bar sam stekao takav dojam. Dok je kolegica napisala da je ispalo ok.

 

Ili recimo pitanje iz radno prava elementi ugovora o radu za stale sezonske poslove. Koji su i što ako radnik neopravdano odbije ponudu poslodavca za stalne sezonske poslove.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
wilco uči

wilco

odgovoreno:
odgovoreno:

O sudskim savjetnicima u zpp-u piše ono što je najvažnije i to se ponavlja u Zakonu o sudovima, uz još neke detalje.

 

Nadzor nad javnim bilježništvom nije isto što i odgovornost- nisam ni ja znala, nego sam pogledala kada je kolegica par postova iznad napisala da je to izvukla.

 

A pitanje iz radnog je staro pitanje-odnosno, pitanje se pojavilo nakon zadnjih izmjena iz ZR i stavljeno na legalis.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
tom_penny napreduje

tom_penny

odgovoreno:
odgovoreno:

Slažem se da je pitanje iz radnog prava već stavljeno na legalis, ali da li piše što se događa ako radnik neopravdano odbije ponudu poslodavca ? Još sam ga napisao jer sam se toga izričito sjetio iz razloga što sam slušao ispit kad je kolega kiksao baš na tom pitanju. Radi se samo o tome da se nemoguče svega sjetiti i nakon više mjeseci učenja i to je stravično kod ovog ispita. E, pa to mene muči svi pišu da je dovoljon znati ono što bi jedan pravik recimo trebao znati a kod ono detalja koliko voliš. Šta znaju oni koji dobiju pohvalu na ispitu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
Mony uči

Mony

odgovoreno:
odgovoreno:

Evo da se i ja malo ubacim...slušala sam usmeni 18.11. Komisija: Čule, Jurčević, Remenarić, za druge dvije nisam uspjela pohvatati imena. Nažalost!

 

Čule KP-KPP, oduševljena, dobar, nije previše postavljao potpitanja. Npr. nužna obrana - bila je dovoljna definicija iz KP-a. Ili sadržaj krivnje: 3 osnovna elementa i the end.Ni posebni dio KP-a nije gnjavio- ono bitno- radnja, način počinjenja, tko može biti počinitelj...čini mi se i više nego korektno ispitivanje. Ima strpljenja i voljan je pomoći.

 

Remenarić Ustav-Org-EU...najosnovnije, kratko ispitivanje. Žena je super, ne dulji previše i ne gnjavi.

 

Jurčević GPP-OB: Isto ok, ugodan kao ispitivač, voli povezivanja. Cura je vukla međupresudu, postavio je potpitanje, kako glasi izreka, ali nije uzeo za zlo što cura nije znala. Ovisno o pitanju, postavljao je potpitanja kakva bi to bila povreda...

 

Ma, sve je super prošlo...kad bi barem svi bili takvi.

 

Kaj se tiče novijih pitanja, evo ukratko: već prije rečeno, sudski savjetnici i stručni suradnici (ORG) EU nakon donošenja Lisabonskog ugovora - nekadašnja tri stupa (EU) te Akti bivšeg 3. stupa te posredni učinak (EU). Sva druga pitanja odgovaraju onima s legalisa.

 

E da, Čule je rekao da će s vremenom sve više proširivati pitanja iz novog ZKP-a.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
Bruno78 pomaže

Bruno78

odgovoreno:
odgovoreno:

Da pomognem i ja.

 

Odgovarao sam na ovome roku i položio sam.

 

Na ovome roku ispitivanje počinje s grupom GP/TP. Sa svakim sljedećim rokom mijenja se i grupa s kojom započinje ispitivanje. Sljedeći rok biti će GPP/OP.

 

Moja komisija: V.Marčinko i R.Marijan.

Na žalost, od uzbuđenja nisam pohvatao ostale ispitivače. Mogu ih opisati :) Iz GPP/OP bila je žena, srednjih godina, crne kose. Osobno me podsjeća na Josipovićku :) Iz RP/UP bila je plava žena, srednjih godina. A iz Ustava jedan stariji gospodin. Kao ministar Biškupić :)

 

Na sve kartice imate i potpitanja, ne brinite. Štoviše, sjetite se tih detalja. Vuku iz vas. Nitko ne može znati sve, ali izvuku iz vas.

 

Osobno mi je najteže bila grupa Radno i uprava. Mislio sam da sam radno dobro znao ali su me razuvjerili u to! :) A, upravu sam jednostavno, vukao si loša pitanja. No, opet, nije im cilj rušiti ljude. Moj primjer je bio izv.pravni lijek: ponavljanje sudskog postupka. Skriptirao sam si ga kada sam učio, ali zablokirao. I nisam se mogao sjetiti kakvih pravnih lijekova ima protiv njega. I pita me ispitivačica: kolega, rekli ste ranije, kakve pravne lijekove imamo protiv odluka tijela 1.stupnja. Ja: pa, žalba. Ispitivačica: A, kakve protiv odluka tijela 2.stupnja? Ja: Tužba... Ok, osjećao sam se glupo jer sve to znaš. Ali, ne ruše zbog gluposti. Izvlače iz tebe.

 

Sve ostalo je bilo super i nema nikakvih problema. Sa svim tim potpitanjima olakšavaju vam ispitivanje. Puno ovisi o pitanjima koje vučeš i to je to.

 

A za Ustav i Europsko nije bilo novih pitanja. Kolegicu koja je odgovarala sa mnom pitao je po kojim zakonima je učila i tako ju ispitao.

 

Teže mi je bilo učiti za njega nego samo ispitivanje. Kad si tamo želiš da to prođe! :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
srecka kreće

srecka

odgovoreno:
odgovoreno:

Dojmovi s usmenog od neki dan.

 

Sve tri smo prošle s dovoljno bodova za školu.

 

Komisija:

 

Brežanski (GP)- super žena, ne čuje baš najbolje, pa treba glasnije odgovarati. Potpitanja koja postavlja isključivo su vezana uz pitanje.

 

Ivan Mikšić (GPP)- traži točan zakonski tekst. Npr potpitanje mi je bilo kada sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje bračnog druga. Moj odgovor je glasio: kada ocjeni da to nije pravično. On mi je rekao: Ne, kolegice, nego kada bi to predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. Po meni je to stvarno cjepidlačenje. Gpp sam stvarno brljavila, ali nije me srušio, tako da ako ga dobijete nemojte paničariti ako ne znate.

 

Marjan (KZ)- odličan ispitivač, pohvali kandidata ako zna, ne traži detalje, ali traži razumijevanje. Voli postavljati potpitanja usporedbe novog i starog ZKP, ali ništa previše detaljno. Dva puta me pitao jesam li sigurna u svoj odgovor iako sam točno odgovorila- tako da nemojte da vas to zbuni.

Uprava- nisam zapamtila kako se čovjek zove, ako sam dobro zapamtila ima bakrenu kosu. Isto dobar ispitivač, potpitanja isključivo vezana uz glavno pitanje.

 

Vukičević- Gašparović- ok, nema puno potpitanja.

 

Uglavnom, dobra komisija.

 

Skoro su mi svi postavili potpitanje na koje sam zapravo već odgovorila, to može isto zbuniti.

 

Bitno je koncentrirati se i nepaničariti.

 

Sretno svima koje ovo još čeka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
maya01 istražuje

maya01

odgovoreno:
odgovoreno:

Evo sam danas uspila proć pravosudni :)

 

Komisija je bila iz snova, od onih čija sam imena zapamtila

 

Brežanski GP -predsjednica komisije, super, postavlja dosta podpitanja ali ne s cljem da sruši nego da usmjeri.

 

Katarina Buljan GPP - žena je super, isto dosta podpitanja ali bez pritiska ako se nezna, ljubazna

 

Turudić kazneno KPP - radi njega mi je to područje bilo najlakše, a inače sam se strašno bojala...Ne pita sve one zakonske detalje,mjere, rokove... samo osnove

 

Ivica Kujundžić Radno i uprava - odličan, jedno, dva podpitanja i brzo ide s pitanjima naprid

 

Iz Ustava se nemogu sitit imena, ali isto je žena vrhunska, zeza se tijekom ispita..baš se vidilo da nas nebi srušila zadnju grupu i da nismo znali ništa.

 

Sve u svemu oduševljena sam :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
  • 1 mjesec kasnije...
campo kreće

campo

odgovoreno:
odgovoreno:

Mukomoja je u pravu, to je pravi redoslijed. Slijedeći rok prvo je kazneno, a gpp ide na kraj. Ja sam položio u srijedu i dojmovi su super kad se položi, ali osjećaj prije samog ispita je užas. Na kraju sve ovisi o sreći, tj. o komisiji (više) i izvučenim pitanjima (manje, ipak su skoro sva pitanja objavljena na legalisu). Ispitivači daju dovoljno vremena za pripremu, tako da se da ublažiti prvi dojam šoka kad se izvuče pitanje. Bitno je i da se ne šuti i ne kaže ne znam, već govorit o svem što znaš, a tiče se pitanja. Jedini problem mi je bila koncentracija koja je nakon druge grupe pitanja počela galopirati prema dole, a kulminiralo na GP-u, srećom sam odgovarao zadnji pa ispitivačica nije puno davila.

Komisija je bila ženska: Katarina Buljan (gpp), Senka Klarić Baranović (kp), simpatična starija gospođa kojoj nisam zapamtio ime (radno i uprava, ako netko zna volio bi da ga napiše), Dijana Remenarić Kovačević (ustav, org i EU) te Marija Damjanović (gp). O svima sve najbolje, jedino što je trajalo do pola 8, s kašnjenjem od nekih 15 min.

 

Hvala jackalu na svim onim skriptama, budući da sam sve osim materijalnog kp-a i Gp-a učio iz njih (što me koštalo da sam zablejao na jednom pitanju, kod zaštite na radu treba obratit pozornost i na oslobođenje od odgovornosti).

 

Btw, isto se pita novi i stari ZKP kao i prije, ništa drugačije nego što sam slušao u prošlom roku.

 

Sretno svima!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
jockerova_zena nov

jockerova_zena

odgovoreno:
odgovoreno:

21.01.

Komisija: Guštek- Gpp i obiteljsko

Miljević- kp i kpp

Marković- radno i uprava

Đurović-ustav, organizacija prav.,EU

Damjanović- gp i trgovačko

 

Pitanja:

Ustav, organizacija, EU

11. gospodarska prava

39.

41. prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s ustavom

- mora li predlagatelj dokazati pravni interes (ne)

- kako glasi izreka ("prihvaća se priejdlog....")

7. prava nacionalnih manjina

29. imunitet sudaca

40. zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona/ dr. propisa sa ustavom/ zakonom

55. izbor predsjednika sudova

67. odvjetništvo

60. nešto o DSV

80. stegovne mjere, javni bilježnik

84. izvori prava EU

88. europski parlament

81. Eu nakon ugovora iz Lisabona

93. nadležnost europskog suda...tako nešto...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
calamari91 uči

calamari91

odgovoreno:
odgovoreno:

Evo ja sam jucer polozio. Komisija Hrvoj-Šipek, Marijan, Magud, Marić-Okičić, Damjanovic. Sve vrlo ugodni i razumni ljudi. Moj zakljucak je da je steta sto ne znamo cijela pitanja kako glase na karticama nego samo naslov pa ucimo presiroko, traze manje. Npr. ja sam izvukao razvod braka i trebalo je samo reci kad se postupak pokrece tuzbom, a kad sporazumnim zahtjevom. Nista postupak, savjetovanje...

Zlata Hrvoj-Šipek ostavlja dojam strogosti, ali nije. Malo djeluje agresivan njen nastup, ali cim se pokaze minimum znanja, okrene na zajebanciju.

Ranko Marijan je vrlo smiren, ne zanima ga sto pise u zakonu nego zna li kandidat sto je to u praksi. Dosta izlazi iz okvira pitanja, ali bezazleno (Kako se pritvor sad zove, kako se sudac istrage prije zvao?).

Mirjana Magud je postavila ukupno jedno ili dva potpitanja, mislim da dovoljno govori o njoj. Kazes sto znas i njoj je to sasvim dovoljno.

Slavica Maric-Okicic je veliki fan prava EU, tako mi se cini. Na tome se mozete izvlaciti.

Danica Damjanovic je naprotiv veliki ljubitelj potpitanja, ali dobra stvar je sto cesto sama na njih odgovara.

 

E, da - jedna cura je pala nakon prve grupe, zao mi je nje, ali opravdano je pala. Druga cura i ja smo prosli.

 

Sta da vam kazem, ne dajte se, ubitacno je, iscrpljujuce je, ali jednom je i nakon toga si svoj covjek. Sretno svima, ja se odoh napit!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
zagorka1 uči

zagorka1

odgovoreno:
odgovoreno:

Misli da je krajnje bezobrazno govoriti da li je netko zasluženo pao ispit ili ne jer puno stvari je u igri od treme pa do samih ispitivača. Ja sam slušala ispit i netko odmah ne može na početku doslovno da zine ni dvije rečenice ali to ne znači da nezna jer nek mi netko ne veli da se na pravosudni ide a posebno na usmeni da neznaš. Pravosudni a posebno usmeni je velika sreća od pitanja pa do samih ispitivača. Lako je ispitivačima reči pa prodec je sama logika, pa je ali do te logike treba doći. Svatko bi do nje došao da se samo 20 godina bavi sa kaznenim procesom ili građanskim

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
torrente0 nov

torrente0

odgovoreno:
odgovoreno:

samo par savjeta u vezi učenja za usmeni, na ispitivače se neću osvrtati jer je o njima manje-više sve napisano

 

dakle, učite toliko da o svakom pitanju znate reći 3-4 rečenice, najosnovnije stvari (npr. tko podnosi žalbu, kada, kome, i 4-5 najvažnijih žalbenih razloga)...ništa više od toga ne učite, ne ulazite u dubioze i filozofije jer ćete se zakopati i sami sebe ubiti u pojam, ovaj ispit je preopširan i pretežak da bi znali najsitnije detalje i toga su ispitivači svjesni, a niti oni sami očekuju da citirate članke napamet, niti imaju vremena ispitivati na taj način jer bi ispit trajao 10 sati inače, nego će vas prekidati nakon par osnovnih stvari i krenuti dalje... imajte na umu da su to sve praktičari, a ne blazirani teoretičari kao profesori na fakultetu (zato ih i jesu sve pobacali s popisa ispitivača), puno im je važnije da razumijete pojedini institut nego da recitirate sve žalbene razloge npr.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
mukomoja pomaže

mukomoja

odgovoreno:
odgovoreno:

samo smireno i bez sraha!

ovo je ispit na kojem se ne ide u detalje kao na faksu, bitno je na svako pitanje odgovoriti i pokazat da se snalaziš sa pojmovima...jednom slušala, drugi put položila i moj dojam: ispitivači traže znanje, ali ne naštrebano od 1 do 10 nabrojiti,i namjera im je da se prođe na ispitu, a nikako rušiti kandidata, tako da nema smisla brinuti se, samo biti pribran...i pokušati na svako pitanje odgovoriti, pa ako se i ne možeš sjetiti točno, svrstati institut i ispitivači te potpitanjima dovedu do odgovora. Svima puno sreće sa izvlačenjem pitanja, da budu baš ona koja super znate! pozdrav :D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
  • 9 mjeseci kasnije...
kasikara kreće

kasikara

odgovoreno:
odgovoreno:

Ne trebaš znati definicije tih kaznenoh djela. Na ispitu dobiješ zakonski tekst ispred sebe. Ono što trebaš znati je kakvo je to KD, način počinjenja, da li je pokušaj kažnjiv, da li se goni po službenoj dužnosti ili po privatnoj tužbi i tome sl. Trebaš znati i koji su kvalificirani i privilegirani oblici tih djela kao npr. kod ubojstva ili tjelesne ozljede. Definicije nemoj slučajno učiti jer će ti to oduzeti vremena a nitko te to neće pitati jer na kraju krajeva dobiješ zakonski tekst ispred sebe.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
  • 3 mjeseci kasnije...
kemija uči

kemija

odgovoreno:
odgovoreno:

Molim Vas može li mi netko reći Točne odgovore ili (gdje ih mogu pročitati) na zadnja 2 pitanja iz Obiteljskog prava:

 

124. Procesna ograničenja u stat.stvarima i parnicama radi uzdržavanja malodob.djeteta(utvrđ.činjenica i prov.dokaza, mirovanje, priznjanje i odricanje od tuž.zahtjeva)

 

125. Izvanredni pravni lijekovi prema Obiteljskom Zakonu?

:-?

 

Hvala punoo!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
umut istražuje

umut

odgovoreno:
odgovoreno:

125. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI PREMA OBITELJSKOM ZAKONU?

 

Bračni sporovi

- protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu revizija nije dopuštena.

- protiv pravomoćne presude kojom se utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava ili razvodi, nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva. ( čl. 285. )

 

Paternitetski/ maternitetski sporovi

- protiv drugostupanjske presude o utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva revizija je dopuštena

 

 

Spor s kojim će roditeljem dijete živjeti

Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi revizija nije dopuštena.

 

Izvanparnični postupci

Protiv pravomoćne odluke donesene u drugom stupnju ne može se izjaviti revizija. ( čl. 318. )

Protiv odluke kojom je postupak pravomoćno završen ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka. ( čl. 319. st. 1. )

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama
umut istražuje

umut

odgovoreno:
odgovoreno:

Za one koji žele znati više... lol

 

124. PROCESNA OGRANIČENJA U STATUSNIM STVARIMA I PARNICAMA RADI UZDRŽAVANJA MALODOBNOG DJETETA (UTVRĐENJE ČINJENICA I PROVOĐENJE DOKAZA, MIROVANJE, PRIZNANJE I ODRICANJE OD TUŽBENOG ZAHTJEVA)?

 

- postupci su hitni.

 

U posebnim parničnim i, kad je to potrebno, izvanparničnim postupcima prvo ročište mora se održati u roku od petnaest dana od dana kad je tužba ili prijedlog primljen u sudu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

O žalbi protiv odluke donesene u prvostupanjskom postupku sud drugog stupnja dužan je odluku donijeti i otpremiti je u roku od šezdeset dana od dana primitka žalbe.

 

- sud je dužan tijekom postupka osobito paziti da se zaštite prava i interesi djece, osoba s duševnim smetnjama, ili osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima

- ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo lišiti poslovne sposobnosti i postaviti joj skrbnika, izvijestit će o tome centar i nadležni sud radi pokretanja odgovarajućeg postupka.

- sud će prekinuti postupak dok se ne provede postupak lišenja poslovne sposobnosti i postavi skrbnik, odnosno dok ga centar ili nadležni sud ne obavijesti o obustavi postupka. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, posebice one radnje kojima treba zaštititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima.

- sud može na zahtjev protivne stranke ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci u postupku.Ako sud stranci postavi privremenog zastupnika, neće prekinuti postupak, a ako ga naknadno postavi, nastavit će prekinuti postupak

 

U statusnim stvarima sud može dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja nema poslovne sposobnosti, ako je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.

Sud će omogućiti djetetu u skladu s njegovom dobi, zrelosti i dobrobiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa u statusnim stvarima izrazi svoje mišljenje pred centrom za socijalnu skrb ili pred sudom.

U postupku u kojem se odlučuje o statusnim stvarima javnost je isključena.

U statusnim parnicama i parnicama radi uzdržavanja nema mirovanja postupka

Sud će odluke donesene u statusnim sporovima, o lišenju roditeljske skrbi i lišenju poslovne sposobnosti dostaviti matičaru radi upisa u državne matice

 

O troškovima postupka u statusnim stvarima sud će odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. ( čl. 272. )

U statusnim stvarima stranke se u postupku pred sudom ne mogu odreći svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.

U postupku sud je ovlašten utvrđivati i činjenice koje stranke nisu iznijele, a može odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke priznale u postupku.

U postupku sud ne može donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe niti presudu zbog izostanka.

 

U parnicama radi uzdržavanja maloljetno se dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ne može u parnici kao tužitelj odreći tužbenog zahtjeva, niti može kao tuženik priznati tužbeni zahtjev, a protivnik maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb može se odreći tužbenog zahtjeva, odnosno priznati tužbeni zahtjev.

U parnicama radi uzdržavanja stranke mogu u postupku pred sudom sklopiti sudsku nagodbu.

 

SUDJELOVANJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

- kad centar pokrene postupak u slučajevima u kojima je na to ovlašten ovim Zakonom, on u postupku ima položaj stranke.

- centar može se kao stranka pridružiti postupku koji je pokrenula druga osoba, ako je ovlašten za pokretanje toga postupka.

- centar ovlašten je sudjelovati kao umješač u postupcima koje nije ovlašten pokrenuti ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa stranke koja se nije sposobna sama o njima brinuti, a osobito radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb.

- kad smatra da je to potrebno, sud će pozvati centar za socijalnu skrb da sudjeluje kao umješač u postupku koji nije ovlašten pokrenuti i odrediti mu rok u kojem može prijaviti svoje sudjelovanje. Dok ne istekne rok, sud će zastati s postupkom, ali svoje pravo sudjelovanja u postupku centar za socijalnu skrb može koristiti i nakon proteka tog roka.

- kad se u postupku pred sudom odlučuje o pravima i dužnostima u odnosima roditelja i maloljetne djece ili punoljetnih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim pravima i interesima, sud će uvijek pozvati centar.

- centar dužan je odazvati se pozivu suda te sudjelovati u postupku.

- centar prisustvuje postupku ovrhe i osiguranja koji se provodi radi ostvarivanja odluke donesene u tim postupku

- centar za socijalnu skrb sam snosi troškove koje je imao u povodu sudjelovanja u postupcima

- kad sudjeluje u postupku kao umješač te u postupcima o pravima i dužnostima roditelja i djece, ovrhe i osiguranja, centar ovlašten je podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zaštite prava i interesa maloljetne djece te punoljetnih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim pravima i interesima.

- tada je ovlašten je iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove.

- svoje sudjelovanje u postupku centar za socijalnu skrb prijavljuje podneskom sudu koji vodi postupak

- sud pred kojim se provodi postupak u tim slučajevima pozivat će centar na ročišta i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira sudjeluje li centar u postupku.

- sud će zatražiti od centra da, uzimajući u obzir dob, zrelost i dobrobit djeteta obavijesti dijete o mogućnosti sudjelovanja u sudskom postupku

- odredbe primjenjivat će se na odgovarajući način i u izvanparničnim postupcima u kojima prema odredbama ovoga Zakona centar za socijalnu skrb može biti stranka, ako u njima ne sudjeluje

- centar dužan je na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kad sud smatra da je to potrebno za donošenje odluke.

- centar dužan je na zahtjev suda u sporovima o uzdržavanju brižljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku, a posebice odgovaraju li njihovi iskazani prihodi stvarnom stanju.

 

- kad centar sudjeluje u postupku kao stranka, na naknadu troškova postupka i njegove dužnosti snašanja troškova u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na državnog odvjetnika.

 

POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI

 

Postupak u bračnim sporovima

- parnični postupak radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji, za poništaj ili razvod braka (bračni sporovi) pokreće se tužbom.

¬- ako oba bračna druga zahtijevaju razvod braka, parnični postupak pokreće se sporazumnim zahtjevom za razvod braka.

- ako jedan bračni drug podnese tužbu za razvod braka, a drugi najkasnije do zaključenja glavne rasprave izričito izjavi da ne osporava opravdanost tužbenog zahtjeva, smatrat će se da su bračni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka.

- ako jedan od bračnih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat će se tužbom za razvod braka, a sud će bračne drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja

 

- bračni drug protiv kojeg je podnesena tužba u bračnom sporu može kod istog suda protiv drugoga bračnog druga podnijeti protutužbu radi utvrđivanja da brak ne postoji ili za poništaj braka.

- odluka o tužbi i protutužbi donijet će se u pravilu u jednoj presudi.

- protutužba se može podnijeti i zbog razloga iz kojih se tužba ne bi mogla podnijeti zbog toga što je istekao rok za njezino podnošenje

 

- pravo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno.

- pravo na tužbu za poništaj ili razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bračnog druga koji je podnio tužbu mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana.

- može se istaknuti u parnici koju je pokrenuo umrli bračni drug, ako od njegove smrti nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka toga roka zahtjev se može istaknuti samo u posebnoj parnici.

- odredbe primjenjivat će se na odgovarajući način i kad je umrli bračni drug podnio sporazumni zahtjev za razvod braka

 

- ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, u punomoći se mora izričito navesti koju tužbu punomoćnik može podnijeti.

- ako se podnosi tužba za poništaj braka, u punomoći se mora izričito navesti iz kojeg se razloga tužba može podnijeti

- u parnicama za razvod braka tužitelj može bez pristanka tuženika povući tužbu do zaključenja glavne rasprave, a s pristankom tuženika – dok postupak nije pravomoćno okončan.

- sporazumni zahtjev za razvod braka bračni drugovi mogu povući dok postupak nije pravomoćno okončan

 

- protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu revizija nije dopuštena.

- protiv pravomoćne presude kojom se utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava ili razvodi, nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.

 

Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva

 

Utvrđivanje majčinstva/očinstva

- stranke u parnici radi utvrđivanja majčinstva su dijete i žena čije se majčinstvo utvrđuje, a centar za socijalnu skrb ili žena koja sebe smatra majkom iz čl. 77. ako su pokrenuli taj postupak.

Stranke u parnici radi utvrđivanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo utvrđuje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo taj postupak.

U parnicama iz st. 1. i 2. položaj stranke može imati i centar za socijalnu skrb, bez obzira tko je pokrenuo postupak pred sudom.

U parnicama radi utvrđivanja majčinstva i očinstva iz sredstava suda isplatit će se predujam za troškove vještaka. ( čl. 286. )

 

 

Osporavanje majčinstva/očinstva

Stranke u parnici radi osporavanja majčinstva su dijete, žena koja osporava majčinstvo, žena čije se majčinstvo osporava ili djetetov otac.

Stranke u parnici radi osporavanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo osporava.

Ako se u parnici iz st.2. osporava očinstvo utvrđeno priznanjem, stranka je i muškarac koji osporava to očinstvo. ( čl. 287. )

 

U parnici radi utvrđivanja majčinstva, kao i u parnici u kojoj druga žena osporava majčinstvo tražeći istodobno utvrđivanje svog majčinstva, stranka je i muškarac kojeg bi se, u slučaju da se utvrdi majčinstvo, smatralo djetetovim ocem.

Ako tužbom radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva nisu kao tužitelji i tuženi obuhvaćene sve osobe koje moraju biti stranke u postupku, sud će poučiti tužitelja da tuži i osobu koja tužbom nije obuhvaćena, ili da tu osobu pozove da se pridruži tužbi kao novi tužitelj.

Ako tužitelj u roku koji sud odredi ne proširi tužbu na sve osobe koje moraju biti stranke u postupku ili ako se te osobe ne pridruže tužbi, sud će odgovarajuće primijeniti odredbe parničnog postupka.

Kad u postupku ima više tužitelja ili tuženika oni se smatraju jedinstvenim suparničarima.

Kad tužbu podnosi jedan od tužitelja u zakonskom roku, tužbi se može pridružiti i tužitelj kojem je istekao rok za tužbu.

U postupku radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva sud odlučne činjenice može utvrđivati i izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene znanosti.

Ako je odlučio da će se izvesti dokaz medicinskim vještačenjem sud će u rješenju o izvođenju tog dokaza odrediti i rok do kojeg će se čekati izvođenje dokaza.

Sud će rok iz st. 2. odrediti uzimajući u obzir hitnost postupka i ostale okolnosti slučaja, s tim da rok ne može biti duži od tri mjeseca računajući od dana dostave rješenja strankama.

Poziv na izvođenje medicinskog vještačenja sud će, uz rješenje kojim je odredio izvođenje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja će izvršiti medicinsko vještačenje, vrijeme vještačenja te upozorenje na posljedice izostanka.

Kad rok iz st. 2. protekne rasprava će se provesti bez obzira na to što taj dokaz nije izveden.

Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvođenje medicinskog vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja, sud će ocijeniti od kakvog je značaja što stranka nije došla na izvođenje vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja.

 

 

Protiv drugostupanjske presude o utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva revizija je dopuštena. ( čl. 293. )

 

Postupak radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete živjeti, o roditeljskoj skrbi i o mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

Sud će odlučiti o tome s kojim će roditeljem maloljetno vlastito ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti živjeti, odnosno o povjeravanju drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i o roditeljskoj skrbi:

1 ) odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi;

2 ) odlukom kojom se utvrđuje majčinstvo ili očinstvo.

Sud može odlučiti, kad donosi odluku iz st. 1., i o izricanju mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučaja potrebno. ( čl. 294. )

 

Sud može, kad donosi odluku kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi, uzimajući u obzir dobrobit djeteta, odlučiti o susretima i druženju djeteta odnosno posvojenika s maćehom ili očuhom, ako su u trenutku prestanka bračne zajednice živjeli zajedno i brinuli se o djetetu. ( čl. 294. a )

 

Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud će pribaviti mišljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb.

Centar za socijalnu skrb dužan je u roku od trideset dana dostaviti sudu mišljenje i prijedlog iz st.1.

Kad se o roditeljskoj skrbi odlučuje u postupku razvoda braka centar za socijalnu skrb može uzeti u obzir mišljenje posredovatelja. ( čl. 295. )

 

U odluci o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud će, ako je to potrebno, naložiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.

Sud će u slučaju iz st.1. odrediti rok za predaju djeteta ili naložiti da se ono preda odmah.

Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim će dijete živjeti obvezuje stranke, centar za socijalnu skrb i osobu kod koje se dijete nalazi. ( čl. 296. )

 

U postupku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi sud nije vezan zahtjevima stranaka. ( čl. 297. )

Sud može odlučiti o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljima i o drugim sadržajima roditeljske skrbi prema sporazumu roditelja, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

Pri određivanju sadržaja roditeljske skrbi iz st.1., primjenjivat će se na odgovarajući način odredba čl. 297.

 

Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi revizija nije dopuštena.

 

Postupak u sporovima o uzdržavanju

Sud će donijeti odluku o uzdržavanju zajedničkoga maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje je lišeno poslovne sposobnosti kad u bračnom sporu donese odluku kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi, te u drugim slučajevima odvojenog života roditelja.

Sud će odluku o uzdržavanju zajedničkoga maloljetnog ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dostaviti centru za socijalnu skrb prebivališta djeteta.

 

 

Sud će donijeti odluku o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti kad u parnici radi utvrđivanja očinstva utvrdi da je tuženik djetetov otac.

Odluku o uzdržavanju djeteta iz st.1. sud može donijeti i u drugim parnicama radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva, kad je donošenje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti slučaja, moguće i potrebno. ( čl. 301. )

Sud će u bračnom sporu donijeti odluku o uzdržavanju jednog od bračnih drugova, ako on to zahtijeva. ( čl. 302. )

U parnicama o uzdržavanju sudi u prvom stupnju sudac pojedinac. ( čl. 303. )

U parnicama o uzdržavanju neće se primjenjivati odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti. ( čl. 304. )

U parnicama o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uvažit će ako je u skladu s dobrobiti djeteta.

Ako ocijeni da je sporazum stranaka iz st. 1. u skladu s dobrobiti djeteta, sud će dopustiti strankama da sklope sudsku nagodbu.

Protiv drugostupanjske odluke o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dopuštena je revizija iz čl. 382. st.2. Zakona o parničnom postupku. ( čl. 305. )

 

U sporovima o uzdržavanju sud će tužbu dostaviti tuženiku na odgovor, osim ako okolnosti pojedinog slučaja ne zahtijevaju da se tuženiku tužba odmah dostavi s pozivom na ročište.

U sporu o uzdržavanju u kojemu je tužitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud može donijeti presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka te presudu na temelju priznanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.

U sporu o uzdržavanju u kojem je tuženik maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud može donijeti presudu na temelju odricanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta. ( čl. 305. a )

U sporovima o uzdržavanju u kojemu je tužitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti u kojem se tužba nije mogla tuženiku dostaviti na adresi naznačenoj u tužbi, sud će od nadležne policijske uprave zatražiti podatke o adresi tuženika. Podatci se mogu zatražiti i telefonskim putem, o čemu će se sačiniti službena bilješka.

Ako se dostava tužbe ne uspije obaviti ni na adresi koju sud dobije od nadležne policijske uprave, sud će tuženiku bez odgode postaviti privremenog zastupnika.

Smatrat će se da se dostava nije uspjela obaviti ako se nije uspjela obaviti ni prigodom drugog pokušaja prema pravilima Zakona o parničnom postupku o osobnoj dostavi, ili stoga što tuženik ni nakon druge ostavljene obavijesti nije preuzeo pismeno u pošti. ( čl. 305. b )

 

U sporovima o uzdržavanju u kojemu je tužitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud je dužan već prigodom dostave tužbe tuženiku dostaviti i poziv za prvo ročište.

Ako se ispune uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe ili zbog izostanka, sud će na ročištu iz st. 1. strankama objaviti presudu te im je uručiti. Odsutnoj stranci se presuda neće dostaviti, već će se objaviti na oglasnoj ploči suda. Smatrat će se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči.

Ako se ne ispune uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe, sud će održati ročište iz st. 1. i, ako odluči to ročište odgoditi, odmah na njemu zakazati novo ročište, na koje se odsutna stranka neće posebno pozivati.

Ako se na ročištu iz st. 3. ispune uvjeti za donošenje presude zbog izostanka, sud će donijeti tu presudu, odmah je napisati i uručiti strankama. Odsutnoj stranci se presuda neće dostaviti, već će se objaviti na oglasnoj ploči suda. Smatrat će se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči.

Na način naveden u st. 3. sud će postupati i prigodom svake naredne odgode ročišta, s time da će na ročištu na kojem će zaključiti glavnu raspravu odrediti ročište za objavu presude.

Na ročištu za objavu presude sud će je u pravilu strankama i uručiti, a ako do toga ročišta presuda ne bude napisana, na njemu će odrediti posebno ročište za uručenje presude, o kojemu se odsutna stranka neće posebno obavijestiti.

Stranci koja ne pristupi na ročište za uručenje presude, presuda se neće posebno dostaviti, već će se objaviti na oglasnoj ploči suda. Smatrat će se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči. ( čl. 305. c )

 

U sporovima o uzdržavanju u kojima je tužitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud je dužan već na prvom ročištu, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, odnosno, ako to okolnosti slučaja zahtijevaju, i prije toga, neovisno o tome je li se tuženik o tome mogao izjasniti, rješenjem o privremenoj mjeri naložiti tuženiku da tužitelju plaća određeni iznos na ime uzdržavanja za koji ocijeni na temelju navoda u tužbi i priloga uz tužbu, izjava stranaka na ročištu te na njemu izvedenih dokaza da je primjeren.

Protiv rješenja iz st. 1. dopuštena je posebna žalba.

Na temelju rješenja o privremenoj mjeri iz st. 1. može se tražiti ovrha kao na temelju ovršne isprave.

Rješenje iz st. 1. sud može staviti izvan snage ili izmijeniti tijekom prvostupanjskoga postupka. U rješenju kojim će o tome odlučiti sud je dužan odrediti hoće li se i nakon njegova donošenja moći i u kojem iznosu tražiti ovrha radi naplate pojedinih od mjesečnih obroka uzdržavanja na koje je tužitelj stekao pravo na temelju rješenja koje je stavljeno izvan snage ili je izmijenjeno.

U prvostupanjskoj presudi kojom će prihvatiti zahtjev za uzdržavanje sud može odlučiti da žalba protiv te presude u cijelosti ili djelomice ne odgađa ovrhu i u tom slučaju staviti izvan snage rješenje iz st. 1., odnosno može odlučiti da rješenje o privremenoj mjeri ostane na snazi do njezine pravomoćnosti. ( čl. 305. d )

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

×
 Dijeli
Odi na popis tema


×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija

  I accept
Please Prijavi se or Registriraj se