Jump to content
Sign in to follow this  
DorisSt

Novi Ovršni Zakon

Preporučene objave

Kolege, što mislite, za nas koji polažemo u siječnju, od 1.1.2011., stupa na snagu novi Ovršni Zakon, Zakon o provedbi ovrhe na novčanin sredstvima se jako izmijenio, hoćemo li po novom ili starome Z. učiti. Na stranicama Ministarstva nisu još izmijenili literaturu, koliko vidim.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ovršni zakon ne stupa na snagu cijeli, najveći dio odredaba stupa na snagu 1.1.2012.(posebice odredbe o javnim ovršiteljima i sl.) ili s ulaskom u EU.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao takav do sada nije postojao, nego je zapravo tehnička razrada glave iz OZ-a koja govori o provedbi ovrhe na računima ovršenika.

 

Nisam sigurna da će navedeno pitati s početkom nove godine.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ja sam isprintala ipak pročišćeni, nadam se i ja da neće novo pitati sa početkom Nove Godine, ali za nas koji imamo pismeni u siječnju, neznam. Ja ču učiti po literaturi koja piše na stranici Ministarstva, hvala kolegice.

teoreticharka je napisao:

Ovršni zakon ne stupa na snagu cijeli, najveći dio odredaba stupa na snagu 1.1.2012.(posebice odredbe o javnim ovršiteljima i sl.) ili s ulaskom u EU.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao takav do sada nije postojao, nego je zapravo tehnička razrada glave iz OZ-a koja govori o provedbi ovrhe na računima ovršenika.

 

Nisam sigurna da će navedeno pitati s početkom nove godine.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

važno je pogledati (znati) NN 147/10 dva Pravilnika o zadužnicama o zadužnici i bjanko zadužnici ne više samo ovjera potpisa od strane JB veći potvrda - SOLEMNIZACIJA,znači

ovjera i sadržaja,ovršna isprava,zatim NN 148/10 Pravilnik o sredstvima koja se izuzimaju od ovrhe,obveza ovršenika u propisanoj izjavi dostaviti popis FINI pa Fina bankama,i NN 8/11 Pravilnik o nagradama i naknadama javnim bilježnicima, ovo je sve novo,nisu povećani iznosi bilježnicima nego je proširena obveza za dokumentaciju koja se sada solemnizira,prije samo ovjera potpisa,na portalu ius-info dobar i kratak članak,u rubrici lijevo-ispod okomito zaboravio sam naziv rubrike- sretno svima i hrabro

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sad na pismenom je tajnik rekao da pristupnici s roka u siječnju odgovaraju po starom, a od roka u 3 mjesecu se odgovara po novom.

 

Također je rekao da od 9 mjeseca - ide samo novi zkp

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ovršni zakon – na snazi novi zakoni i pravilnici

 

 

Iako većina odredbi novog Ovršnog zakona(NN 139/10) (do je stari još na snazi: Ovršni zakon (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08) stupa na snagu tek 1. siječnja 2012., na temelju članaka koji su na snazi od prosinca prošle odnosno od siječnja ove godine, doneseno je i primjenjuje se već nekoliko novih pravilnika i Zakona (Zakon o javnim ovršiteljima (NN 139/10), Zakon o provedbi ovrhe na novcanim sredstvima (NN 91/10))

 

Radi se o Pravilniku o obliku i sadržaju zadužnice (NN 6/11) i Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 147/10, 6/11) Pravilniku o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe (NN 148/10),Pravilniku o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 96/10) i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/11).

 

Naime, prema novom Ovršnom zakonu, člancima 125. i 126. koji su na snazi od 1. siječnja 2011., a reguliraju zapljenu računa na temelju zadužnice i bjanko zadužnice, privatna isprava koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa isplaćuje vjerovniku, mora biti potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika odnosno više nije dovoljno kod javnog bilježnika ovjeriti samo potpis na zadužnici.

 

Isto tako, potvrda privatne isprave kod javnog bilježnika potrebna je i kod davanja suglasnosti dužnika da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 124.).

 

Dakle, umjesto ovjere potpisa, sada se ovjerava sadržaj dokumenta, što je zbog povećanja troškova javnobilježničkih usluga u javnosti izazvalo brojne kritike. Pri tome treba istaknuti da se nije mijenjala javnobilježnička tarifa, već se ona stupanjem na snagu novih odredbi Ovršnog zakona počela primjenjivati i na zadužnice, što je znatno poskupjelo korištenje zadužnice kao instrumenta osiguranja kredita.

 

Stoga je, prema prethodnoj najavi od strane Ministarstva pravosuđa, prošli tjedan donesen Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku kojim se utvrđuje visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika u provođenju radnji u ovršnom postupku (članak 58. stavak 1. Zakona), za potvrdu – solemnizaciju: izjave o zapljeni po pristanku dužnika (članak 124.), zapljeni računa na temelju zadužnice i na temelju bjanko zadužnice (članak 125. i 126.), te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika.

 

Navedeni Pravilnik zapravo je gotovo istovjetan istoimenom Pravilniku iz 2005. godine kojeg je ukinuo, a novost je članak 7. koji propisuje na koji se način određuje nagrada za potvrdu/solemnizaciju privatnih isprava iz članka 124., 125. i 126. Ovršnog zakona. Ukratko, najmanji iznos javnobilježničke nagrade iznosi 100,00 kuna za privatnu ispravu koja se izdaje do 75.000,00 kuna, dok je najveći iznos nagrade 500,00 kuna ako je zadužnica izdana za iznos od 950.001,00 kuna ili više. Prema članku 8. Pravilnika, javni bilježnik na navedenu nagradu kao i na nagradu koja se određuje prema visini ovršnog zahtjeva, ima pravo zaračunati porez na dodanu vrijednost.

 

Možda i zbog ovih problema uzrokovanih izdavanjem zadužnica kao uvjeta za odobravanje stambenih kredita, nešto manje zapažen prošao je Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe kojim se uređuju uvjeti, rokovi i način postupanja ovršenika, Financijske agencije, banke i drugih subjekata iz članka 122. Ovršnog zakona, uključujući sadržaj ovršenikove obavijesti te način otvaranja, vođenja i zatvaranja posebnog računa ovršenika. Članak 122. Ovršnog zakona sadrži posebne odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe.

 

Naime, od 1. siječnja 2011., sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska agencija provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana po svim računima i oročenim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika i bez njegove suglasnosti.

 

No, kako su određena primanja, naknade ili iznosi koji se uplaćuju ovršeniku izuzeti od ovrhe na temelju članka 91. i 92. Ovršnog zakona, ovršenik je dužan sukladno članku 122. stavak 1. Zakona, u slučaju provedbe ovrhe na njegovim novčanim sredstvima, obavijestiti Agenciju o uplatama tih izuzetih primanja. Sadržaj obavijesti propisuje članak 3. Pravilnika, a obrazac se nalazi u Prilogu 2 koji je sastavni dio Pravilnika.

 

Po primitku obavijesti od ovršenika, Agencija je dužna bez odgode dostaviti presliku ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi uplatiteljima iz obavijesti, po čijem su primitku uplatitelji dužni odmah uskratiti uplatu na ovršenikov račun primanja, naknada i iznosa izuzetih od ovrhe (članak 5. Pravilnika).

 

Agencija će banci navedenoj u obavijesti naložiti otvaranje posebnog računa ovršenika u kojem će navesti podatke o uplatiteljima primanja dobivenima iz ovršenikove obavijesti. Na taj račun banka prima isključivo uplate uplatitelja navedenih u nalogu Agencije. Dakle, otvara se poseban račun za primanja izuzeta od ovrhe kako bi ovršenik mogao njima slobodno raspolagati.

 

Kada prestanu razlozi za postojanje posebnog računa ovršenika, Agencija će banci kod koje je otvoren taj račun naložiti njegovo zatvaranje (članak 8. stavak 1.).

 

Od ovrhe su i nadalje izuzeta primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknade za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i primanja po osnovi odličja i priznanja (članak 91. Zakona). Prema novom Zakonu od ovrhe više nisu izuzeta primanja vojnika i studenata vojnih škola.

Zanimljivo je da se članak 122. Ovršnog zakona u cijelosti razlikuje od tog članka iz Prijedloga zakona, a u obrazloženju Konačnog prijedloga navodi se da je izmijenjen radi bolje zaštite primanja koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, čime je, ističe se, otklonjena dvojba u pogledu zaštite tih primanja.

 

 

Ovršni postupak u rukama javnih ovršitelja

 

Ovrha je dugi niz godina glavni razlog neefikasnosti hrvatskog pravosuđa usprkos činjenici da se brojnim novelama Ovršnog zakona nastojalo unaprijediti postupak ovrhe. Unatoč nekim pomacima na bolje, predugo trajanje provedbe ovrhe odnosno u velikom broju i nemogućnost provedbe ovrhe presuda i rješenja, znatno je umanjilo učinkovitost pravosuđa te rezultiralo velikim zaostacima predmeta na sudovima.

 

Stoga je novim Ovršnim zakonom stvoren zakonodavni okvir za prilično drukčiji način provedbe ovrhe. Naime, sudska provedba ovrhe napušta se i povjerava javnim ovršiteljima kao potpuno novom institutu ovršnog sustava Republike Hrvatske (u nadležnosti sudova ostati će samo ovrha za koju je posebnim zakonom propisano da ovrhu određuje i/ili provodi sud).

 

Novim Zakonom ovrhu se nastoji ubrzati i učiniti je efikasnijom zbog čega se posebna pozornost posvetila pravnim lijekovima, odnosno svim institutima koji su do sada ovrhu činili neučinkovitom i omogućavali zloupotrebu procesnih ovlasti. Tako je, među ostalim, uređen institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika, stvoreni su uvjeti za punu primjenu osobnog identifikacijskog broja (OIB), omogućeno je pojednostavljeno podnošenje prijedloga za provedbu ovrhe pred javnim ovršiteljem, a pojednostavljeni su i pojedini posebni provedbeni postupci.

 

Novim Ovršnim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

 propisuju se osnovne odredbe o značenjima pojedinih izraza, ovršnim tijelima, definiraju se isprave na temelju kojih se može odrediti i provesti ovrha, postupku i primjeni prava u ovršnom postupku i postupku osiguranja (članak 1. do 32.)

 posebno se propisuje postupak predlaganja, određivanja i provedbe ovrhe pred: 1. javnim ovršiteljem, 2. javnim bilježnikom i 3. sudom (članak 33. do 72.)

 propisuje se način i sredstva kontrole zakonitost rada ovršnih tijela od strane stranaka (žalba), kao i trećih osoba u postupku (članak 10. i 73. do 75.)

 propisuju se instituti protuovrhe, odgode ovrhe i zastajanja s ovrhom, kao i načini okončanja postupka (obustava i dovršetak) (članak 76. do 86.)

 propisuje se način provedbe ovrhe radi naplate novčane tražbine ovrhom na sljedećim predmetima ovrhe: 1. novčanoj tražbini ovršenika, 2. nekretnini, 3. pokretninama, 4. tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina, 5. dionici za koju nije izdana isprava o dionici te na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovačkom društvu, 6. vrijednosnim papirima koji su ubilježeni na računima kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i 7. drugim imovinskim odnosno materijalnim pravima (članak 87. do 229.)

 propisuje se način provedbe ovrhe radi ostvarenja nenovčane tražbine sljedećim sredstvima ovrhe: 1. izricanjem sudskih penala, 2. ovrhom radi predaje i isporuke pokretnina, 3. ovrhom radi ispražnjenja i predaje nekretnine, 4. ovrhom radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, 5. ovrhom radi vraćanja zaposlenika na rad, odnosno službu, 6. ovrha diobom stvari i 7. ostvarenjem tražbine na davanje izjave volje (članak 230. do 255.)

 propisuje se postupak dobrovoljnog i prisilnog osiguranja potraživanja te postupak za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu za nesporne tražbine te za određivanje i provedbu ovrhe na temelju europskog ovršnog naloga (članak 356. do 333.).

 

Treba napomenuti da 1. siječnja 2011. na snagu stupaju članci novog Ovršnog zakona koji se odnose na primanja koja su izuzeta od ovrhe, iznose na kojima je ovrha ograničena, provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe te provedbe ovrhe na temelju zapljene po pristanku ovršenika, zadužnice i bjanko zadužnice, dok gotovo svi ostali članci stupaju na snagu 1. siječnja 2012. Također, članci 325. do 333. Ovršnog zakona, koji se odnose na europski ovršni nalog, stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

 

No, sam Ovršni zakon na snagu stupa 18. prosinca 2010., a to je bitno stoga što prema njegovom članku 338. postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu starog Ovršnog zakona (11. kolovoza 1996.), obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, dakle 18. ožujka 2011., ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti. Postupci koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu starog Ovršnog zakona, dovršit će se prema njegovim odredbama, dok će ovršne predmete koji su po novom Ovršnom zakonu u nadležnosti javnog ovršitelja, a u kojima do 31. prosinca 2011. sud nije poduzeo niti jednu radnju, sud dostaviti javnoovršiteljskoj komori.

 

Dakle, kako je već navedeno, ovrhu će ubuduće većinom provoditi javni ovršitelji koji predstavljaju novu pravnu profesiju čijim se uvođenjem postupak ovrhe nastoji učiniti djelotvornijim i to osobito pojednostavljenim ostvarenjem ovrhovoditeljeve tražbine, skraćivanjem trajanja ovršnog postupka te rasterećenjem sudova od predmeta u kojima ne postoji spor između stranaka.

 

Stoga je novim Zakonom o javnim ovršiteljima uređen institut javnih ovršitelja, način njihova izbora, uvjeti za imenovanje, kriteriji za određivanje broja javnih ovršitelja, njihova nadležnost, ovlasti i obveze, odgovornost za štetu, obveza stalne edukacije, stegovna odgovornost, sustav kontrole i uspostava stalnog mehanizma praćenja njihovog rada. Iako sam Zakon stupa na snagu 18. prosinca 2010., većina njegovih članaka na snagu stupa 1. siječnja 2012.

S obzirom na odgodu stupanja na snagu većine odredbi ova dva nova zakona, potrebnu kako bi se omogućili uvjeti za njihovu primjenu, proći će još neko vrijeme prije nego što novi ovršni postupak u praksi pokaže koliko je zapravo učinkovitiji i time uspješniji od prethodnog.

 

 

Ovrha - što se smije, a što se ne smije plijeniti

Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.

 

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) napominju kako će se, sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od početka ove godine sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo) dostavljati Financijskoj agenciji. Sve osnove za plaćanje koje u banku stignu nakon 1. siječnja 2011., bilo greškom ili zbog toga što su upućene na naplatu prije 1. siječnja 2011., banka će poštom uputiti u Finu. Banke od 1. siječnja 2011. prilikom provedbe ovrhe postupaju isključivo prema nalogu Fine i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje redoslijeda naplate, provedbe naplate, blokade ili deblokade računa ovršenika te će se klijenti po svim tim pitanjima obraćati izravno Fini, ističu iz HUB-a.

 

Obuhvaćeno ovrhom

1. Ovrhom se smije plijeniti dio plaće. Trećina plaće, a u izuzetnim okolnostima i polovina plaće. Ipak, ovrha ne može sjesti na razne naknade, kao na npr. dječje doplatke, stipendije, nakande za nezaposlene...

2. Tekući i žiro račun, na kojeg stižu plaće, mirovine i honorari neće promaći vjerovnicima koji se namjeravaju naplatiti.

3. Svaka štednja. Osim ušteđevine u bankama, na ovršnom udaru su mirovinska i stambena štednja te svi ulozi u životna osiguranja, navodi Jutarnji list.

4. Pokretnine. Namještaj i tehnika koji nisu neophodni za život također ulaze u ovrhu.

5. Nekretnine. Kuće, stanovi, poslovni prostori i vikendice.

 

Iz ovrhe je izuzeto

1. Ovršnim zakonom su izuzeta poljoprivredna zemljišta te gospodarski objekti koji su poljoprivrednicima neophodni za život.

2. Osim odjeće i obuće, zaštićeni su hladnjak, bojler, štednjak, perilica posuđa i odjeće.

3. Hrana i ogrjev također spadaju u kategoriju neophodnog za život. Pošiljka koja još nije uručena dužniku ne podliježe ovrsi, navodi Jutarnji list.

4. Odličja i ratne spomenice, vjenčani prsten i obiteljski portreti.

5. Ortopedsko pomagalo također ne ulazi ovršnu pljenidbu.

 

 

Kako ovršuje Fina - službena praksa

 

Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema OIB-u ovršenika, bez njegove suglasnosti. Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti, kao npr. primanja po osnovi dječjeg doplatka, privremene nezaposlenosti, invalidnine, primanja po osnovi socijalne skrbi, stipendije i pomoći učenicima i studentima.

 

Provedba ovog Zakona predstavlja izuzetno važan i sveobuhvatan projekt koji mijenja dosadašnji način provedbe ovrhe, a kojemu su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika te povećanje učinkovitosti naplate potraživanja. Naime, sve se osnove za plaćanje sada dostavljaju na jedno mjesto, u Finu, koja vodi Jedinstveni registar računa.

 

Jedinstveni registar računa sadrži i podatke o računima građana ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita

Unutar Fine uspostavljen je Jedinstveni registar računa (JRR), a riječ je o elektroničkoj bazi podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana. JRR sadrži i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i depozita u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita. Podaci iz JRR-a koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka, naveli su u svojim objašnjenjima objavljenim krajem godine iz Hrvatske udruge banaka.

 

Podaci sadržani u JRR-u omogućavaju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju (OIB-u) ovršenika bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima. Ukoliko u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, onda se ovrha provodi u svim bankama redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun. Fina daje nalog bankama na način da se osnova za plaćanje izvršava na svim računima

 

Jedinstveni registar računa je elektronička baza podataka o računima. Sadrži podatke o računima poslovnih subjekata, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, računima Hrvatske narodne banke i računima banaka te, po prvi puta, računima građana Republike Hrvatske. Osim podataka o računima, u ovome registru su i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama. Podaci o stanju na računu ili visini depozita se ne dostavljaju u Jedinstveni registar računa. Podaci iz Registra koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka.

 

Proširenje opsega podataka koje sada sadrži Jedinstveni registar računa rezultat je spajanja više baza podataka i dugoročnog partnerskog odnosa, u kojemu, kao ravnopravni partneri u provođenju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, sudjeluju Fina i sve banke. Važno je napomenuti da se radi o potpuno novom načinu funkcioniranja naplate potraživanja te kompleksnom sustavu koji će zasigurno pridonijeti bržoj i učinkovitijoj razmjeni podataka te djelotvornijoj naplati potraživanja.

 

Fina demantira kaos i blokadu sustava: provodi se zaštita podataka ovršenika i ovrhovoditelja te kontrola podataka

U Finu je 1. siječnja 2011. godine pristiglo oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje. Neke osnove za plaćanje sadrže više predmeta, tako da ukupan broj predmeta u obradi prelazi 730 tisuća. Uz spomenute zaprimljene predmete, kontinuirano zaprimamo i veliki broj novih predmeta. Na projektu radi više od 300 Fininih zaposlenika, u dvije smjene. Posebna se pozornost, radi osjetljivosti i tajnosti podataka, posvećuje zaštiti ovršenika i ovrhovoditelja te kontroli podataka. Na dan 13. siječnja 2011., broj blokiranih računa građana iznosio je 162.204, a računa poslovnih subjekata 109.237.

 

Ovim putem želimo demantirati bilo kakvo postojanje kaosa i blokadu sustava Fine. Naime, zbog tako velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava, dogodile su se određene tehničke poteškoće u radu koje kontinuirano otklanjamo. Nastojimo, u izravnoj komunikaciji, riješiti što više pojedinačnih slučajeva klijenata. Ovim se putem ispričavamo klijentima koji su naišli na određene poteškoće te im zahvaljujemo na razumijevanju.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

Sign in to follow this  

  • Online korisnici

    No members to show



×
×
  • Napravi novi...